NORVEŠKA: Nikad nisu bili bogatiji, a moraju štedjeti

Dvadeset godina nakon što je norveška vlada uplatila prvi depozit u državni fond, zemlja uči kako upravljati ogromnim novcem koji je stekla. Zahvaljujući ponekad iznimno visokim cijenama nafte, instrument namijenjen ulaganjima u inozemstvo, od prihoda od prodaje norveške nafte i plina, donio je veće bogatstvo nego što se očekivalo u ovoj nordijskoj zemlji. U trenutku […]

Dvadeset godina nakon što je norveška vlada uplatila prvi depozit u državni fond, zemlja uči kako upravljati ogromnim novcem koji je stekla. Zahvaljujući ponekad iznimno visokim cijenama nafte, instrument namijenjen ulaganjima u inozemstvo, od prihoda od prodaje norveške nafte i plina, donio je veće bogatstvo nego što se očekivalo u ovoj nordijskoj zemlji.

U trenutku kada direktna korist od nafte opada – potrošeno je oko 46 posto procijenjenog ukupnog norveškog bogatstva u nafti i plinu – relativno značenje fonda i dalje raste. Godišnji prihodi od njega u ovome trenutku redovno premašuju prihode od prodaje nafte.

Ove godine “Globalni mirovinski fond” imao je vrijednost 7,3 milijarde norveških kruna (882 milijarde američkih dolara), dva puta veću od vrijednosti nacionalnog BDP-a. U vlasništvu fonda se nalazi više od dva posto svih dionica na burzi u Europi i više od jedan posto u svijetu. Fond ima akcije u 9.000 različitih kompanija u 78 zemalja svijeta, a najviše u kompanijama Alfabet, Aple, Microsoft i Nestlé.

Nezavisnost fonda nije ustavom zajamčena, ali je zaštićen kao odvojena jedinica unutar centralne banke Norveške, koju kontrolira ministarstvo financija i prati parlament. Vođenje fonda je ekonomično i transparentno, a svako ulaganje se objavljuje na internetu.

Yngve Slyngstad, direktor ovog fonda, kaže da je rast nastupio “brže nego što je itko mogao zamisliti” i da radi kulture povjerenja u državne institucije maksimalna štednja nije bila sporna. Zakon o budžetu sprečava vladu da povuče više od očekivanog godišnjeg prihoda fonda (oko četiri posto). Martin Skanke, koji je nadgledao operacije fonda u ime ministarstva financija, pripisuje povjerenje koje institucija uživa relativno visokoj razini jednakosti i kulturne homogenosti. Isto tako, pomaže činjenica da mnoga seoska područja pamte siromaštvo od prije samo dvije generacije.

Međutim, očekivanja prema fondu mogla bi se promijeniti usporedno s promjenom kroz koju država prolazi. Generacija Norvežana koji voze “teslu” ne stidi se pokazati bogatstvo. Mlađi od 50 godina poznaju samo svijet u kome Norvežani, kojih ima 5,2 milijuna, pripadaju najbogatijim zemljama svijeta. Imigracija je veća nego ikad, naročito poslije priliva izbjeglica iz Sirije.

Populistička, antiimigrantska “Stranka napretka” odavno se zalaže za to da se veća količina zarade od nafte troši u zemlji. Kao mlađi koalicijski partner od 2013. godine, u čijoj se nadležnosti nalazi ministarstvo financija, obuzdava sklonost rasipanja novca, ali vlada je u prvoj polovini ove godine prvi put uzela više novca iz fonda nego što je u njega uložila od prihoda od prodaje nafte: 45 milijardi norveških kruna neto. S obzirom na to da su plaće u posljednje vrijeme niže, i fond kapitala je malo otpao.

– Vrlo je teško imati gomilu novca kraj kreveta i istovremeno štedjeti”, kaže izvor blizak fondu, kaže direktor fonda Slingstad i ostaje je optimist, ali pri tom priznaje da su malobrojne demokracije koje uspijevaju sačuvati državne fondove: političari uvijek biraju veću potrošnju i niže poreze.

Kritičari fonda govore da u prošlom desetljeću nije investirao u nova tržišta gladna kapitala i zato što nije tražio ulaganja u kompanije koje ne kotiraju na burzi, radi čega je fond izgubio 100-150 milijardi dolara.

Osim toga, kritičari navode, kako je u demokraciji moral važno pitanje pa se o etici investicija raspravlja žešće nego ikad. Političari, nevladine organizacije i drugi, sve češće ističu kako moralni ciljevi trebaju biti ispred drugih ciljeva, uključujući i profita.

Fond odbija ulaganja u kompanije čiji se proizvodi smatraju neetičnima, kao što su razne vrste oružja. Sve više poprima aktivistički pristup kada je u pitanju njegov portfolio, povlačeći ulaganja iz kompanija koje se smatraju korumpiranima i izražavajući zabrinutost radi onih koje na neracionalan način troše vodu i energiju, ili se bogate na dječjem radu.

Fond, zapravo, izvozi norveške vrijednosti i kapital. Menadžeri fonda za sada ne vide ozbiljne negativne financijske posljedice od stavljanja stotinjak kompanija na crnu listu, ali ne poriču da neke etičke odluke povlače za sobom sukob interesa. Njihovi dioničari, Norvežani, možda neće uvijek dozvoliti da rade ono što je ispravno, a ne ono što se isplati.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close