Da hrvatsko gospodarstvo ne bi moglo izdržati još jedan ‘lockdown’ pokazao je pad BDP-a za 15,1 posto te je za očekivati da jedino građevinski sektor te sektor informacija i komunikacija u ovom turbulentnom razdoblju mogu zabilježili koliki toliki rast aktivnosti. Pozitivno je i to što su rezultati turističkog sektora u srpnju i kolovozu bili bolji nego što je to ranije očekivalo.
Pad aktivnosti zasigurno će biti u sektoru trgovine, ugostiteljstva te prerađivačke i ostalih industrija koje značajno sudjeluju u strukturi hrvatskog BDP-a.
Posljedice pandemijske krize nastaviti će se produbljivati stoga je vidljiviji rast gospodarstva teško za očekivati u nastavku ove godine kao i u prvoj polovici 2021.
U kratkim crtama, ekonomist Damir Novotny za N1 je komentirao da je Hrvatska u opću recesiju koja je također prisutna na europskom i svjetskom tržištu izazvanoj pandemijom kornavirusa, ušla daleko najmanje spremna u odnosu na druge zemlje EU. Da nacionalna ekonomija u strukturnom smislu ne može izdržati još jedan lockdown pošto je veliki dio hrvatske ekonomije u servisnom sektoru koji ovisi o odnosu ponuđača i primatelja usluga kao npr. u ugostiteljstvu, turizmu i drugim djelatnostima. Veliki strukturni problemi vuku se desetljećima, premalo se aktivnosti usmjeravalo prema sektoru proizvodnje. Smatra da će se dobavljači servisnih ekonomija morati prilagoditi trenutnoj situaciji te da će biti teško balansirati potrebu da se ekonomske aktivnosti nastave. Dio ponuđača ugostiteljskih usluga vjerojatno neće moći preživjeti krizu ni uz pomoć Vladinih mjera. Industrijski sektor će se također morati prilagoditi. Čitav je niz pritisaka koji ovu krizu čine najdubljom ekonomskom krizom u povijesti prostora moderne Hrvatske jer u posljednjih stotinjak godina nije bilo ovakve krize. Zato će biti teško balansirati između potrebe zaštite zdravlja građana i ekonomske aktivnosti jer Vlada više nema rezervi na koje može računati za pomoć poduzetnicima i poduzećima. Očekuje se pomoć iz EU fondova, no novac iz tog izvora će tek eventualno biti na raspolaganju u proljeće sljedeće godine. Vlada je najavila još jedan set mjera pomoći gospodarstvu, ali zemlje koje imaju nizak javni dug, koje nemaju fiskalnih rezervi, mogu se odlučiti na lockdown, poput Njemačke i Češke.
Hrvatska ima najmanje restriktivne mjere, a mi vam donosimo nekoliko primjera gdje se ”lockdown” polako uvodi. Belgija se već odlučila za mjere koje je donijelo njihovo nacionalno Vijeće, a gotovo su slične lockdownu. Od ponoći do 5 sati ujutro u cijeloj državi je uveden policijski sat. Svi kafići i restorani su potpuno zatvoreni na mjesec dana. Svatko ima pravo biti u kontaktu sa samo jednom osobom izvan svog kućanstva, a u goste se mogu zvati najviše četiri osobe, i to iste, pod uvjetom držanja distance. Škole će raditi i biti će dopuštene neke sportske aktivnosti. Vlasti su bile primorane na ovakvu mjeru jer je situacija potpuno izvan kontrole i bolnicama prijeti kolaps. To pokazuju i brojke kojima Belgija ponovno obara crne rekorde. Prošlog tjedna je broj zaraženih bio oko 12000 dnevno (12 tisuća), u totalu znatno viši nego u cijeloj Njemačkoj koja ima osam puta više stanovnika.
Wales će u petak uvesti dvotjedni “lockdown” i svi će osim nužnih radnika morati ostati kod kuće u borbi protiv ubrzanog širenja drugog vala zaraze koronavirusom.
U centru Praga u nedjelju je došlo do velikih nereda nakon što je policija odlučila ‘razbiti’ prosvjed protiv restriktivnih mjera koje je češka vlada najavila u namjeri da zaustavi širenje virusa covid-19. Posljednja dva tjedna u Češkoj je situacija s pandemijom potpuno izmakla kontroli. U samo desetak dana broj dnevnih slučajeva poveća se s 500 na preko sedam tisuća. Upravo zbog tih okolnosti iz češke vlade najavili su da razmišljaju o potpunom lockdownu.
Vlada Republike Slovenije na današnjoj je sjednici usvojila nove epidemiološke mjere među kojima je i ona o uvođenju policijskog sata između 21 sat navečer i 6 sati ujutro, te privremeno ograničavanje okupljanja više od šest osoba na jednom mjestu.
Jedine rezerve na razini nacionalne ekonomije koje su formirane su devizne pričuve HNB-a, tu možemo biti sigurni da će ako ništa drugo financijski sustav ostat stabilan dok će sve drugo biti jako nestabilno. Kriza ponekad ima i neke pozitivne aspekte, prisilit će Vladu i kreatore ekonomskih politika da se mora promijeniti smjer ekonomske politike te se moraju poticati ulaganja u prerađivačkoj industriji prije svega. Sav novac koji dođe u vladin sektor proizlazi iz ekonomske aktivnosti privatnog sektora, koji je vrlo slab stoga ga je nužno ojačati u narednim godinama. Ako ga ne krenemo već sad jačati u smislu njegovog restrukturiranja, nećemo iz krize izaći jači. Neke zemlje iz krize izađu jače jer iskoriste vrijeme krize za restrukturiranje, ali mediteranske zemlju u kojim uključujemo i Hrvatsku iz sličnih kriza u pravilu izlaze slabije. Zaključio je na kraju Novotny.
