MOŽE LI SI HRVATSKA PRIUŠTITI JOŠ JEDAN ”LOCKDOWN”?

Da hrvatsko gospodarstvo ne bi moglo izdržati još jedan ‘lockdown’ pokazao je pad BDP-a za 15,1 posto te je za očekivati da jedino građevinski sektor te sektor informacija i komunikacija u ovom turbulentnom razdoblju mogu zabilježili koliki toliki rast aktivnosti. Pozitivno je i to što su rezultati turističkog sektora u srpnju i kolovozu bili bolji nego […]

Da hrvatsko gospodarstvo ne bi moglo izdržati još jedan ‘lockdown’ pokazao je pad BDP-a za 15,1 posto te je za očekivati da jedino građevinski sektor te sektor informacija i komunikacija u ovom turbulentnom razdoblju mogu zabilježili koliki toliki rast aktivnosti. Pozitivno je i to što su rezultati turističkog sektora u srpnju i kolovozu bili bolji nego što je to ranije očekivalo.

Pad aktivnosti zasigurno će biti u sektoru trgovine, ugostiteljstva te prerađivačke i ostalih industrija koje značajno sudjeluju u strukturi hrvatskog BDP-a.
Posljedice pandemijske krize nastaviti će se produbljivati stoga je vidljiviji rast gospodarstva teško za očekivati u nastavku ove godine kao i u prvoj polovici 2021.

U kratkim crtama, ekonomist Damir Novotny za N1 je komentirao da je Hrvatska u opću recesiju koja je također prisutna na europskom i svjetskom tržištu izazvanoj pandemijom kornavirusa, ušla daleko najmanje spremna u odnosu na druge zemlje EU. Da nacionalna ekonomija u strukturnom smislu ne može izdržati još jedan lockdown pošto je veliki dio hrvatske ekonomije u servisnom sektoru koji ovisi o odnosu ponuđača i primatelja usluga kao npr. u ugostiteljstvu, turizmu i drugim djelatnostima. Veliki strukturni problemi vuku se desetljećima, premalo se aktivnosti usmjeravalo prema sektoru proizvodnje. Smatra da će se dobavljači servisnih ekonomija morati prilagoditi trenutnoj situaciji te da će biti teško balansirati potrebu da se ekonomske aktivnosti nastave. Dio ponuđača ugostiteljskih usluga vjerojatno neće moći preživjeti krizu ni uz pomoć Vladinih mjera. Industrijski sektor će se također morati prilagoditi. Čitav je niz pritisaka koji ovu krizu čine najdubljom ekonomskom krizom u povijesti prostora moderne Hrvatske jer u posljednjih stotinjak godina nije bilo ovakve krize. Zato će biti teško balansirati između potrebe zaštite zdravlja građana i ekonomske aktivnosti jer Vlada više nema rezervi na koje može računati za pomoć poduzetnicima i poduzećima. Očekuje se pomoć iz EU fondova, no novac iz tog izvora će tek eventualno biti na raspolaganju u proljeće sljedeće godine. Vlada je najavila još jedan set mjera pomoći gospodarstvu, ali zemlje koje imaju nizak javni dug, koje nemaju fiskalnih rezervi, mogu se odlučiti na lockdown, poput Njemačke i Češke.

Hrvatska ima najmanje restriktivne mjere, a mi vam donosimo nekoliko primjera gdje se ”lockdown” polako uvodi. Belgija se već odlučila za mjere koje je donijelo njihovo nacionalno Vijeće, a gotovo su slične lockdownu. Od ponoći do 5 sati ujutro u cijeloj državi je uveden policijski sat. Svi kafići i restorani su potpuno zatvoreni na mjesec dana. Svatko ima pravo biti u kontaktu sa samo jednom osobom izvan svog kućanstva, a u goste se mogu zvati najviše četiri osobe, i to iste, pod uvjetom držanja distance. Škole će raditi i biti će dopuštene neke sportske aktivnosti. Vlasti su bile primorane na ovakvu mjeru jer je situacija potpuno izvan kontrole i bolnicama prijeti kolaps. To pokazuju i brojke kojima Belgija ponovno obara crne rekorde. Prošlog tjedna je broj zaraženih bio oko 12000 dnevno (12 tisuća), u totalu znatno viši nego u cijeloj Njemačkoj koja ima osam puta više stanovnika.

Wales će u petak uvesti dvotjedni “lockdown” i svi će osim nužnih radnika morati ostati kod kuće u borbi protiv ubrzanog širenja drugog vala zaraze koronavirusom.

U centru Praga u nedjelju je došlo do velikih nereda nakon što je policija odlučila ‘razbiti’ prosvjed protiv restriktivnih mjera koje je češka vlada najavila u namjeri da zaustavi širenje virusa covid-19. Posljednja dva tjedna u Češkoj je situacija s pandemijom potpuno izmakla kontroli. U samo desetak dana broj dnevnih slučajeva poveća se s 500 na preko sedam tisuća. Upravo zbog tih okolnosti iz češke vlade najavili su da razmišljaju o potpunom lockdownu.

Vlada Republike Slovenije na današnjoj je sjednici usvojila nove epidemiološke mjere među kojima je i ona o uvođenju policijskog sata između 21 sat navečer i 6 sati ujutro, te privremeno ograničavanje okupljanja više od šest osoba na jednom mjestu.

Jedine rezerve na razini nacionalne ekonomije koje su formirane su devizne pričuve HNB-a,  tu možemo biti sigurni da će ako ništa drugo financijski sustav ostat stabilan dok će sve drugo biti jako nestabilno. Kriza ponekad ima i neke pozitivne aspekte, prisilit će Vladu i kreatore ekonomskih politika da se mora promijeniti smjer ekonomske politike te se moraju poticati ulaganja u prerađivačkoj industriji prije svega. Sav novac koji dođe u vladin sektor proizlazi iz ekonomske aktivnosti privatnog sektora, koji je vrlo slab stoga ga je nužno ojačati u narednim godinama. Ako ga ne krenemo već sad jačati u smislu njegovog restrukturiranja, nećemo iz krize izaći jači. Neke zemlje iz krize izađu jače jer iskoriste vrijeme krize za restrukturiranje, ali mediteranske zemlju u kojim uključujemo i Hrvatsku iz sličnih kriza u pravilu izlaze slabije. Zaključio je na kraju Novotny.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close