Nikica Valentić glavni gospodarski savjetnik predsjednice, predlaže samo osnovne zdravstvene usluge besplatne!

Nekadašnji premijer Nikica Valentić u veljači je objavio manifest s prijedlozima ključnih političkih i gospodarskih reformi, po čemu se dalo vidjeti da se želi vratiti u politiku, jer ne bi „samo tako“ objavljivao manifest s prijedlozima prvenstveno gospodarskih reformi. No nije se vratio kako se predmnijevalo u vodstvo HDZ-a, već je preuzeo dužnost glavnog gospodarskog […]

Nekadašnji premijer Nikica Valentić u veljači je objavio manifest s prijedlozima ključnih političkih i gospodarskih reformi, po čemu se dalo vidjeti da se želi vratiti u politiku, jer ne bi „samo tako“ objavljivao manifest s prijedlozima prvenstveno gospodarskih reformi. No nije se vratio kako se predmnijevalo u vodstvo HDZ-a, već je preuzeo dužnost glavnog gospodarskog savjetnika predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i tako se popeo na Pantovčak. Njegov politički i ekonomski manifest, predstavljen u Globusu počiva na ubrzavanju  gospodarskog rasta na četiri posto do 2018, što je dostatno za uredno servisiranje javnog duga. Što se tiče reformskih zahvata, Valentić predlaže radikalne uštede u javnom sektoru; smanjivanje mase plaća za 10 do 15 posto, reduciranje broja jedinica lokalne uprave i samouprave i smanjivanje troškova zdravstva to jest da samo osnovne zdravstvene usluge ostanu besplatne. (Očito ne gledajući siromaštvo zemlje, ovršene i blokirane). Tko bi u tom slučaju bio izliječen i liječen, po europskom pravu, da svatko ima pravo na zdravstvenu skrb. Zalaže se Valentić i za ubrzavanje privatizacije i daljnju fleksibilizaciju tržišta rada, kao i smanjivanje poreznog opterećenja rada i spuštanje stope PDV-a na 20 posto.    

Premda je gotovo cijela predizborna kampanja aktualne predsjednice počivala na fokusu gospodarstva zemlje, od dana imenovanja, potraga za glavnim gospodarskim savjetnikom trajala joj je oko prvih 100 dana, tj. oko tri mjeseca, u kojoj se na kraju odlučila za Nikicu Valentića, koji je već 40 godina – što u politici, što u biznisu, manje više – bez veze.

Valentić je sam prokomentirao svoje imenovanje kako „je njegov zadatak da unutar nadležnosti predsjednice pomogne u koordiniranju ekonomskog programa za izlazak iz krize, te kako je bitno da se postigne što više zajedništva u ekonomskoj politici na relaciji Vlada – oporba“.

„Ekonomske mjere su struke, a najvažniji dokument za provedbu ekonomske politike je budžet. Dok ne vidim  budžet i provedbene mjere, ne mogu suditi o kvaliteti programa“, rekao je Valentić, upozorivši da je ekonomska situacija gora negoli u ratno vrijeme, te da su Hrvatskoj za izlazak iz krize potrebni politička stabilnost i visok stupanj zajedništva“. 

Valentić je posljednjih godina oštro kritizirao sadašnju Vladu, zbog neodlučnosti provođenja reformi i nesposobnosti obuzdavanja javnog duga, te čvrsto vjeruje, a kako i ne bi, kada predsjednica dolazi iz redova HDZ-a da bi Vlada, na čelu s Tomislavom Karamarkom imala snage realizirati njegov manifest i reforme. Od stručnjaka kao okosnica njegovog kabineta, Valentić se čvrsto uzda u Đuru Njavru, Ivana Domagoja Miloševića i Josipa Budimira, donosi tportal.

Inače, Valentića mnogi smatraju kao najuspješnijeg predsjednika Vlade koji je stupio na premijersku dužnost u travnju 1993., u svojstvu HDZ-ove tehnomenadžerske struje u kojoj su bili priključeni, Zlatko Mateša, Branko Mikša, Božo Prka, Davor Štern, Franjo Gregurić. „Fajtao“ se žestoko s desnom strujom koju je predvodio Gojko Šušak. Kako bilo, Valentić se zadržao na mjestu premijera dvije godine i osam mjeseci, sve u okviru predsjedničkog sustava, dok se tadašnja Vlada bavila uglavnom ekonomskim temama, a državnu politiku u ratnim uvjetima vodio Franjo Tuđman.

Obuzdao je Valentić inflaciju i uveo stabilnu kunu, mada su ga kritizirali zašto njegov stabilizacijski program nije prerastao u razvojni. Oko smjera ekonomske reforme razilazio se s tvrdom strujom HDZ-a, ali i oko raspodjele ekononomske moći između novih političkih elita, koje su s jedne strane činili njegovi ljudi, „dečki iz Hennesyja, a s druge novokomponovani tajkuni izrasli pod krovom političke desnice. Zbog konstantnih sukoba oko navedenog, povukao se iz politike 7. studenog 1995, odbivši ponudu Franje Tuđmana da postane veleposlanik, već je odlučio pokrenuti privatan biznis, što će se kasnije pokazati, bez nekoga velikog uspjeha.

Prije ulaska u politiku, 80-ih godina se kao diplomirani pravnik okušao u građevinskom biznisu. Vodio je stambene zadruge Stanoinvest i Stanograd, koje su svojedobno izgradile oko četiri tisuće stanova. U tom razdoblju biva i optužen za malverzacije, no 1984., oslobođen je svih optužbi. Nakon napuštanja građevinskog biznisa zajedno s Bosiljkom Mišetićem otvara odvjetničku kancelariju specijaliziranu za investicijske i trgovačke ugovore, privredno pravo, nekretnine i porezno savjetovanje.

Osniva tvrtku Niva holding i baca se u raznovrsne poslove. Uvozi malezijske automobile Proton s kojima gubi veliki novac u jalovom poslu i svojoj poslovnoj viziji. Onda se okrenuo osiguranju, no tvrtku je prodao nakon nekoliko godina austrijskoj osiguravajućoj kući Wiener Staditische Versicherung za 5,4 milijuna kuna. Opet se vraća građevini s tvrtkom Niva inženjering, koja zapada u teškoće potkraj 1997., zbog visokih kamata na kredite, te je tek početkom 2000-te uspio stabilizirati poslovanje. Došao je građevinski “val” na kojem je tvrtka dobro poslovala, mada je jedan od najuspješnijih poslovnih pothvata Nikice Valentića, trgovina zemljištem u Jastrebarskom, kada je 90-ih godina od seljaka kupio oko tristotinjak parcela, pa ih kasnije prodao trgovačkim centrima Lidlu i Magmi.

Valentić ponovno zapada u probleme. U posljednje dvije godine, prema podacima Poslovne Hrvatske, prihod Niva inženjeringa kretao se oko 45 milijuna kuna. Tvrtka bilježi gubitak od 25,4 milijuna kuna, i prošlu godinu završava u minusu od 44,6 milijuna kuna. Proteklih nekoliko godina računi tvrtke bili su višekratno u blokadama, a prvih pet mjeseci ove godine blokirani su bili 105 dana. Danas tvrtka nije u blokadi, no upitan je njen nastavak poslovanja. Jer, na 4,4 milijuna kuna vlastitog kapitala, tvrka ima 350 milijuna kuna obveza.

Bit’ će da se predsjednica umorila od traženja glavnog gospodarskog savjetnika, pa uzela predloženog Nikicu Valentića koji će predvoditi novi tabor ekonomije s Pantovčaka. Kao u reklami „zar nije bilo jabuke“, pitanje se može postaviti „zar nije bilo ekonomskog stručnjaka u ovoj zemlji, koji iza sebe nema par „lomova“ u poslovanju, da predvodi ekonomiju i gospodarski rast? Jer Valentić i nije baš neki najjači izbor, obzirom na njegovo samo poslovanje i tek izjavu da bi HDZ bolje vodio zemlju i proveo reforme. Kukala joj majka, rekao bi narod – tko će liječiti bolesnu naciju uz Valentićeve manifeste i reforme?

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close