Nakon krize sa švicarskim francima spremite se za rast rata ako imate kredit u eurima!

Nazire se nova kriza za kreditne obveznike. Nakon kalvarije sa švicarskim frankom nešto slično se sprema i za kredite u eurima koji bi mogli “podivljati” i biti za veći za gotovo 50 posto Iz bankarskih krugova za sada se može čuti kako su takve ocjene pretjerane te da nema razloga za paniku, no, sigurno je […]

Nazire se nova kriza za kreditne obveznike. Nakon kalvarije sa švicarskim frankom nešto slično se sprema i za kredite u eurima koji bi mogli “podivljati” i biti za veći za gotovo 50 posto

Iz bankarskih krugova za sada se može čuti kako su takve ocjene pretjerane te da nema razloga za paniku, no, sigurno je da će se krediti u eurima povećati, za trenutno nepoznati postotak. Naime, banke su odnedavno vezale maržu uz EURIBOR (Euro Interbank Offered rate) odnosno za prosjek kamatnih stopa prema kojima međusobno posuđuju novac grupa europskih banaka. Činjenica je da je zbog krize EURIBOR na povijesno najnižim razinama i trenutno je na 0,33 posto, dok je prosječna visina EURIBORA prije izbijanja krize bila je između 2 i 4 posto. Činjenica je isto tako da euro-zemlje izlaze iz krize pa bi se EURIBOR mogao na razine prije krize. To bi automatski trebalo značiti i povećanje kredita u eurima.

Da ne bi bilo zabune Linićev Zakon o potrošačkom kreditiranju obvezao je banke da kamate vežu uz jasno definiran parametar. Za većinu banaka to je EURIBOR koji bi neminovno trebao rasti.

“Nema mjesta za paniku. Bankama nije u interesu proći još jednom ono što je bilo s francima. Naime, bankama je u interesu da njihovi klijenti vraćaju kredite i redovno uplaćuju pa ne vjerujem da bi rate u kreditima mogle enormno rasti”, uvjerava nas ovih dana jedan od bankara. No iz udruge Franak pozivaju na oprez i tvrde kako je scenarij rasta kredita u eurima sasvim moguć.

Udruga Franak: Odustanite od kredita u eurima

“Takav scenarij moguć je u dva slučaja. Prvi je rastom tečaja eura, koji u zadnje vrijeme očigledno polako raste. Drugi je rastom vrijednosti EURIBORA kod svih kredita u kojima su određene visoke marže od 5 ili 6% uz vezivanje za promjenjivi parametar EURIBOR, zbog čega kamata može narasti i za više od 50 posto”, upozoravaju iz udruge Franak. Iz udruge Franak kažu da je teško sada nešto preporučiti klijentima banaka i korisnicima kredita u eurima, no savjetovati ipak mogu.

“Nemojte dizati kredite koji su vezani za EURIBOR, ako je marža banke veća od 3 posto. Općenito, marža banke u dugoročnim kreditima veća od 3 posto za mene osobno je na rubu dopuštenoga, iako zakon to ne ograničava – nažalost”, kaže nam Goran Aleksić, koordinator pravnog tima Udruge Franak dodajući da njihova udruga može inicirati podizanje nove kolektivne tužbe u režiji Potrošača zbog kredita s valutnom klauzulom euro te može pomoći dužnicima u podizanju privatnih tužbi.

Banke duguje klijentima milijarde kuna preplaćenih iznosa kreditnih rata!

“Moram napomenuti da je do početka 2010. ugovoreno preko 100,000 kredita s nezakonitim kamatama, pa već sad postoje vrlo opravdani razlozi da svi dužnici u takvim kreditima počnu s podizanjem privatnih tužbi. Naime, kamata koje se mijenja odlukom banke, a za koju nisu ugovoreni podaci na temelju kojih se promjena kamate izračunava – nezakonita je odnosno ništetna, a to znači da nijedno povećanje kamate na temelju tako ugovorene kamate ne vrijedi, unatoč tome što je ugovor potpisan. Međutim, to mora utvrditi sud. Onako odoka mogu reći da banke duguju klijentima nekoliko milijardi kuna preplaćenih iznosa kreditnih rata”, kaže nam Aleksić na kraju.

Iz Hrvatske udruge banaka za sada “smiruju loptu”, no ističu kako su za sve krive izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) koje im zapravo smanjuju manevar ukoliko svojim klijentima žele izaći u susret u slučaju booma kredita u eurima.

Hrvatska udruga banaka: Za sve su krive izmjene Zakona

“Sukladno novom Zakonu, banke se moraju vezati uz samo jedan parametar od nekoliko pobrojanih da bi mogle mijenjati kamatne stope. Postojeći ZPK (napomena: novi Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2014.) dopušta korištenje više parametara i njihovo kombiniranje, što puno realnije odražava stvarni trošak financiranja banaka. Jedini uvjet je da niti jedan od parametara ne ovisi o volji jedne ugovorne strane, što je potpuno u skladu s praksom u EU”, kaže nam o ovoj temi Ivana Prgomet savjetnica za odnose s javnošću Hrvatske udruge banaka. Naravno tu je i poveznica, odnosno posljedica hrvatskog slučaja “Franak” koja bi se mogla odraziti na kredite u eurima. I to u nepovoljnijem smislu.

Naime, banke u Hrvatskoj smatraju kako je izbor parametra, ili referentne kamatne stope koja određuje moguće varijacije promjenjive kamatne stope, u slučaju portfelja prije odobrenih kredita u švicarskim francima svodi se na uporabu LIBOR-a za švicarski franak, premda predložene izmjene Zakona predviđaju niz potencijalnih povijesnih parametara. LIBOR na švicarski franak vrlo je slabo povezan s kretanjem troška financiranja banaka i drugim parametrima koji utječu na formiranje cijene kredita. Tako su se kamatne stope hrvatskih banaka na novoodobrene stambene kredite s valutnom klauzulom kontinuirano smanjivale do početka 2007., što se podudara s razdobljem u kojemu su dvije prikazane referentne stope LIBOR rasle.

Očekuje se rast…

“Analogno tome, dok je LIBOR naglo padao na izrazito niske razine nakon izbijanja svjetske financijske krize krajem 2008., domaće kamatne stope na nove stambene kredite počele su snažno rasti i tek su se krajem 2010. i tijekom 2011. postupno vratile na pretkriznu razinu. Ipak, LIBOR je i dalje znatno niži od stvarnog troška izvora financiranja banaka i kamatnih stopa banaka. Razlozi zbog kojih se domaći financijski uvjeti bitno razlikuju od svjetskih, pa se tako domaći uvjeti često pooštravaju dok se svjetski popravljaju, i obratno, brojni su i kompleksni. Među njima se posebno može izdvojiti uloga premije za rizik zemlje, koja utječe na uvjete zaduživanja svih domaćih subjekata i koja je u razdoblju nakon izbijanja svjetske financijske krize u nekoliko navrata porasla na vrlo visoku razinu te je i dalje povišena. Zbog činjenice da LIBOR ne odražava trošak financiranja banaka”, objavljeno je u biltenu Hrvatske narodne banke u broju 196. I upravo je tu poveznica događaja oko franka i eura, smatra Prgomet.

“Priča s EURIBOR-om identična je ovoj s LIBOR-om, tako da se, ako banke nemaju puno izbora za odabir parametra, otvara mogućnost rasta tog jednog izdvojenog parametra. Ipak, ne očekujemo scenarije u kojima se otvara mogućnost značajnijeg povećanja rata kredita u eurima”, zaključuje na kraju Prgomet iz Hrvatske udruge banaka.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close