NOĆ MUZEJA: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti sudjeluje sa svojih pet jedinica

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i ove će godine sudjelovati u tradicionalnoj manifestaciji Noć muzeja sa svojih pet jedinica – s četiri muzejsko-galerijske ustanove i s Knjižnicom Akademije, u petak 30. siječnja. U Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU moći će se razgledati njen stalni postav s djelima slavnih europskih slikara od 14. do 19. stoljeća, […]

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i ove će godine sudjelovati u tradicionalnoj manifestaciji Noć muzeja sa svojih pet jedinica – s četiri muzejsko-galerijske ustanove i s Knjižnicom Akademije, u petak 30. siječnja.

U Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU moći će se razgledati njen stalni postav s djelima slavnih europskih slikara od 14. do 19. stoljeća, kao i izložbe postavljene u povodu 130. godišnjice Galerije i 200. godišnjice rođenja njenog osnivača Josipa Jurja Strossmayera. To su izložba Strossmayerovih portreta te izložba posvećena svečanosti otvorenja Galerije 1884. Strossmayerova galerija ove se godine priključila višegodišnjem muzejskom edukativnom projektu Gimnazijalci-muzejski vodiči, tako da će značenje odabranih eksponata iz stalnog postava posjetiteljima tumačiti učenici trećih razreda iz zagrebačke IX. gimnazije. Cilj projekta je pobuditi interes za umjetničke muzeje, kako kod srednjoškolske tako i kod opće populacije.

Projektu Gimnazijalci-muzejski vodiči priključila se i Gliptoteka HAZU u kojoj će učenici Privatne umjetničke gimnazije iz zagreba posjetitelje voditi kroz stalne postave Gliptoteke i objašnjavati im pojedine eksponate i zbirke. Stalni postav sadrži zbirke sadrenih odljeva antičke skulpture, medalja i plaketa 19. i 20. stoljeća te sadrene odljeve stećaka. U Gliptoteci će se moći razgledati i Retrospektivna izložba Branka Uzur 1954. – 2013. s 230 keramoskulptura, ulja na platnu, tempera, akvarela, crteža i uporabne keramike ove istaknute slikarice i kiparice. U Gliptoteci je i izložba kipara Gorana Štimca Recesija s novim ciklusom njegovih radova koji sadrži skulpture/instalacije većih dimenzija izvedenih u kombiniranoj tehnici zavarivanja od odbačenih komada lima i željeznih profila. Riječ je o jednom od najzanimljivijih i najprovokativnijih likovnih ostvarenja u hrvatskom kiparstvu posljednjeg desetljeća.

U Kabinetu grafike HAZU moći će se razgledati Izložba grafičkih mapa u izdanju Kabineta grafike. Bit će predstavljeni grafički listovi iz edicije ARGOLA (Maje S. Franković, Nevenke Arbanas, Karine Sladović) te izbor grafičkih listova iz ostalih mapa, realiziranih originalnim grafičkim tehnikama dubokog, visokog, plošnog i propusnog tiska (Picelj, Kožarić, Murtić, Vodopija, Pozaić, Keser….). Profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Rijeci, slikarica i grafičarka Maja S. Franković od 18 do 21 sat prezentirat će ručnu izradu papira, koji će se po realizaciji dijeliti posjetiteljima. Izdanja Kabineta grafike (katalozi, monografije, grafički listovi i grafičke mape te elektronička izdanja) moći će se kupiti po prigodnim cijenama.

U Hrvatskom muzeju arhitekture moći će se razgledati izložba Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ u kontekstu arhitekture internacionalnog modernizma koja spaja sanitarno-tehničku struku i arhitekturu razdoblja između dva svjetska rata. Teme koje izložba obrađuje su studijska putovanja inženjera Škole narodnog zdravlja i prijenos međunarodnih iskustava novoga građenja u našu sredinu; status kulturne baštine u uvjetima borbe za podizanje sanitarnog standarda te sanacija sela kao sredstvo higijenskog, socijalnog, ekonomskog i kulturnog osvještavanja ugroženog seljaštva; projektiranje, standardizacija i izgradnja objekata, osobito onih namijenjenih zdravstvenoj zaštiti. Na programu je i izložba Svjetlopisi iz putne torbe arhitekta koja rekonstruira običaj „druženja“ koja su arhitekti običavali organizirati za svoje kolege i prijatelje nakon povratka s putovanja, a na kojima je uz razgovor i zabavu glavni događaj bio prikazivanje slajdova prikupljenih na putovanjima. Reproducirat će se dijapozitivi arhitekata Vladimira Antolića, Selimira Dumengjića i Bernarda Bernardija i to u originalnoj tehnici i u mikroambijentu postavljenom u duhu arhitekture pojedinog autora.

U Knjižnici HAZU održavaju se četiri izložbe. Posjetitelji će prvi put u Noći muzeja moći razgledati Muzej nobelovaca – muzejske eksponate hrvatskih nobelovaca-kemičara Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga, a vodiči će im biti Prelogovi učenici akademik Vitomir Šunjić, akademik Mladen Žinić i dr. sc. Krunoslav Kovačević. Tu je i multimedijska izložba o Miroslavu Krleži na kojoj su izložena najvažnija Krležina djela, izložba 520. godina Senjske glagoljske tiskare 1494. – 1508. s djelima slikarice Vjere Reiser inspiriranima izdanjima senjske tiskare te izložba Putoopisi ili slike s putovanja sa znanstvenim i publicističkim putopisnim djelima hrvatskih i svjetskih autora iz fonda Knjižnice HAZU. U Gaylord vitrini za staru knjigu bit će izložena djela talijanskoga prirodoslovca i putopisca Alberta Fortisa iz 18. stoljeća s putovanja po Istri i Dalmaciji.

U Knjižnici HAZU bit će još nekoliko sadržaja posvećenih putovanjima. Posjetitelji će tako moći čuti priče o avanturama mladih roditelja svjetskih putnika koji nisu prestali putovati ni kada su dobili dijete. Dr. sc. Zoran Klarić iz Instituta za turizam održat će predavanje Armenija – otok usred Kavkaza, a prikazat će se i dokumentarni film poznatog svjetskog putnika Borisa Veličana.

Odavde do Tralala o njegovim putovanjima Svilenom cestom 2001. i 2008. Veličan će zajedno s glumcem Dušanom Bućanom održati predavanje Indijanci u tenisicama o posjetu najvećem indijanskom plemenu Navajo. Za posjetitelje je organiziran i nagradni kviz Pet po pet i vidi svijet!

U Knjižnici će se kroz predavanja i projekcije dokumentarnih filmova predstaviti i međunarodna akcija knjižničara Cycling for Libraries te hrvatski knjižničari bi(blio)ciklisti.

O sudjelovanju Akademije u Noći muzeja u srijedu 28. siječnja na konferenciji za novinare u Muzeju Mimara govorio je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo da je Akademija prepoznala važnost ove manifestacije kojom se javnost upoznaje sa samozatajnim i samoprijegornim radom djelatnika muzejske struke. Budući da je ove godine Noć muzeja posvećena Nikoli Tesli, akademik Kusić je podsjetio da je Tesla bio član Akademije od 1896. do smrti 1943 i da je Akademija ponosna što je prepoznala njegovu važnost i izborom u svoje članstvo odala mu priznanje za njegov rad.

Akademik Kusić podsjetio je i na skori jubilej 200. godišnjice rođenja Josipa Jurja Strossmayera, kazavši da je on uz Teslu bio jedna od najistaknutijih osoba iz hrvatske povijesti. „Strossmayera nitko nije nadmašio u njegovim pothvatima. Osnovao je Akademiju, moderno Sveučilište u Zagrebu i Strossmayerovu galeriju starih majstora sa slikama koje je poklonio hrvatskom narodu te izgradio katedralu u Đakovu. Time je značajno pridonio formiranju modernog građanskog društva. Strossmayer je smatrao da su znanost, znanje i obrazovanje čimbenici koji će nas učiniti ravnopravnima s drugim narodima i danas, 150 godina kasnije, nalazimo se u potpuno istoj poziciji. Znanost i znanje osigurat će našu poziciju u EU i globaliziranom svijetu, a kultura i umjetnost osigurat će naš identitet“, rekao je akademik Kusić.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close