Zabrinjavajući porast nasilja u partnerskim odnosima, osobito nad ženama, traži veće djelovanje od dosadašnjeg svih aktera politike i društva.
”Nasilje nad ženama neprihvatljivo je, bez opravdanja i ne može se tolerirati”, ističe Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u svojem priopćenju povodom današnjeg Međunarodnog dana uklanjanja nasilja nad ženama naglašavajući da je ‘uklanjanje ove vrste nasilja na visokom mjestu prioriteta u vanjskopolitičkim aktivnostima Republike Hrvatske. ”Hrvatska podupire rezolucije i dokumente Ujedinjenih naroda o potrebi jačanja napora za uklanjanje svih oblika nasilja nad ženama; kažnjavanju počinitelja; razvoju strategija i promicanju pravnog okvira i praktičnih mjera za njegovo sprječavanje i uklanjanje, priopćilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova upozorivši da je ‘širom svijeta svaka treća žena preživjela fizičko ili spolno nasilje, a to je kršenje ljudskih prava, koje je posljedica diskriminacije, neravnopravnosti i stereotipa”.
”Nasilje se događa oko nas, na javnim mjestima i u privatnom okruženju. Manifestira se kroz različite oblike, od obiteljskog nasilja i spolnog uznemiravanja i zastrašivanja do genitalne mutilacije, trgovine ženama i djevojčicama, seksualnog nasilja u sukobima, ranih i prisilnih brakova i ubojstava iz časti’, navodi MVEP te upozorava da je ‘unatoč postojanju pravnih i zakonskih mehanizama, nasilje nad ženama i djevojčicama još uvijek najprisutniji oblik kršenja ljudskih prava u svijetu. Njegovo uklanjanje zahtijeva integrirani pristup, uz posebno značenje mjera sprječavanja i potporu ženama koje su preživjele nasilje”, kaže se u priopćenju MVPEI-a.
No, stvarnost je sasvim drugačija i odudara od društvenih djelovanja i eventualne političke volje za promjenom stanja. Svaki dan, nažalost, svjedoci smo tome, na ovaj ili onaj način, a pri tome je najstrašnije izjednačavanje žrtve i nasilnika, izostanak pomoći napadnutim osobama, kao i kazne, a sve to opravdava nasilje. Tako je istraživanje je provedeno na 330 mladih (63 posto djevojaka i 37 posto mladića) u dvanaest srednjih škola.
Podatke je, u povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 25. studenog, predstavila voditeljica projekta Nataša Bijelić, na tematskoj sjednici koju su organizirali saborski Odbor za ravnopravnost spolova kojemu je predsjednik Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) i Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI).
Čak 30 posto mladih navelo je da u svojoj okolini poznaje mladića koji vrijeđa svoju djevojku, a 20 posto ih zna za veze u kojima je mladić fizički nasilan.
Kada je riječ o ulozi nastavnika u stereotipima, istraživanje je pokazalo kako se dječake strože kažnjava, više ih se sumnjiči te im se češće dodjeljuju teži fizički zadaci. Djevojčicama se, prema istraživanju, češće daje da nešto počiste, te se od njih očekuje da budu tiše u učionici.
Istraživanje je dio velikog europskog projekta koji je obuhvatio i edukaciju učenika u trajanju od 12 do 15 školskih sati, te njihovo predtestiranje i posttestiranje.
Sanja Juras iz Lezbijske grupe Kontra upozorila je na nasilje nad lezbijkama, biseksualnim i transrodnim ženama, pozvavši na proširenje popisa kaznenih djela čiji se počinitelji ne mogu kandidirati na izborima.
– Kazneno djelo nasilja u obitelji i zločin iz mržnje trebali bi se inkorporirati u zakonske izmjene, stav je HDZ-ove zastupnice i potpredsjednice Odbora Irena Petrijevčanin Vuksanović. – Osim toga nedopustivo je da nije usvojena Istanbulska konvencija o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, kojom se obvezalo na poduzimanje konkretnih koraka u borbi protiv seksualnog nasilja i uznemiravanja, silovanja, uhođenja, obiteljskog nasilja, prisilnih brakova i genitalnog sakaćenja žena.
Govoreći o prevenciji, zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika upozorila je kako Hrvatska nema ni zdravstvenog niti građanskog odgoja, nema propisanih rehabilitacijskih institucija za počinitelje nasilja, dok žrtve s druge strane nerijetko nemaju pristup podršci.
