NEUGODNO IZNENAĐENJE Hrvatski turizam neće ostvariti očekivani rast, ova nam je sezona donijela neugodni zastoj nakon višegodišnjeg dobrog rasta

Prema podacima portala Apartmanija.hr ovogodišnja turistička sezona, unatoč najavama i realnim očekivanjima zbog okolnosti na konkurentnim tržištima, prije svega zbog sigurnosnih prijetnji, neće nam donijeti očekivani rast makar u pitanju broja noćenja. Nasuprot tome, ako je suditi po glavnim statističkim podacima – broju turističkih noćenja dogoditi će nam se neočekivani prekid rasta turističkih dolazaka koji […]

Prema podacima portala Apartmanija.hr ovogodišnja turistička sezona, unatoč najavama i realnim očekivanjima zbog okolnosti na konkurentnim tržištima, prije svega zbog sigurnosnih prijetnji, neće nam donijeti očekivani rast makar u pitanju broja noćenja. Nasuprot tome, ako je suditi po glavnim statističkim podacima – broju turističkih noćenja dogoditi će nam se neočekivani prekid rasta turističkih dolazaka koji smo imali posljednjih godina a time i očekivanog rasta prihoda od turizma. To će umnogome utjecati na našu ukupnu gospodarsku sliku i vjerojatno dovesti očekivani rast BDP-a u ovoj godini od oko 2,5 posto.

Razlog za to će svakako trebati odgonetnuti stručnjaci. Vlada koja dođe nakon izbora svakako će se trebati zabrinuti zbog smanjenja očekivanog rasta turističkog prihoda u okolnostima kada se on nije realno trebao dogoditi jer je sve išlo „na ruku“ hrvatskom turizmu, prije svega kao jednoj od europskih sigurnih destinacija. „Zasluge“ za ovogodišnji turistički pobačaj svakako su na Vladi, a prije svega na ministru turizma Antona Klimana ali i na ministru pomorstva, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću zbog nesnalažernja kod prometnih kolapsa skoro svih udarnih turističkih vikenda.

Nakon drugog kvaratal i rasta BDP-a od, i za ekonomiste i ministre u Vladi, iznenađujuće dobrih 2,8 posto govori se o tradicionalno najboljem trećem kvaratlu koji je uvijek donosio najbolju statistiku. Ove godine ekonomisti bi mogli biti u kratkom vremenu ponovno iznenađeni, ovaj put neugodno, a slijedećoj Vladi koja dođe nakon parlamentarnih izbora koji se održavaju 11. rujna jedan od osnovnih zadatak je vidjeti gdje je pogriješila najkraća hrvatska Vlada po trajanju mandata.

Do 21. kolovoza je ostvareno preko 65 milijuna noćenja, od čega 21 milijun samo u kolovozu. U prvih 9 mjeseci prošle godine, ostvareno je 68,7 milijuna noćenja pa se čini da će ovogodišnje turističke brojke biti vrlo slične lanjskima, podaci su koje je objavio portal Apartmanija.hr.

Iznajmljivanje privatnog smještaja i popunjenost apartmana uvelike ovisi o nacionalnoj turističkoj strategiji i promociji Hrvatske na inozemnim turističkim tržištima. Nijedna poslovna strategija ne može imati kvalitetu niti ostvariti dobre prihode bez prethodne analize tržišta i statističkih podataka kojima se određuje smjer poslovnih aktivnosti.
Domaćem turizmu se zamjera nepostojanje bilo kakve strategije, ali sustavu eVisitor, koji tek doživljava svoju punu primjenu, nalazimo sve manje zamjerki. Jedna od prednosti sustava je i nova mogućnost praćenja statističkih podataka koje su od izuzetne važnosti za planiranje poslovanja u turizmu. eVisitor je zabrinuo iznajmljivače na crno, ali i turističke stručnjake koji ostaju bez izgovora za mlake poteze i planove turističkog razvoja.
Kolovoz očekivano najpopularniji

Prema podacima eVisitor-a, u Hrvatskoj je do 21. kolovoza ostvareno preko 65 milijuna noćenja, od čega 21 milijun samo u kolovozu do navedenog datuma. Usporedbe radi, u prvih 9 mjeseci prošle godine, ostvareno je 68,7 milijuna noćenja, 7,8 % više u odnosu na godinu ranije. Predviđanja na temelju rezervacija za rujan su dobra, tako da se pretpostavlja kako će ova sezona biti jednaka prošlogodišnjoj, unatoč najavama o novom rekordu.
Ostaje nam tek da utvrdimo koliki će biti stvarni prihodi od turizma što ne mora nužno odgovarati broju ostvarenih noćenja

Vikend od 19. do 21. kolovoza je bio primamljiv strancima kojih je bilo 402,4 tisuće, odnosno 95 % u ukupnom turističkom prometu. Najviše je bilo Nijemaca, potom Talijana, a iza njih redom po broju noćenja idu Slovenci, Poljaci, Austrijanci, Česi, Mađari, Slovaci, Nizozemci te naposljetku Britanci.
Istru je pritom posjetilo najviše turista, 117,7 tisuća sa 730 tisuća noćenja. Drugi je Kvarner s 83,3 tisuće dolazaka i više od 536 tisuća noćenja. Na trećem mjestu se nalazi Splitsko-dalmatinska županija sa 78,3 tisuće turista i oko 470 tisuća noćenja pa Zadarska županija gdje je bilo dvostruko manje dolazaka. Šibensko-kninska županija je ostvarila 193 tisuće noćenja i nalazi se na petom mjestu, a iza nje su Dubrovačko-neretvanska sa 185 tisuća, potom Ličko-senjska, Zagreb pa Karlovačka županija.
U domaćim medijima se često spekulira o dolascima Rusa na odmor u Hrvatsku. Tu raspolažemo samo podacima za lipanj ove godine kada je bilo 6,1 % više Rusa nego u istom periodu lani. Rusi u prosjeku ostaju 6,9 noći na odmoru pri čemu ih nadmašuju samo Nijemci sa svoji 7,4 noćenja.
Kontinentalni turizam

Statistike ne bi bile potpune da se ne osvrnemo na Kontinentalnu Hrvatsku čiji turistički potencijal raste. Ruralni turizam, cikloturizam, kulturni turizam i druge usko specijalizirane turističke grane, prilika su za održivi razvojzapostavljenih nacionalnih regija. Tu se radi o čak 12 županija koje uglavnom nemaju pristup obali Jadrana, uključujući i Zagrebačko područje. Strateški marketinški plan hrvatskog turizma dijeli kontinent na četiri klastera: Slavoniju, Središnju Hrvatsku, Liku-Karlovac te Zagrebačko područje.
Kontinentalna ili zelena Hrvatska ostvarili su 14,6 % od ukupnih dolazaka i 7,1 % od ukupnih noćenja ove godine. Najveći promet ima klaster Lika-Karlovac koji ima pristup moru u priobalju Ličko-senjske županije. Lika-Karlovac je ostvarila više od 705.000 dolazaka s više od 2,7 milijuna noćenja. Slijedi klaster Zagreb s 5,7 od ukupnih dolazaka i 1,84 % noćenja što je u konkretnim brojkama 670.000 dolazaka i oko 1,23 milijuna noćenja. Najmanje je ostvarila Slavonija s 1 % od ukupnih dolazaka te 0,34 % noćenja.
Brojke kontinentalnog turizma vrlo su slične rezultatima ostvarenima prošle godine, uz izuzetak Grada Zagreba koji bilježi rast posjeta

Porast bilježi Zagreb koji je u prvih devet mjeseci prošle godine sudjelovao s tek 2 % u ukupnom turističkom prometu dok je za ostale regije situacija gotovo jednaka. Unatoč tome, Hrvatska je još uvijek destinacija mora i sunca, što potvrđuje činjenica da više od 50 % noćenja koje ostvaruje klaster Lika-Karlovac otpada na područje jedne općine koja se nalazi u njegovom sastavu – Novalje. Ovaj klaster je udomio najviše Nijemaca (preko 456.000 noćenja), potom Slovenaca (preko 364.000 noćenja), te Talijana (preko 292.000 noćenja).
I klaster Zagreb je najpopularniji na istim tržištima s tom razlikom da je ovaj grad posjetilo najviše Slovenaca, potom Nijemaca, a zatim Talijana. Slavonija je ostvarila više od 116.000 dolazaka, od čega nešto više od 44.000 otpada na strance. Nju su najviše posjećivali Nijemci, zatim Talijani, te Srbi.
Koreanci vole Zagreb

Pregled statistike po županijama ne iznenađuje previše. Očekivano, najviše noćenja ostvaruje Grad Zagreb s 1,2 milijuna i svojih 17.000 ležajeva, od čega na privatan smještaj otpada oko 10.000 ležajeva. Grad Zagreb privlači najviše stranaca i to najviše Koreanaca, Amerikanaca i Nijemaca. Više od 60 posto posjeta Zagrebu je u osobnom aranžmanu, a za ostatak su zaslužne turističke agencije.
Po broju ležajeva, ali i ostvarenog broja noćenja, slijedi Karlovačka županija (preko 357.000 noćenja), Krapinsko-zagorska (preko 176.000 noćenja), a potom Osječko-baranjska županija (preko 103.000 noćenja). Najmanji promet su ostvarile Međimurska županija (92.000 noćenja) i Brodsko-posavska županija (32.000 noćenja).

nocenja1

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close