Od subote 2. studenoga, Grad Zagreb je dobio još jednog kandidata za mjesto gradonačelnika o kojem će građani odlučiti na idućim lokalnim izborima. U utrku kreće s nestranačke pozicije, naoružan iskustvom rada u tijelima gradske uprave, ali i iskustvom rada u Irskoj i Njemačkoj te današnjim poduzetničkim iskustvom. Smatra da ga poznavanje funkcioniranja gradskih institucija iznutra, iskustvo rada u uređenim sustavima van Hrvatske kao i iskustvo poduzetnika objedinjeno, čine idealnim kandidatom koji ima jasnu viziju i znanje kako napokon pokrenuti razvoj grada u smjeru koji građani Zagreba zaslužuju. Poseban naglasak stavlja na žurno rješavanje prometa i to u dvije etape: prvo će napraviti ono što se može odmah, a to je promjena regulacije, a nakon toga slijedi etapno, ali i osmišljeno ulaganje u prometnu infrastrukturu.
Ono što se može napraviti odmah u 48 sati, ja bih otvorio Masarykovu i Staru Vlašku za promet, bilo koji stručnjak će to savjetovati, zašto se to ne radi – vjerojatno radi ponosa i ega. Zabranio bih zaustavljanje na voznom kolniku svih dostavnih vozila u ključnim satima, znači kad se ide na posao i s posla. Angažirao bih prometnu policiju da na ključnim raskrižjima kontrolira promet. Mi imamo semafore koji su 50 godina stari i koji ne funkcioniraju, jednostavno nisu usklađeni. To znači da ljudi ulaze u raskrižje i stanu i blokiraju promet s druge strane. Uz sve navedeno, situacija bi se poboljšala za 20% – smatra Žagar.
Smatra da Zagreb može i mora biti idealno mjesto i za vozače automobila i bicikala, ali i pješake te je kvalitetan javni prijevoz taj na kojem bazira činjenicu da se s kraja na kraj grada može i mora stići unutar 30 minuta.
Između ostalog, istaknuo je da se radi na rješenjima problema vezanim uz stanogradnju, spominjući sjajna iskustva Beča sa svojim modelom, gdje grad nudi i garantira cijene stanova i najma stanova prema cijenama koštanja izgradnje i smatra da bi primjenom tog modela problematika sa stanovima bila riješena u razumno brzom roku.
– Zagrebu treba u startu 2000 stanova, što je vrlo objektivno, to se može napraviti u roku godinu, dvije dana. Grad treba dati zemljište i komunalnu infrastrukturu i osloboditi plaćanja doprinosa korisnike tih zemljišta i oni koji uđu u te stanove znaju da više nikad neće biti izbačeni ako će plaćati tu minimalnu rentu koja će biti 300 eura – navodi Žagar.
Oko sebe je okupio i stručnjake iz područja zbrinjavanja otpada te smatra da grad trpi ogromne gubitke sadašnjim stanjem, a zbrinjavanje nije riješeno na adekvatan način.
Uz sve navedeno ne zanemaruje niti područje kulture, mladih, sporta, turizma i zdravstva gdje Zagreb može i mora bolje. Isto tako, napominje da Zagreb nema identitet kao metropola te da je to jedan od aspekata na kojima treba kvalitetno raditi i čemu će svakako usmjeriti velike napore. To će također rezultirati prepoznavanjem Zagreba kao turističke destinacije.
Vezano uz temu tima s kojim će ostvariti zacrtano, Žagar je naglasio: “Pozicija gradonačelnika je specifična jer je jedina izvršna funkcija koju građani biraju direktno. To je jako važno jer će mi dati mogućnost da sam biram tim, a već sada sam odlučio da će to biti ljudi koji godinama predano rade za Zagreb – zaposlenici gradske uprave i Holdinga, umjesto da dovodim nove vanjske kadrove.
Time ću osigurati da će program provoditi iskusni ljudi koji razumiju sustav i način funkcioniranja Zagreba, bez gubitka vremena na kadroviranje i prilagodbe jer Zagreb nema vremena čekati!”
– Moram reći da, u odnosu na ostale protukandidate, osim aktualnog gradonačelnika Tomaševića, jedini imam iskustva za upravljanje i vođenje grada jer sam to radio četiri godine uspješno u koaliciji s Bandićem. Radio sam i u Holdingu, četiri sam godine bio zamjenik direktora Autobusnog kolodvora, a bio sam i član nekoliko nadzornih odjela ZET-a, plinare, bolnice Srebrenjak i izvršnog odbora Dinama – kazao je Žagar pa dodao kako smatra da ima dovoljno kompetencija da se kandidira za zagrebačkog gradonačelnika.
Bogato političko iskustvo
Mislav Žagar, rođeni je Zagrepčanin koji je u politiku ušao 1998. godine. Kao predsjednik gradske organizacije HNS-a Grada Zagreba izabran je u gradsku skupštinu 2001. godine. U svojoj političkoj karijeri obnašao je brojne funkcije na razini Grada, ali kao svoj najveći uspjeh izdvaja vođenje projekta donošenja Generalnog urbanističkog plana u Uredu za prostorno planiranje i razvoj. Bio je to prvi GUP nakon gotovo dva desetljeća.
