NEZAVISNA ŠKOTSKA – POČETAK RASULA? Dvadesetak europskih naroda želi samostalnost

Različitost nije bogatstvo u svijetu kojim haraju fanatični i odlično naoružani azijski i afrički barbari Škoti će u četvrtak 18. rujna odlučiti hoće li proglasiti nezavisnost i izaći iz 307 godina stare unije s Engleskom i Walesom, kojoj je 1801. prikrpana i Irska. Pozitivan ishod referenduma otvorio bi dug i bolan razvod od UK, kako […]

Različitost nije bogatstvo u svijetu kojim haraju fanatični i odlično naoružani azijski i afrički barbari

Škoti će u četvrtak 18. rujna odlučiti hoće li proglasiti nezavisnost i izaći iz 307 godina stare unije s Engleskom i Walesom, kojoj je 1801. prikrpana i Irska. Pozitivan ishod referenduma otvorio bi dug i bolan razvod od UK, kako je Škote podsjetio u nedavnom obraćanju britanski premijer David Cameron.

Jer, neriješenih pitanja ima toliko da ih prosječan škotski glasač intelektualno i emocionalno ne može obuhvatiti i obraditi. Većina je građana nedorasla tome zadatku, a mnogi od onih koji shvaćaju razmjere problema šute ili lažu iz sebičnih interesa.

Koju će valutu imati nezavisna Škotska? Kako će otplatiti 100 milijardi eura duga koji će naslijediti od UK? Hoće li se i kada učlaniti u Europsku Uniju i NATO? Što će biti s britanskom flotom nuklearnih podmornica, usidrenih kraj škotske obale? Koliko je stvarno ostalo rezerva nafte i plina u Sjevernom moru, na kojima su nacionalisti izgradili mit o Škotskoj kao osmoj najbogatijoj državi svijeta?

Keltski tigrići

Ako se Škotska osamostali, vjerojatno će se probuditi i dosad mirni Wales, u kojemu također tinja nacionalistički pokret. Svi keltski narodi u većoj ili manjoj mjeri sanjaju o odvajanju od bivših osvajača. Čak se i mali Cornwall, na jugozapadnom poluotoku Engleske, želi osamostaliti i steći barem status kakav danas imaju Škotska, Wales i Sjeverna Irska.

Južno od Cornwalla, na sjeverozapadnom rubu Francuske, stanuje još jedan keltski narod. Bretonci, kao što im ime kaže, potječu iz Velike Britanije, odakle su u Srednjem vijeku izbjegli pred nadirućim Anglima i Sasima, utemeljiteljima engleske države. Unatoč francuskom centralističkom jarmu, domoljubni duh u Bretanji nije se ugasio, a egzotični bretonski jezik i dalje živi.

Keltski je preporod zahvatio i Galiciju, španjolsku autonomnu zajednicu, čije ime svjedoči o prisustvu Gala – Kelta koji su nekoć vladali današnjom Francuskom i sjevernom Španjolskom. Kao što bi škotsko otcjepljenje pokrenulo druge pločice domina u UK, tako bi Katalonija upalila fitilj u Galiciji.

Sjećanje na Građanski rat

Za mjesec i pol dana zakazan je referendum u Kataloniji, najbogatijoj i najeuropskijoj španjolskoj regiji. Za razliku od škotskog, katalonski referendum nije dobio zeleno svjetlo od središnje vlasti, koja najavljuje kazneni progon organizatora ako ne odustanu.

Prijetnje iz Madrida i zbrkana katalonska politička scena čine predviđanja nemogućima. Sasvim je zamislivo da će Mas i njegova vladajuća koalicija Convergéncia i Unió otkazati referendum, kao i da će se on ilegalno održati.

A u ovom slučaju, nije isključena ni oružana intervencija, koja bi mogla eskalirati u krvoproliće.
Naime, tradicija nasilja u Španjolskoj je duga i bogata: u Građanskom ratu između 1936. i 1939., u kojemu je republikanska utvrda Katalonija bila poražena, poginulo je 500.000 ljudi, a 450.000 ih je izbjeglo.

A Katalonija i Galicija mogle bi se pokazati kao manji problem od Baskije. Ovu regiju, čiji se manji dio nalazi u Francuskoj, naseljava najstariji europski narod, etnički različit od svih ostalih na kontinentu. Zadnjih su se godina Baski primirili i odustali od oružane borbe, koju je vodila ETA, čekajući rasplet situacije s Katalonijom.

Krene li ona svojim putem, Baskija će je slijediti, no tada će se otvoriti i pitanje Valencije i Baleara, koje su jezično i duhovno bliskije Kataloniji nego Madridu. Valensijska autonomna zajednica i Balearski otoci spadaju u Katalonske zemlje, koje katalonski nacionalisti vide kao buduće sastavne dijelove Velike Katalonije.

Španjolska je toliko razjedinjena da čak i područja koja ne nastanjuju posebne etničke grupe, poput Asturije, Aragona, Andaluzije i Kanara, imaju jači regionalni identitet od državnog. Lokalpatriotizam je toliko izražen da su nogometni reprezentativci, nakon osvajanja Europskog prvenstva 2012., slavili svatko sa svojom regionalnom zastavom, jer bi im inače domaći ljudi zamjerili.

Sjedište EU – izvan EU?

Belgija je još jedna multietnička država čiji je opstanak ugrožen. Flandrija, čiji stanovnici govore nizozemski, i frankofona Valonija nikad nisu prevladale razlike. Belgija je sastavljena od dijelova nizozemskog, francuskog i luksemburškog kraljevstva.

Valonci su se prvi industrijalizirali, dok su se Flamanci bavili poljoprivredom. Situacija se kasnije izvrnula pa je danas Flandrija bogata industrijska regija, koja se želi odvojiti od navodnih valonskih “parazita”.

Etnička su trvenja eskalirala u prošlom desetljeću, pa je 2010. i 2011. država bila preko 400 dana bez Savezne vlade. Koliko je Belgija krhka pokazuje i podatak da je trenutni premijer Valonac Elio Di Rupo, koji – ne govori nizozemski.

Raspad Belgije iznjedrio bi bizarnost svjetskih razmjera: ako bi se Flandrija otcijepila, povukla bi sa sobom i svoju metropolu Bruxelles. Tada bi se sjedište Europske Unije našlo unutar nove države, koja – bar u početku – ne bi bila članica same EU!

Dok se nizozemski rođaci Flamanci žele riješiti valonskog “tereta”, i sama Nizozemska ima stanare koji se ne osjećaju udobno u sadašnjem domu: Frizijce, srodan germanski narod koji živi na sjeveroistoku države.

I najciviliziraniji dio globusa, Skandinavski poluotok, ima svoje separatiste. Laponci, koji sebe zovu Saami, teže uspostavi nezavisne države na sjeveru Finske, Švedske i Norveške.

Rusija, strah i trepet

Na europskom jugoistoku, susrećemo se s Republikom Srpskom, koja funkcionira kao država u državi i od svog osnutka 1992. koketira s proglašenjem pune nezavisnosti, s namjerom naknadnog pripojenja “matici Srbiji”.

Dalje prema istoku, moldavska regija Pridnjestrovlje faktično se osamostalila od Moldavije nakon kratkog rata 1990., u kojemu su separatistima pomogli Rusi. I danas je u toj slavenskoj regiji prisutno 2500 pripadnika Ruske vojske za slučaj da Moldavci – etnički Rumunji – posegnu za oružanim rješenjem.

Pod ruskom se kapom odvija sukob u istočnoj i jugoistočnoj Ukrajini, gdje se etnički Rusi bore za otcjepljenje i pripojenje matičnoj državi, ono što su njihovi sunarodnjaci u Krimu proljetos ostvarili mirnim putem.

Rusija je vrlo aktivna u zaštiti svojih kriminalnih interesa u zemljama bivšeg SSSR-a. Pod njenim su okriljem gruzijske autonomne regije Abhazija i Južna Osetija proglasile nezavisnost, koju je – osim Rusije – priznalo samo još nekoliko država. U susjednom Azerbajdžanu nalazi se Gorski Karabah, faktično nezavisna republika pod nadzorom etničkih Armenaca.

Nebranjiva rascjepkana Europa

Kada bi sve etničke skupine koje teže nezavisnošću ostvarile svoj “tisućljetni san”, zemljopisna karta Europe promijenila bi se do neprepoznatljivosti, no najmanji bi problem bio naučiti imena novih zemalja i njihovih glavnih gradova.

Nije sporno ni da su Škoti, Velšani, Bretonci, Katalonci, Baski i Flamanci zasebni narodi koji imaju pravo na državnost. Problem je u tome što bi Europa sa 70 država bila još teže branjiva i ekonomski slabije održiva nego danas.

Naš kontinent udomljava više država po kvadratnom kilometru nego bilo koja druga kopnena masa. Na području veličine Kine natiskala se 51 država, pribrojimo li djelomično priznato Kosovo te države koje svojim zapadnim dijelom ulaze u Europu, kao što su Turska i Kazahstan.

Bolje je zajedno

Nastave li nicati nove države, koliko bi postojećih međudržavnih sporazuma propalo, a novih moralo biti sklopljeno? Tko bi uskladio međusobno suprostavljene interese lokalnih šerifa preobraženih u predsjednike i premijere? Kako bi se tako rascjepkan kontinent mogao suprotstaviti osvajačkim ambicijama Rusije i Kalifata?

Zašto vjerujemo u slogan “Better together” (Bolje je zajedno) pod kojim nastupaju zagovornici ostanka Škotske u UK? Zašto navijamo za poraz nacionalista u Škotskoj i svakoj drugoj europskoj regiji? Pa, zato jer bi raspad UK učinio Europu ranjivijom na tuđa posezanja.

Bogatstvo različitosti? Ni slučajno, ne budite bedasti: u svijetu gdje fanatični i odlično naoružani barbari s istoka žude za imovinom i teritorijem radišnijih susjeda potrebno je monolitno jedinstvo civiliziranih naroda i zatomljivanje primitivnog poriva za dizanjem zidova prema strateškim saveznicima.

Potencijalne nove europske države

Španjolska:
Baskija (lokalno ime: Euskadi)
Katalonija (Catalunya)
Galicija (Galicia)

Francuska:
Bretanja (Brezh)
Korzika (Corsica)

Ujedinjeno Kraljevstvo:
Škotska (Alba)
Wales (Cymru)
Cornwall (Kernow)
Sjeverna Irska (Túaisceart Eireann)

Belgija:
Flandrija (Vlanderen)
Valonija (Wallons)

Nizozemska:
Frizija (Frieslan)

Finska, Švedska, Norveška:
Laponija (Sápmi)

Italija:
Južni Tirol (Südtirol)
Veneto (Veneto)

Češka:
Moravska (Moravsko)

BiH:
Republika Srpska

Nepriznate proglašene države

Moldavija:
Pridnjestrovlje (lokalno ime: Pridnjestrovje)

Gruzija:
Abhazija (Apsny)
Južna Osetija (Husar Iryston)

Azerbajdžan:
Gorski Karabah (Lernayin Gharabagh)

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close