MORH-ov ZAKON U 68 „RUPA“: BSD-ovci i svi „tužitelji“ na listi odstrela, Josipović ne odgovara na nezgodna pitanja

Na sastanku generala Lovrića i ministra obrane Ante Kotromanovića u Bojni za specijalna djelovanja (BSD) u vojarni Drgomalj u Delnicama, održanom u jednoj od dvorana za sastanke u sklopu vojarne, bili su prisutni svi zapovjednici satnija; Kolobarić, Bošnjak, Bartulović, Brnjak i drugi: Dujaković, Mandekić, Stanković, kao i zapovjednik bojne te njegov zamjenik. Nakon sastanka na […]

Na sastanku generala Lovrića i ministra obrane Ante Kotromanovića u Bojni za specijalna djelovanja (BSD) u vojarni Drgomalj u Delnicama, održanom u jednoj od dvorana za sastanke u sklopu vojarne, bili su prisutni svi zapovjednici satnija; Kolobarić, Bošnjak, Bartulović, Brnjak i drugi: Dujaković, Mandekić, Stanković, kao i zapovjednik bojne te njegov zamjenik.

Nakon sastanka na kojemu je svima priprijećeno „budu li tužili MORH, lete van” od strane generala Lovrića i ministra Kotromanovića, zapovjednici satnija, otišli su do svojih podređenih, upozorivši ih na to da trebaju ili odustati od tužbi ili će biti premješteni iz BSD-a ili razvojačeni.

„Nemate pojma kako smo se osjećali, kada smo izlazili sa sastanka”, kaže jedan od zapovjednika, koji je trebao svojim podređenima „prenijeti” prijetnju.

„Nepodobni” su premješteni u ZOD (zapovjedništvo za obuku i doktrinu), posve adekvatan naziv („doktrina” za ono što se zbilo na sastanku), dvoje BSD-ovaca završilo je u 33. Inženjerskoj bojni. No ipak, od te dvojice, jedan se vratio natrag, podnesavši tužbu protiv MORH-a, te ga je MORH morao vratiti, na njegovo radno mjesto, presudom u njegovu korist. Zakon je bio na njegovoj strani. Radni sporovi inače, ovakve vrste ne smiju trajati dugo, niti na prvostupanjskom, niti na drugostupanjskom sudu.

„Ja sam jedan od petorice premještenih BSD-ovaca i sve sto je napisano je istina ali ne i cijela.Tužbu smo podigli nas 30-ica i što zbog prijetnji otkazom što zbog prijetnji ne odlaskom u misiju i premještaja, 20-orica su povukli tužbe! Osobno znam da su svi zapovjednici satnija sudjelovali u zastrašivanju i odvraćanju od tužbi, a sve po nalogu pk. Resslera, koji nije znao, kada je došao, što uopće znači kratica BSD, i uopće, kako se vodi takva postrojba!

„No nakon ove objave podređenima, ljudi su počeli odustajati od tužbi MORH-a, bojeći se da ne dožive istu sudbinu kao i njihovi kolege, a također im je rečeno da ne mogu ići u mirovnu misiju koja je bila planirana u sklopu BSD-a, a neki od njih bili na spisku „odlaska”, „prebrisani su”, kaže drugi BSD-ovac.

General zbora Drago Lovrić

General zbora Drago Lovrić rođen 2. prosinca 1961. godine u mjestu Gornji Vukšić u BiH. Završivši Vojnu akademiju KoV, rod PZO 1983. godine, s činom majora dragovoljno se pridružio Zboru narodne garde (ZNG) RH u kolovozu 1991., godine. U čin stožernog brigadira promaknut je 1996., u čin brigadnog generala 2000., u general bojnika 2005., u general pukovnika 2011. godine, a u generala zbora 2013. godine. I poput mnogih „vlasnik” je niza odličja i spomenica; Spomenice Domovinskog rata, Spomenice domovinske zahvalnosti za pet i 10 godina, pa Reda hrvatskog pletera, Reda hrvatskog trolista, Reda hrvatskog križa, Reda bana Jelačića te Reda kneza Domagoja s ogrlicom, a „red” je da ima i medalje „Oluja” i „Iznimni pothvat”.

„Iznimni pothvat”

Postavši Glavni stožerni, nekako se poklopilo, da li pukim slučajem ili ne, „tarapana” po BSD-ovcima i bivšem zapovjedniku, brigadiru Županiću. Smjenivši prvo Županića sa zapovjedničkog mjesta, u BSD-u, događa se krađa oružja u vojarni, koja je bila ujedno i „okidač” za dolazak vojne policije, koja se na slučaju krađe, zadržala pet dana, a na materijalnom knjigovodstvu tri mjeseca! Tijekom 2012., godine pola bojne provelo je na ispitivanju u Vojnoj krim policiji, u istrazi i konačnom cilju „otpusta” brigadira Županića, da ga se prikaže kao kriminalca. Radilo se na tome da se Županić maksimalno diskreditira i udalji. Počeo je smetati, a netko je trebao doći na njegovo mjesto. Doći u žrvanj jedne takve organizacije, kakva je MORH, ne može se izbjeći „žrtveni ovan”.

Lovrić u svađi s Hrvatskim olimpijskom odborom

Lovrić pokazuje svoju ćud, krajem 2012., i početkom 2013., kada izbija velika svađa između Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) i Lovrića, jer general ne želi ispoštovati otprije potpisane ugovore u kojima je pisalo da će nadnarednik Naglić trenirati „naše” biatlonce, koji su omogućavali plasman za Svjetski kup i Olimpijske igre.

Na sastanku krajem ožujka 2013., nnr. Naglić je zapravo bio je glavna tema, na kojem je, između ostalog, rečeno kako će završiti svi koji budu tužili MORH, te mogućim posljedicama, pa neka se razglasi i drugima, a i odlučeno je da Naglić mora „otfijuknuti” iz postrojbe. Naglić dobiva premještaj na poligon u Slunj sa 01.srpnjem 2013., godine.

„Dražena Resslera zvali smo „stečajni upravitelj”, jer je smanjio resurse BSD-a, u vozilima koja su neophodna i nemaju ograničenu kilometražu”, jer je postrojba smještena na tri mjesta i vozila su gotovo najvažniji njen dio za prijevoz ljudi, opreme i pošte”. Došao je kao da je pao s neba među nas. Istina je da su Gromovi, smješteni u Petrinji „odahnuli”, kada je on premješten k nama. Istina je da smo dobivali poruke o njemu „Evo, pa ga sada vi malo trpite”.

Početak tužbi

“Do sada nisam, ali sada ću ih tužiti. Sad su pretjerali! U HV sam 20 godina razvodnik, još uvijek, iako sam 15 godina radio na dočasničkom mjestu (da sam bio ulizica, do sada bih već bio časnički namjesnik kao i većina njih), no nemam Boga za ujaka, pa ne mogu dalje. Jedan od najvećih problema u zadnjih pola godine je da na radnom mjestu nemamo, ne samo pitke vode, već niti tehničke. Na sve moje zahtjeve nadređenima, odgovoreno mi je da nema novaca kojim bi se sanirale cijevi. U 21. stoljeću MORH nema novaca za popraviti jednu cijev od vode, a da se radi o njihovim guzicama stvorili bi sve! Dao Bog da ovo što prije završi, jer zlo se piše, dobro biti neće”.

Također se pitaju, od kada je to Kotromanović postao general, iako je bio stožerni brigadir, nadodajući kako mu je vjerojatno u međuvremenu Josipović dao čin generala, za zasluge u rasturanju vojske, MORH-a i branitelja.

Tri puta skuplja oprema za MORH

Interesni lobiji, što za zrakoplovstvo, mornaricu i kopnenu vojsku postoje i u drugim segmentima. Na mala vrata, potiho, preko tvrtke MA-RA, direktnom pogodbom kupuje se vojna oprema, koja je dobila ekskluzivno pravo, nabavljanja svih vojnih stvari, što se tiče opreme (ciljnici, noževi, puške itd), i to sve po cijeni trostruko većoj od tržišne. Nabavka padobrana MC5 za BSD, koji inače koštaju oko dvije tisuće eura, plaćeni su cifrom, također ekskluzivnom – gotovo pet tisuća svaki!

Isto je i sa nabavkom vozila na leasing koji koštaju nakon završetka oko 100 tisuća kuna više negoli da ga kupuje, recimo civilna osoba. Tako za Ford Ranger, mjesečni leasing košta oko deset tisuća kuna, na 36 mjeseci, pa je plaćen ravnih 360 tisuća kuna. Amortizacija se ne uračunava.

(Double Cab XL Diesel 2198 ccm Ručni – 6 110 kW / 150 KS 224 g/km košta 192.776 kn, 52.050 kn – 244.826 kn).

„Ne zaboravi da za svoj današnji status možeš zahvaliti braniteljima iz Domovinskog rata. Ne okreći im leđa, oni tebe neće trebati, ali ti njih hoćeš, jedan je od komentara vojske”, jedan je od savjeta za Kotromanovića.

Zakon o MORHU „faličan” u 68 točaka

Još je bolje što novi zakon o MORH-u, je taj da je gotovo u 68 točaka manjkav, te ga treba ispraviti ili mijenjati, na što je ministar Kotromanović upozoren, ali je tada samo odmahnuo rukom i rekao: „Baš me briga, neće svi tužiti”. Zakon, upozoravaju vojni pravnici nije dobar za MORH, ali je dobar za pojedinca koji sada ima 68 točaka dodirljivih i nepovredivih, te su tužbe, u njihovim slučajevima zasigurno dobivene. Eto dokle seže naivnost vojske, da još upozoravaju na manjkavosti zakona po MORH, ali sasvim zadovoljavajući za pojedinca, koji po tom novom zakonu, čak i ne svojom voljom, dobiva tužbu zasigurno. I to sve bahatošću sadašnjeg ministra Kotromanovića „kojeg nije briga”. Kotromanović zasigurno nije pridonio MORH-u, niti svojim vojnicima. Što će kada se vlast izmijeni?

Niti predsjednik Josipović ne odgovara

Čak niti predsjednik Josipović kao vrhovni zapovjednik, na postavljena pitanja nije uspio odgovoriti, na procjenu ustavnosti Zakona. A toliko se diči svojim pravnim znanjem.

Što će biti s neplaćanjem noćnog rada, vikenda i blagdana od 01. lipnja ove godine, djelatnim vojnim osobama? Kotromanović je sam inzistirao na tome da se to uvrsti u Zakon o službi u OS RH, pa su tako svi koji rade noću ostali bez više od tisuću kuna od proteklog mjeseca. Stupivši na funkciju ministra obrane, nije jasno koga brani; smanjio je dodatke na otežane uvjere rada, da bi člankom 155. Zakona o službi u OS RH koji je protuustavan, a on sam upozoren na protuustavnost, oduzeo djelatnim vojnim osobama i uvećanje plaće za rad noću, vikendima i blagdanima. To isto uvrstio je i u svoju Odluku o rasporedu radnog vremena. No, sve to i dalje plaća vojnim službenicima i namještenicima, jer oni imaju sindikat. Djelatni sastav pojedinih postrojbi provede na poslu preko 300 sati bez da im se plati i sat prekovremenog, jer je u Pravilnik ugradio da se dobije 24 sata slobodnog za 24 sata rada. I sve to za više od dvije tisuće kuna manju plaću nego što im je bila do prije njegovog dolaska za ministra! Hrvatska kao članica EU, može se samo sramiti da djelatnici jednog ministarstva šalju zahtjeve za ocjenu ustavnosti zakona, koji se donio, a koji je diskrimacijski i protuustavan! No kako smo već rekli, Josipović, kojem su inače „lijepe partizanske kape”, nema komentara na njega.

„Nije MORH kriv što ga vodi osoba bez morala, i poštenja i za kojom se vuku razni repovi. On sam sebi ispisivao je dnevnice i prekovremene, bez ikakvog pokrića, bio na bolovanju na punoj plaći, da bi sada ljude uskraćivao za to isto, iako im to zaista pripada, za razliku od njega” kažu u MORH-u.

„Sad mi je žao što sam išao u rat odmah nakon završene srednje škole da bi ovakve moralne spodobe poput njega primale preko 20 tisuća kuna mjesečno a moja plaća koja je pet puta manja od njegove mu je prevelika i treba je rezat”, kaže djelatnik HV-a. Neki su aktivni djelatnici, završili kod psihijatra zbog svega što su proživjeli u pobjedničkoj vojsci, koja je porazila samu sebe.

Sjeo na vlak i otišao

„Nakon 23 godine rada u djelatnom sastavu vojske raskrstio sam s vojskom 1. lipnja ove godine. Nastao je raskid djelatne vojne službe. Na istom činu od 1994., a pri preustroju prebačen u HRZ, znao sam „nabrati” i po 130 dana straže godišnje. Nikada nisam tužio MORH, mada sam u zadnje tri godine radio posao vojnika, dok nisam „pukao i završio kod psihijatra”. Iako imam dijagnosticiran PTSP od 1998., godine, i danas bih pošteno radio svoj posao i hranio obitelj, ali nakon svih rezova, više nije bilo isplativo, a psihički je postalo neizdrživo. Od sedam rođendana svojeg djeteta, bio sam na tri, a nisam bio kod kuće niti kada mi se rodilo drugo dijete. Niti na njegov prvi rođendan. Tada sam sjeo na vlak i otišao kući, jer sve što sam radio, nije bilo vrijedno toga. Trinaest godina sam proveo u gardijskog brigadi, da bi mi rekli kada sam zatražio nešto bliže kući, da sam prestar. Ima života i poslije vojske. Nisu vojnici glupi.

Prošle godine je bilo, kaže djelatni sastav najviše kriminala i nepotizma „usmenih čudnih zapovjedi”. Oni koji su tužili na posebnoj su „listi odstrela”. Ne dobivaju dozvole da idu na vojna hodoćašća, odlazak u grad, poradi obavljanja privatnih poslova omogućava se samo podobnima, i to čak i onima koji su tužili ali su „nečiji igrači”, zahtjevi za izlazak se sortiraju po principu usmjene predaje tipa: „njega pusti-ovoga ne”.

Europski sud podupro je tužbe djelatnog sastava MORH-a

No kako bilo, ne mora predsjednik Josipović odgovoriti na naše upite, pogledati protuustavne odredbe u njemu, niti Kotromanović dati privolu da se vidi njegov invaliditet, kao niti Fred Matić. Europski sud podupro je tužbu radnika protiv MORH-a, a sada je aktivno više od 16 tisuća sudskih sporova, a djelatnici novim, protuustavnim zakonom mogu tužiti i dobiti sporove. Novac će se „izliti”, iz nekog proračuna, jer je Kotromanović fond za tužbe ukinuo. No kako bilo, od nekuda se ljudi moraju platiti. Je li to možda razlog što vojnici nemaju za adekvatan obrok, ili je tvrtka „Pleter” odgovorna za to pitanje, vidjeti će se uskoro. Europska unija stala je na stranu branitelja, pirotehničara i djelatnog sastava HV-a.

Hrvatska ušavši u EU prihvatila je njene smjernice, sviđalo se to nekome ili ne, pokušao on to zaobići ili ne, ali svakako ne bi bilo dobro da vojnici upute svoje tužbe Europskom sudu, a ne Hrvatskoj, koji puno brže donosi odluke.

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close