NACIONALNI ‘MINIMALCI’ U EU Razlika najmanjeg i najvećeg nacionalnog ‘minimalca’ devet puta

Mjesečni minimalne plaće u članicama Europske unije su od nešto preko 200 eura pa do čak nepunih 2.000 eura. Najniže su, naravno u novijim članicama Unije.   U Bugarskoj 235, a u Luksemburgu 1.999 eura Prema podacima Eurostata od 1. siječnja ove godine od 28 članica EU u 22 zemlje utvrđena je minimalna mjesečna plaća […]

Mjesečni minimalne plaće u članicama Europske unije su od nešto preko 200 eura pa do čak nepunih 2.000 eura. Najniže su, naravno u novijim članicama Unije.

 

U Bugarskoj 235, a u Luksemburgu 1.999 eura

Prema podacima Eurostata od 1. siječnja ove godine od 28 članica EU u 22 zemlje utvrđena je minimalna mjesečna plaća zaposlenih dok u šesst zemalja očito nisu imali potrebu za tim

(Danska, Italija, Cipar, Austrija, Finska i Švedska).

Prema visini minimalne mjesečne plaće članice Unije mogu se podjeliti u tri skupine.

U prvoj skupini je deset zemalja s najnižim minimalnim ili zajamčenim primanjima zaposlenih. U tim je zemljama ‘minimalac’ ispod 500 eura.

Najmanji je u Bugarskoj Bugarska (235 €), Rumunjska (275 €), Latvija i Litva (380 €), Češka (407 €), Mađarska (412 €), Hrvatska (433 €), Slovačka (435 €), Poljska (453 €) i Estonija (470 €).

U drugoj skupini je pet članica Unije u kojima je ‘minimalac’ ispod1.000 eura: Portugal (650 €), Grčka (684 €), Malta (736 €), Slovenija (805 €) i Španjolska ( 826 €).

U preostalih sedam zemalja članica Unije, sve su naravno na sjeveru i zapadu Europe i starije su članice EU, minimalne mjesećne plaće znatno su iznad 1.000 €: Velika Britanija (1.397  €), Francuske (1.480  €), Njemačka (1.498  €), Belgija (1.532  €), Nizozemska (1.552  €), Irska (1.563  €) i Luksemburg (1.999  €).

Usporedbe radi zajamčena minimalna plaća u SAD u siječnju ove godine iznosila je 1.192  €.

 

Kupovna moć je nešto drugo

Kako je utvrdio statistički ured EU Eurostat, najviši rast minimalnih plaća posljednjih godina imale su članice EU s najmanjim ‘minimalcima’. Utvrdio je i kako ‘suha’ statistika ‘minimalaca’ izražena u eurima daje pogrešan dojam.

Naime, ako se usporede cijene u pojedinim zemljama i iznosi ‘minimalaca’ tek seonda može usporediti kupovna moć stanovnika Unije koji rade za ‘minimalac’. To ukazuje kako su razlike ipak nešto manjeod onih koje daju sami brojčani iznosi zajamčenih plaća.

Eurostat je utvrdio tzv. kupovnu moć PPS (purchasing power standard) utvrđujući iznos mjesečnih primanja i cijene u pojedinim zemljama pa je prema tom izračunu on u Bugarskoj (članici Unije snajmanjim ‘minimalcem’) 501 PPS a u Luksemburgu (članici unije s najvećim ‘minimalcem’) 1.659 PPS. Prema tome nominalni omjer najniže i najviše zajamčene plaće u EU više nije 1:9 nego 1:3 i on  bolje odražava stvarnu kupovnu moć onih koji rade za ‘minimalac’.

Eurostat je objavio i podatak omjera ‘minimalaca’ i prosječne plaće članica Unije utvrdivši kako su samo u tri zemlje ‘minimalci’, iznad 60% nacionalnoj prosjeka plaća. Te zemlje su: Portugal (64%), Francuskoj i Sloveniji (62%).Kako Francuska nema ‘minimalac’ u obzir je uzeta najniža stvarna plaća zaposlenih.

U drugim članicama Unije ‘minimalac’ je ispod 50% prosječne plaće : Češka (39%), Estonija (40%), Irska i Španjolska (45%), Slovačka (46%), Malti (48%) i Velika Britanija (49%).

U svim zemljama EU minimalac je od 2008. godine, dakleod početka svjestke gospodarske krize, rastao izuzev u Grčkoj gdje je smanjen za 14%.

Između 2008. i 2017. godine, minimalna plaae udvostručena je u Bugarskoj (+ 109%) i Rumunjskoj (+ 99%). Uz te dvije zemlje ‘minimalac’ je najviše rastao u Slovačkoj (+ 80%), u tri baltičke članice Unije – Estoniji (+ 69%), Latviji (+ 65%) i Litvi (+ 64%).

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close