NASILJE NAD ŽENAMA: Femicid je stvarnost

Zabrinjavajući porast nasilja u partnerskim odnosima, osobito nad ženama, traži veće djelovanje od dosadašnjeg svih aktera politike i društva. ”Nasilje nad ženama neprihvatljivo je, bez opravdanja i ne može se tolerirati”, ističe Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u svojem priopćenju povodom današnjeg Međunarodnog dana uklanjanja nasilja nad ženama naglašavajući da je ‘uklanjanje ove vrste nasilja […]

Zabrinjavajući porast nasilja u partnerskim odnosima, osobito nad ženama, traži veće djelovanje od dosadašnjeg svih aktera politike i društva.

”Nasilje nad ženama neprihvatljivo je, bez opravdanja i ne može se tolerirati”, ističe Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u svojem priopćenju povodom današnjeg Međunarodnog dana uklanjanja nasilja nad ženama naglašavajući da je ‘uklanjanje ove vrste nasilja na visokom mjestu prioriteta u vanjskopolitičkim aktivnostima Republike Hrvatske. ”Hrvatska podupire rezolucije i dokumente Ujedinjenih naroda o potrebi jačanja napora za uklanjanje svih oblika nasilja nad ženama; kažnjavanju počinitelja; razvoju strategija i promicanju pravnog okvira i praktičnih mjera za njegovo sprječavanje i uklanjanje, priopćilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova upozorivši da je ‘širom svijeta svaka treća žena preživjela fizičko ili spolno nasilje, a to je kršenje ljudskih prava, koje je posljedica diskriminacije, neravnopravnosti i stereotipa”.

”Nasilje se događa oko nas, na javnim mjestima i u privatnom okruženju. Manifestira se kroz različite oblike, od obiteljskog nasilja i spolnog uznemiravanja i zastrašivanja do genitalne mutilacije, trgovine ženama i djevojčicama, seksualnog nasilja u sukobima, ranih i prisilnih brakova i ubojstava iz časti’, navodi MVEP te upozorava da je ‘unatoč postojanju pravnih i zakonskih mehanizama, nasilje nad ženama i djevojčicama još uvijek najprisutniji oblik kršenja ljudskih prava u svijetu. Njegovo uklanjanje zahtijeva integrirani pristup, uz posebno značenje mjera sprječavanja i potporu ženama koje su preživjele nasilje”, kaže se u priopćenju MVPEI-a.

No, stvarnost je sasvim drugačija i odudara od društvenih djelovanja i eventualne političke volje za promjenom stanja. Svaki dan, nažalost, svjedoci smo tome, na ovaj ili onaj način, a pri tome je najstrašnije izjednačavanje žrtve i nasilnika, izostanak pomoći napadnutim osobama, kao i kazne, a sve to opravdava nasilje. Tako je istraživanje je provedeno na 330 mladih (63 posto djevojaka i 37 posto mladića) u dvanaest srednjih škola.

foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ
foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ

Podatke je, u povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 25. studenog, predstavila voditeljica projekta Nataša Bijelić, na tematskoj sjednici koju su organizirali saborski Odbor za ravnopravnost spolova kojemu je predsjednik Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) i Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI).

Čak 30 posto mladih navelo je da u svojoj okolini poznaje mladića koji vrijeđa svoju djevojku, a 20 posto ih zna za veze u kojima je mladić fizički nasilan.

Kada je riječ o ulozi nastavnika u stereotipima, istraživanje je pokazalo kako se dječake strože kažnjava, više ih se sumnjiči te im se češće dodjeljuju teži fizički zadaci. Djevojčicama se, prema istraživanju, češće daje da nešto počiste, te se od njih očekuje da budu tiše u učionici.

Istraživanje je dio velikog europskog projekta koji je obuhvatio i edukaciju učenika u trajanju od 12 do 15 školskih sati, te njihovo predtestiranje i posttestiranje.

Sanja Juras iz Lezbijske grupe Kontra upozorila je na nasilje nad lezbijkama, biseksualnim i transrodnim ženama, pozvavši na proširenje popisa kaznenih djela čiji se počinitelji ne mogu kandidirati na izborima.

– Kazneno djelo nasilja u obitelji i zločin iz mržnje trebali bi se inkorporirati u zakonske izmjene, stav je HDZ-ove zastupnice i potpredsjednice Odbora Irena Petrijevčanin Vuksanović. – Osim toga nedopustivo je da nije usvojena Istanbulska konvencija o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, kojom se obvezalo na poduzimanje konkretnih koraka u borbi protiv seksualnog nasilja i uznemiravanja, silovanja, uhođenja, obiteljskog nasilja, prisilnih brakova i genitalnog sakaćenja žena.

Govoreći o prevenciji, zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika upozorila je kako Hrvatska nema ni zdravstvenog niti građanskog odgoja, nema propisanih rehabilitacijskih institucija za počinitelje nasilja, dok žrtve s druge strane nerijetko nemaju pristup podršci.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close