Vlada Tihomira Oreškovića najavila je u smjernicama predstavljenima u petak u Hrvatskom saboru povećanja sredstava iz proračuna za područje kulture na jedan posto u ovoj godini, te postupno izjednačavanje izdvajanja za obrazovanje i znanost s europskim prosjekom.
U smjernicama se navodi povećanje sredstava iz proračuna za kulturu na jedan posto u 2016. godini, s nastojanjem da tijekom iduće dvije godine mandata postotak dosegne 1,5 posto. Izdvajanja za kulturu su, primjerice, u proračunu za 2014. iznosila 0,49 posto.
Ulaganja u obrazovanje te istraživanje i razvoj, ističe se u smjernicama, postupno će se podizati prema europskom prosjeku. U 2014. godini, primjerice, prema izvješću saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu iz studenoga te godine, hrvatski prosjek za obrazovanje iznosio je 3,5 posto, a europski 4,5 posto, dok je europski prosjek za znanstvena istraživanja bio veći od 2,5 posto, a hrvatski otprilike 0,7 posto.
Kultura kao temelj hrvatskog nacionalnog identiteta
Hrvatska mora dobiti strategiju kulturnog razvitka koja bi afirmirala važnost kulture kao temelja hrvatskog nacionalnog identiteta, prepoznatljivosti i ugleda u Europskoj uniji i svijetu te jačanje kulture na načelima izvrsnosti i raznovrsnosti, s kvalitetnim planiranjem i povezivanjem kulturnih programa, uz poštivanje tradicije i otvorenost prema suvremenom.
Strategijom se nastoji afirmirati i “hrvatska pripadnost mediteranskom i srednjoeuropskom krugu te promicati hrvatski identitet kroz književnost, likovne umjetnosti, glazbu, kazalište i film”.
“Svjesni višestruke uloge kulture u društvu i njenog snažnog utjecaja na regionalni razvoj, socijalnu koheziju, okoliš, turizam, obrazovanje, istraživanje i inovacije, snažno podržavamo razvoj i povezivanje kulturnog s drugim sektorima te upotrebu dostupnih resursa RH i EU za potporu, poticanje i promicanje hrvatske kulture i baštine na temelju integriranog i sveobuhvatnog pristupa”, stoji u smjernicama.
Pri određivanju strateško važnih kulturnih institucija, programa i manifestacija ključni kriterij trebala bi biti proizvodnja i prezentacija vlastitih sadržaja koji čuvaju i promiču nacionalni kulturni identitet.
Zavod za školstvo umjesto agencija u MZOS-u
Agencije koje sada djeluju u sklopu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) bit će ukinute, a osnovat će se Zavod za školstvo koji će obuhvatiti cijelu prosvjetnu vertikalu.
Usto je predviđeno uvođenje stručno-pedagoškog nadzora i institucije glavnoga školskog nadzornika kojega bi imenovao Hrvatski sabor na pet godina. U nadležnosti MZOS-a trenutačno djeluju Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za mobilnost i programe Europske unije, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, te Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Prekid kurikularne reforme i uvođenje male mature
Proces kurikularne reforme bit će zaustavljen, a na temelju detaljne analize provest će se revizija strategije i ispraviti nedostaci, u čemu će sudjelovati sve znanstvene discipline i zainteresirani dionici.
U području obrazovanja, poseban naglasak stavit će se na razvoj takozvanih STEM područja, odnosno područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike. Prema smjernicama, razvoj tih područja poticat će se, uz ostalo, tako da se onemogući smanjivanje satnice tih predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, te povećaju izdvajanja za istraživanje i razvoj u tom području, uz ostalo poticanjem upisa na doktorski studij.
Osim toga, uvela bi se mala matura i počeo razvijati djelotvoran sustav stipendiranja učenika i studenata.
Smjernicama se najavljuje i razrada politike napredovanja nastavnika te postupno uvođenje sustava nagrađivanja i kažnjavanja profesora na temelju sustavnoga praćenja znanja učenika i rada nastavnika, a omogućit će se i zaštita nastavnika od nasilja učenika i roditelja.
Racionalizacija broja studija i pokretanje borbe protiv akademske korupcije
Što se tiče visokoškolskoga obrazovanja, pravno će se integrirati neintegrirana sveučilišta, započet će se racionalizacija broja studija financiranih iz državnog proračuna te redefinirati uloga javnih znanstvenih instituta na temelju rezultata provedene reakreditacije, te ojačati kvaliteta poslijediplomskog obrazovanja zakonskim propisivanjem dodatnih strožih uvjeta za pristup obrani disertacije.
Prema smjernicama, pokrenut će se borba protiv akademske korupcije, posebice u pogledu plagijata znanstvenog i znanstveno-nastavnog kadra, te eliminirati utjecaj političkih struktura u obrazovanju i znanosti.
Uz ostalo je predviđeno i smanjenje PDV-a na znanstvenu opremu na 5 posto, izjednačavanje uvjeta za besplatne udžbenike i besplatan prijevoz na državnoj razini, te osnivanje fonda za projekte radi privlačenja sredstava iz EU programa.
