NAKON TUŽBE EU, BANKE ZBOG GUBITKA NA KONVERZJI CHF KREDITA PRIJETE MEĐUNARODNOM ARBITRAŽOM U WASHINGTONU I – ODLASKOM IZ HRVATSKE!

Hoće li Marić nasjesti Adrovićevu blefu? Privremeno u sjeni postizbornih kadrovskih premetaljki Sabora i Vlade, “slučaj švicarski franak”, uza sva globalna pitanja poput gospodarskog oporavka, zapošljavanja ili javnog duga, ipak će biti jedan od težih “vrućih krumpira” tek formirane Vlade Andreja Plenkovića. Istinabog, stari/novi ministar financija Zdravko Marić već je u ime države poslao odgovor […]

Hoće li Marić nasjesti Adrovićevu blefu?

Privremeno u sjeni postizbornih kadrovskih premetaljki Sabora i Vlade, “slučaj švicarski franak”, uza sva globalna pitanja poput gospodarskog oporavka, zapošljavanja ili javnog duga, ipak će biti jedan od težih “vrućih krumpira” tek formirane Vlade Andreja Plenkovića. Istinabog, stari/novi ministar financija Zdravko Marić već je u ime države poslao odgovor na tužbu koju je resornoj instituciji EU, a zbog gubitka na lanjskoj konverziji kredita iz Chf u euro/kunu, podnijelo osam “hrvatskih” banaka čiji su vlasnici stranci. Gubitak je, navodno, čak 8 milijardi kuna, a banke tuže državu, od koje traže da im taj gubitak i namiri, jer je i donijela zakon koji je konverziju omogućio.

Država prijeti porezom, banke – odlaskom

Premda je već i sama tužba EU svojevrsni šok pa i strepnja od skupe odmazde -i financijaši podijeljeni glede njezina ishoda, banke već pripremaju i drugi iskorak, sad čak preko Atlantika (na Međunarodnu arbitražu u Washingtonu), a najavljuju i mogući treći – napuštanje hrvatske bankarske scene!?

Hrvatska je, naime, kao alternativu mogućem gubitka spora u EU, koja je, kao prethodnicu, već odaslala i prigovor, najavila da bi bankama mogla uvesti porez na – aktivu. A Hrvatska udruga banaka, glasom njezina ravnatelja Zdenka Adrovića najavila da će u tom slučaju ozbiljno razmisliti i o najoštrijoj protumjeri, koja bi značila povlačenje svih osam banaka iz Hrvatske pod skute banaka majki, dok bi ovdje ostale samo njihove poslovnice. Što, u “prijevodu” , znači da bi izostala svaka mogućnost  da ubuduće financiraju (kreditiraju) državu, kao najdrastičniju, iako nije beznačajna ni iduća u nizu posljedica – siromašnija ponuda kredita i građanima i gospodarstvu.

Da banke misle ozbiljno, nastojeći izaći bez ikakvih posljedica iz kaše koju su ipak same zakuhale, a dužnicima u “švicarcu” bogme i zapaprile, kazuju tužba EU i “rezervna” Washingtonom, no  prijetnja povlačenjem iz Hrvatske najvjerojatnije je ipak samo blef. Jer, tko bi se, lud, povukao s kreditne livade na kojoj već desetljeće i pol brste ekstraprofite, uz koje im i gubitak na konverziji Chf kredita, ako je o realnom gubitku uopće riječ, nije nepodnošljiv teret. A zašto je uopće upitan taj gubitak koji, samo na konverziji temeljen, nedvojbeno stoji – pa zato što računicu u konačnici čini i neprimjereno visoka dobit, ostvarena u desetak godina rastućeg tečaja  švicarskoga franka i bankarskih kamata (ugovorena je promjenjiva kamata), koja o-ho-ho nadmašuje tako izračunati gubitak. Treba li jačega dokaza toj tvrdnji od apsurda s kojim su se suočili mnogi dužnici, kad su i nakon 6-7 godina uredne otplate imali glavnicu jednaku ili čak i višu od – početne!

Vujčić upozoravao, umjesto stopirao!

Zahvaljujući Udruzi franak (dužnici u švicarcu) koja je godinama pokušavala sama ispraviti “krive Drine”  tih kredita pa uspjela tek kad ih je lani spornim zakonom o konverziji, i ona pritisnuta blijedim učincima pred nove izbore, podržala SDP-ova Vlada, u tom je slučaju zorno pokazano kako netko mora stati na kraj toj njihovoj samovolji, ako neće onaj tko bi, silom logike i zakona, morao – Hrvatska narodna banka. Što je, ne sluteći valjda da je time zabio autogol, lani priznao i guverner HNB-a Boris Vujčić, rekavši kako je od još 2008. ukazivao na moguće opasnosti od tih kredita!? Nije li ipak, kad je već to znao, jer je bio zamjenik guvernera Josipa Rohatinskog, trebao stopirati te kredite. Već i stoga što u i sama valutna klauzula i krediti u valuti koja baš ni po čemu nije bila referentna u RH, pravno gledano  bili upitni. No i onda i sad Vujčić se držao po strani kao pasivni promatrač, iako je morao biti aktivni igrač te neravnopravne utakmice.

No, utakmica je još daleko od kraja, osim već rečenoga spora banaka s državom rad konverzije, i dalje su u sporu i dužnici s bankama, jer su obvezno pojedinačno ugovaranje parametara promjenjivih kamata, kako je po zakonu, zaobišle   propisavši ih “uđuture” internim pravilnikom. Dužnici  u Chf taj su spor  dobili tijekom konverzije, iako, tvrdi Goran Aleksić iz UF-a, nametnute pa je ostalo da ih pokušaju izboriti i ostali dužnici.  U igri su još i ocjene ustavnosti valutne klauzule,  dakako na Ustavnom sudu.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close