NEČASTIVI U MINISTARSTVU KULTURE: Premijer ne zna za nalaz izvješća objavljenog 5 mjeseci ranije?!

Pjesnici su definitivno čuđenje u svijetu, pa su se tako ovih dana ispjevali epovi čuđenja na činjenicu da je nalaz Državne revizije u Ministarstvu kulture pokazao da se manipuliralo s oko 150.000 kuna, tako da se novac prelio u privatne džepove, pa vraćao tek kad je vrag odnio šalu, u ratama, uskratom i od ministarske […]

Pjesnici su definitivno čuđenje u svijetu, pa su se tako ovih dana ispjevali epovi čuđenja na činjenicu da je nalaz Državne revizije u Ministarstvu kulture pokazao da se manipuliralo s oko 150.000 kuna, tako da se novac prelio u privatne džepove, pa vraćao tek kad je vrag odnio šalu, u ratama, uskratom i od ministarske plaće (zanimljivo, nikako da saznamo je li bilo još djelatnika koji su slično postupali i hoće li i oni dobiti otpusno pismo). Premijer Zoran Milanović čudio se je li moguće to što novine pišu, ministrica Vesna Pusić tražila je sad već od bivše ministrice Zlatar Violić da joj sastavi pisano izviješće o Nečastivom u Ministarstvu kulture, mnogi zdvajaju zašto se to objavilo tek sad, odnosno kako je moguće da je tek sada zastupnik HDZ-a u Saboru iskoristio to izviješće Revizije da bi poentirao na račun SDP-a, iako je riječ o propustima koji su uočeni puno ranije, i da ne bude zabune, mediji su o tome i pisali ranije.

Naime, doslovno lijena pretraga baze objavljenih tekstova na portalima, ili dobro staro zdravoseljački zvano „guglanje“, pokazuje, naime, da je „vijest“ o nalazu Državne revizije o spornim putnim nalazima i podizanju novca s bankomata preko službene kartice, koji je kasnije vraćan na refule, čime je netko državnu blagajnu iskoristio kao vlastiti privatni bankomat, pokazuje da su brojni mediji to izviješće objavili još u listopadu prošle godine, kad je ono i bilo pred Saborom. Dva klika otkrila su, na primjer, da je vijest o nalazu Ministarstva kulture negativan, a pažljiviji čitatelji dnevnih novina prisjetit će se i kratke informacija o negativnom nalazu Državne revizije u Ministarstvu kulture o reviziji u Ministarstvu zaštite okoliša, u kojem je utvrđeno da je samo na parkiranje potrošeno 10 puta više novca nego što je bilo potrebno.

Mi obični smrtnici još bismo se i mogli vaditi na nedostatak interesa i pažnje ili južinu koja nas je omela baš u te dane, pa nismo primijetili objavljene vijesti, ali je smiješno da se u Vladi sada tome čude i zdvajaju nad time kako riješiti problem prije nego prozvana ministrica napiše pisano izviješće. Naime, nalazi Državne revizije pišu se upravo zato da bi vlast mogla iščitati u kojim segmentima poslovanja ima nepravilnosti i ispravljati ih, što se, nota bene, u Ministarstvu kulture i činilo: podizanje novca s bankomata i nepravilnosti s putnim nalozima događale su se tijekom 2013., a po onome što je poznato, novac je vraćan u ratama do polovice 2014. godine. Upravo je neshvatljivo da si jedan premijer, ili njegovi najbliži suradnici, dozvole da niti ne bace “oko” na jedan tako važan društveni dokument i da si dozvole da im oporbeni zastupnik govori o tome što se događa u njihovom dvorištu, punih 5 mjeseci nakon što je priča već postala javna. To govori o tome u kakvoj državi živimo i kakav je zapravo osjećaj odgovornosti domaćih političara prema narodu. Ali i o gluposti naroda kojemu se ti isti vlastodršci već desetljećima vrte s jedne na drugu stranu Markova trga, bez da se barem na izborima naplati odgovornost za propuste.

Za one koji misle da se ne ubrajaju u tu narodnu mentalnu kategoriju, evo malog podsjetnika na jedno drugo izviješće, oko kojega se svojedobno također dizala velika fama, pa danas nitko od nas ne zna reći sjeća li se iti jedne suvisle posljedice koju je izazvalo: još u lipnju 2007. godine predsjednik SDP-a Zoran Milanović najavio je pokretanje inicijative za promjenu Ustava, kako bi se omogućilo kažnjavanje „počinitelja kažnjivih djela u pretvorbi i privatizaciji te zbog zloporaba u obrani Hrvatske“. “Znamo da se ne mogu ispraviti sve nepravde’, rekao je tada, „no ustavnim promjenama možemo omogućiti da ne zastare kažnjiva djela pretvorbenog kriminala i ratnog profiterstva“. Zahvaljujući inicijativi i nastojanju bivšeg predsjednika Ive Josipovića (inače, 2007. godine predsjednika SDP-ovog Savjeta za ljudska prava i civilno društvo), i to je ušlo u Ustav – i? Što bi?

Komentirajući izviješće DORH-a iz 2010. godine predsjednik Josipović je ustvrdio da ono pokazuje kako je broj predmeta vezanih uz pretvorbu i kriminal u privatizaciji triput veći nego prije pet godina, te da je „prevažna zadaća da barem oni najteži slučajevi povrede prava i uzurpacije, otimačine, budu sankcionirani i da se dokine ono načelo koje je do sada vrijedilo ‘tko je jamio, jamio je’ te da se instalira novo – ‘ili plati, ili vrati'”. Državnoj reviziji tada je zamjerio što nije podnosila kaznene prijave, s tim da je ona mogla djelovati do 2004., nakon čega je Sabor ukinuo Zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije. “Dalje Državna revizija nije ni mogla raditi, a do tada, što se tiče revizije, izvješće je bilo prilično detaljno i vrlo informativno i daje podlogu državnim tijelima da nastave sanaciju pretvorbe i privatizacije”, ustvrdio je tada bivši predsjednik. I šta bi? Kao jedina satisfakcija ljudima koji su u pretvorbi i privatizaciji ostali bez radnog mjesta, plaća i otpremnina, ali i – što je još gore – budućnosti, ostalo je to da na internetskim stranicama Ureda za državnu reviziju postoji abecedni popis tvrtki nad kojima je provedena revizija pretvorbe i privatizacije, pa mogu reći da negdje piše da su pokradeni.

A to je tek jedan od primjera izviješća, nalaza, revizije, čega god, koje su za nas sastavili ljudi koje plaćamo iz poreza na plaće (honorare, štednju, kupnju nekretnina…), da bi se kontroliralo poslovanje ljudi koje plaćamo iz poreza na plaće i pošteno baratalo s novcem iz plaća koji izdvajamo u državni proračun.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close