NOVA AFERA TRESE DUBROVNIK Gradnja putničkog terminala za kruzere

Najbolje arhitektonsko rješenje za gradnju terminala za cruisere, izabrano je 28. lipnja, u Gružu, donosi Dubrovački dnevnik, a rad austrijskog arhitekta Alfreda Michaela Schludera, odmah je podigao prašinu. Naime, neki arhitekti, koji su sudjelovali na natječaju smatraju kako je “pobjednički” rad gotovo identičan s radom Konzorcija tvrtki Kamgrad i Bouygues Batiment International, iz rujna 2015., […]

Najbolje arhitektonsko rješenje za gradnju terminala za cruisere, izabrano je 28. lipnja, u Gružu, donosi Dubrovački dnevnik, a rad austrijskog arhitekta Alfreda Michaela Schludera, odmah je podigao prašinu. Naime, neki arhitekti, koji su sudjelovali na natječaju smatraju kako je “pobjednički” rad gotovo identičan s radom Konzorcija tvrtki Kamgrad i Bouygues Batiment International, iz rujna 2015., a koje je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode objavilo na portalu, 11. ožujka 2016. godine, 40 dana prije početka Natječaja kao dio Elaborata zaštite okoliša za Novi terminal za cruisere i trgovački centar u Dubrovniku (čitavo priopćenje arhitekata možete pročitati ovdje). Arhitekti s kojima smo razgovarali tvrde da je najvjerojatnije čitav natječaj namješten.

– Ima više indicija da je sve unaprijed dogovoreno – reklo je više arhitekata koji su sudjelovali na natječaju, a koji su željeli ostati anonimni – Prvo, ocjenjivački sud odluku je donio jako brzo što je gotovo nemoguće u tako kratkom vremenu s dvadeset kompleksnih radova koji su pristigli na natječaju. Jer, rok za predaju radova bio je 21. lipnja u 13 sati, a već navečer 28. lipnja Slobodna Dalmacija na svome portalu objavila je odluku o pobjedničkom radu. Zanimljivo, to je onaj poznati tjedan s dva nacionalna praznika i nedjeljom, što znači da je Ocjenjivački sud na čelu s predsjednikom arhitektom Brankom Kinclom za samo četiri dana donio odluku koja će zauvijek promijeniti arhitektonsko-urbanistički izgled luke Gruž. Kincla smo pitali kako je moguće da je pobijedio rad, koji je gotovo isti onome otprije raspisivanja natječaja, kao i da prokomentira tvrdnje arhitekata koji su sudjelovali na natječaju – da je “namještaljka”.

– Vaša pitanja ne omogućavaju mi odgovore kojima bi cjelovito obuhvatio problematiku natječaja u našoj sredini uključujući arhitektonske i urbanističke natječaje. Uvjeravam Vas da je područje natječaja bremenito klijentelizmom, povezivanjem u interesne grupe, utjecajem politike, managementa različitih razina itd. Analiza temeljena na argumentima koje najšire zadiru u sva područja stručnog i društveno-političkog djelovanja, pri čemu i arhitekti snose dio svoje odgovornosti, dala bi odgovore na sva pitanja vezana za ovaj i niz drugih sličnih natječaja i izbora nagrađenih autora/radova. U tom smislu trebalo bi argumentirano razgovarati i o ovom natječaju – kazao je Kincl za Dubrovački dnevnik.

Nadalje, arhitekti s kojima smo pričali kažu nam da je stanoviti Emanuel Bakić na društvenim mrežama još u prosincu prošle godine pisao o novom terminalu u Gružu pri tom postavljajući sliku projekta koji je gotovo identičan pobjedničkom od pola godine kasnije.

Pobjednički rad

Ne samo da je sumnjiva objava projekta terminala u Gružu Bakića, kratak rok u kojemu je proglašen pobjednik, te velika sličnost s idejnim rješenjem Elaborata zaštite okoliša, nego je zanimljivo i da je dio članova Ocjenjivačkog suda prvonagrađeni rad ocijenio „neambicioznom građevinom“. Ocjenjivački sud, s predsjednikom Brankom Kinclom, djelovao je u sastavu: gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, Jean-Pierre Enjolras, Iva Gredelj, prof. dr. Gulsun Saglamer, prof. Nikola Popić, i Dražen Pejković.

Popić, Pejković i Vanda Ivanković Kontić (zamjenjivala Vlahušića), smatraju da je kod prvonagrađenog rada izostala osnovna arhitektonska zamisao na temelju koje se je trebalo razvijati oblikovanje građevina.

-I zborom ovog rada, Dubrovnik će na važnom mjestu prvog susreta s gradom gostiju koji dolaze morem, dobiti neambicioznu građevinu. Tlocrtno ona predstavlja sterilnu shemu, tri spojena kontejnera. Neuspjelo koketiranje s „domaćim kamenom“ u oblikovanju pročelja, konstruktivno neodrživo postavljenim u horizontalnim potezima, trebali bi, po autoru, podsjećati na neki način „na gradske zidine i njihov identitet“. Ovaj površni rad, suprotno mišljenju autora, ako ne doživi bitne promjene, Dubrovniku će donijeti neuspjelu, nedovoljno artikuliranu građevinu, nedostojnu ovog grada – zaključak je Popića, Pejkovića i Ivanković Kontić.

No Kincl na u svom e-mailu, nije odgovorio smatra li zaista prvonagrađeni rad najboljim, pogotovo kada se vide ostali radovi, a zanimljiva je i poveznica Kincla s investitorima terminala Gruž, točnije francuskom tvrtkom Bouygues, koja je skupa s turskom tvrtkom Global Ports Holdingom suosnivač tvrtke Dubrovnik International Cruise Port Investment, koja je od države dobila koncesiju u Gružu, te mogućnost gradnje terminala i drugih pratećih sadržaja.

Naime, tvrtka Bouygues već je u Hrvatskoj gradila Istarski ipsilon, ali i zagrebački aerodrom koji se gradi(o) prema arhitektonskom rješenju upravo Branka Kincla i njegovih partnera među kojima je i bivši ministar Jure Radić.

Glavni urednik Dubrovačkog vjesnika Jadran Kapor u broju od 2. lipnja, radio je intervju s regionalnim direktorom Bouyguesa Victorom Stefanescuom u kojemu ga je pitao zašto su odustali od gradnje podruma zagrebačkog aerodroma, te su na taj način, sugerira Kapor, lijepo uštedjeli? Stefanescu odgovara da je projekt modificiran tako da funkcionira na najbolji mogući način, te da nije projekt mijenjala francuska tvrtka, nego arhitekti, jer da jedino oni po zakonu smiju mijenjati projekt. Jadran Kapor, međutim, kaže Stefanescuu da su arhitekti možda morali mijenjati projekt pod nečijim utjecajem, a Stefanescu odgovara da arhitekti nisu shvatili da bi izmjene projekta bile na njegovu korist, da do tih izmjena nikad ne bi došlo. Zanimljivo da su na osnovni ugovor oko zagrebačkog aerodroma dodana čak 44 aneksa ugovora.

No ako se vratimo na terminal u Gružu i njegovu estetiku, autor ovog teksta, zaista nema veze s arhitekturom, ali ipak, može dati estetski sud. Rrad dubroačkog arhitekta Vlaha Alamata, koji se također prijavio na natječaj, po estetskom sudu autora ovog teksta, je puno bolje rješenje od prvonagrađenog rada (sami procijenite u fotogaleriji). Ali ne samo rješenje Alamata, nego i drugih arhitekata. Ni razlika u cijeni gradnje između prvonagrađenog rada i drugih pristiglih radova nije velika.

Ali kako vidimo, Popić, Pejković i Ivanković Kontić kojima je to struka, također, kažu kako je pobjednička građevina nedostojna Dubrovnika. I zaista, neće se u skoroj budućnosti graditi ništa slično u Dubrovniku i okolici.

Umjesto da je nagrađeno rješenje koje bi Dubrovniku podarilo zgradu vrijednu stavljanja na razglednice, ako se ne poništi natječaj, Gruž će dobiti „neambicioznu građevinu nedostojnu ovog grada“, kako tvrdi dio članova Ocjenjivačkog suda.

Kako god bilo, arhitekti neće odustati od borbe. Najavljuju žalbe i investitorima, koji su raspisali ovaj natječaj, i provoditeljima ovog natječaja točnije Arhitektonskom uredu Miljenka Bernfesta, kao i strukovnim organizacijama, te Ocjenjivačkom sudu.

– Natječaj je, kako smo već rekli, najvjerojatnije namješten, a mi smo izgubili i vrijeme i novac sudjelujući na unaprijed dogovorenom projektu gradnje terminala u Gružu – ogorčeni su arhitekti, koji žele poništiti ovaj natječaj, u nastojanju raspisivanja novog, u kojemu bi zaista pobijedio najbolji rad i koji bi Dubrovniku podario građevinu s kojom se može ponositi.

Tvrtka Dubrovnik International Cruise Port Investment, koncesiju u luci Gruž dobit će na 40 godina. Nisu ni počeli s radom, a već se mnogi repovi vuku iza dodjele koncesije o čemu ćemo više pisati u sljedećim tjednima.

Maro Marušić

Preneseno s portala www.dubrovackidnevnik.hr

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close