NEODLUČNOST: Na koju stranu želi Srbija?

Nakon krize sa Krimom, Srbija ima problema odlučiti se na koju stranu da se okrene. Ne želi ugroziti svoj put u EU, ali se ne želi niti zamjeriti Rusiji. Tim više što je za mnoge u Srbiji slučaj Krima isti kao i Kosova Pozicija Europske unije prema ruskoj aneksiji Krima je poznata pa se tako […]

slika

Nakon krize sa Krimom, Srbija ima problema odlučiti se na koju stranu da se okrene. Ne želi ugroziti svoj put u EU, ali se ne želi niti zamjeriti Rusiji. Tim više što je za mnoge u Srbiji slučaj Krima isti kao i Kosova

Pozicija Europske unije prema ruskoj aneksiji Krima je poznata pa se tako može očekivati da ga zastupa i Srbija kao kandidat za EU. S druge strane, Srbija nikako ne želi ugroziti dobre odnose sa Rusijom, uključujući tu naravno i važne energetske sporazume s tom zemljom. Povrh toga, javnost u Srbiji uporno uspoređuje Krim s proglašenjem neovisnosti Kosova, tako da je jasno zašto trenutna vlada u Beogradu oklijeva naći jasne riječi o tom pitanju.

Već je nekoliko međunarodnih diplomata izjavilo kako bi se Srbija trebala izjasniti o pitanju krize u Ukrajini, ali još uvijek nije jasno da li je tek riječ o prijateljskim sugestijama ili otvorenom političkom pritisku. Vlada Srbije izbjegava taj problem, pravdajući se kako je to tehnička vlada koja ne može odrediti stav. Bilo je i izjava kako je Srbija tek “mala zemlja” koja se ne bi trebala miješati u ta pitanja i da bi za Srbiju bilo najbolje da o tome jednostavno – šuti.

Ipak, lider Srpske napredne stranke (SNS) i najvjerojatniji budući premijer Aleksandar Vučić je već bio prilično jasan u svojim stavovima. Slaže se kako tehnička vlada neće određivati stav Srbije, ali i tvrdi kako će Srbija “poštovati svoje obaveze” prema EU i istovremeno objavljuje kako ta zemlja “neće imati neprijateljski stav” prema Rusiji.

To pak ujedno znači kako Beograd niti ne razmišlja o nekakvim sankcijama Rusiji. Isto tako, budući premijer Srbije još jednom optužuje Zapad i tvrdi kako je njegova zemlja “za poštivanje međunarodnih normi i teritorijalnog integriteta”, ali i dodaje kako Beogradu o tome “neće držati predavanje oni koji su lagano zgazili teritorijalni integritet Srbije.”

Manja šteta u neutralnosti

I direktorica Centra za vanjsku politiku Aleksandra Joksimović smatra kako Beograd želi dobiti na vremenu, ali ipak i vidi želju Srbije da u tom sporu ostane po strani koliko god može: “Mnogo toga će zavisiti i od samog razvoja situacije u Ukrajini. Točnije, od daljeg razvoja odnosa velikih sila i da li će se odnosi među njima dalje zatezati ili ne. U odnosu na to će ovisiti i količina pritiska kojim bi mogla biti izložena Srbija kako bi jasno objavila svoj stav. Ukoliko se ta situacija bude dalje zaoštravala, mislim da će s time rasti i pritisci na Srbiju da se jasnije izjasni”.

Ipak, Aleksandra Joksimović je uvjerena kako neutralnim stavom Srbije neće biti zadovoljni niti Bruxelles, niti Washington, a niti Moskva. Ali ipak smatra kako Beogradu neutralan stav donosi manju političku štetu nego da se opredjeljenje za bilo koju od strana u sukobu oko Ukrajine.

Opet zaborav onoga što je bilo prije neovisnosti Kosova

Ljiljana Smajlović, glavna urednica dnevnog lista „Politika” je jedna od mnogih u Srbiji koja neovisnost Krima poistovjećuju s proglašenjem neovisnosti Kosova. Dodaje kako “ionako ne postoji neka jedinstvena vanjska politika EU”, a kako Srbija, zbog svojedobnog odcjepljenja Kosova, “ima moralno i svako drugo pravo” da takav zahtjev osude Rusije odbije.

“Mislim da bi Srbija samo trebala izraziti strahovito žaljenje što je 2008. godine na Kosovu prekršeno međunarodno pravo. Srbija bi trebala izraziti žaljenje što je tako veliki broj zemalja, priznanjem secesije odcjepljenje srpske pokrajine, narušio integritet i suverenitet Srbije. Srbija bi također trebala izraziti žaljenje što su među prvima koji su (priznale Kosovo) bile istaknute velike zapadne zemlje koje se sada pozivaju na međunarodno pravo”, smatra glavna urednica lista Politika, Ljiljana Smajlović.

Ipak, i ona se nada kako će napetosti između Ukrajine i Rusije popustiti dok se ne formira nova vlada u Srbiji, a nada se da će i Zapad do onda “prihvatiti realnost na terenu”. Nakon toga, smatra urednica Politike, mišljenje Srbije ionako “više neće biti toliko važno da bi netko na njemu inzistirao.”

Izvor: http://www.dw.de/teme/s-9747

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close