MINISTARSTVO KULTURE: Šačica birokrata koji dijele vaš novac onima koje sami izaberu

Ministarstvo kulture i ove je godine podijelilo milijune kuna tzv. “nezavisnim” medijima (koliko može biti “nezavisan” medij kojeg financira vlada?), po prilično nejasnim kriterijima. Mnogi su s razlogom ogorčeni zbog ove odluke, pa se s pravom postavlja i puno šire pitanje: treba li država uopće financirati kulturu i čemu na kraju krajeva uopće služi Ministarstvo […]

Ministarstvo kulture i ove je godine podijelilo milijune kuna tzv. “nezavisnim” medijima (koliko može biti “nezavisan” medij kojeg financira vlada?), po prilično nejasnim kriterijima. Mnogi su s razlogom ogorčeni zbog ove odluke, pa se s pravom postavlja i puno šire pitanje: treba li država uopće financirati kulturu i čemu na kraju krajeva uopće služi Ministarstvo kulture kao takvo?

Financiranje otetim novcem

Mnogi se šokiraju kada kažem da se kategorički protivim tome da država na bilo koji način sudjeluje u financiranju kulture, što između ostalog uključuje kazališta, muzeje, kulturno-umjetnička društva, raznorazne izdavačke projekte i medije. “Što ima loše u tome da država financira operu?”, pitaju se. Odgovor postaje jasan onog trenutka kada stvari nazovemo njihovim pravim imenom.

Zalagati se za financiranje ili subvencioniranje opere zapravo znači sljedeće: “Ja jako volim operu, ali ne toliko da sam spreman platiti punu cijenu ulaznice. Zato ću izabrati političare koji će, zahvaljujući monopolu nad fizičkom silom, natjerati one koji ne vole operu da plate jedan dio moje ulaznice kako bih ja prošao jeftinije.”

Jednom kada stvari postavimo na ovaj način, evidentno je da nije lako moralno opravdati “državno financiranje” opere i sličnih kulturnih proizvoda. Zašto bi netko tko nikada u životu neće otići na operu cijeli život morao izdvajati novac kako bi ljubitelji opere mogli doći do jeftinijih ulaznica? Ako ljudi koji uživaju u operi nisu voljni platiti realnu cijenu ulaznice, onda ta opera očito nije nešto što društvo smatra dovoljno vrijednim i poželjnim. Za projektima koji propadnu zbog toga što nitko nije voljan dobrovoljno uložiti svoje resurse u njihovu održivost (bilo spremnošću na volonterski rad ili kupnjom ulaznice) ne treba lijevati suze.

Glasovanje novčanicima – najizravnija demokracija

Temeljno pitanje koje se ovdje postavlja je tko određuje što će opstati, a što neće? Tko je taj koji će u konačnici odrediti da ta-i-ta opera zaslužuje izvedbu, a neka druga ne?

Ako želimo da se na ovo pitanje odgovori demokratski, onda nema većeg stupnja demokracije nego kada ljudi glasuju svojim novčanicima. Odluka da ćemo nešto kupiti označava glas “za”, a odluka da ćemo se suzdržati od kupnje glas “protiv”. Ovaj način glasovanja je ujedno i najučinkovitiji, budući da u njemu svatko odlučuje sa svojim novcem, pa ima najveću moguću motivaciju da razmisli, prouči i dobro odvagne kome će dati svoj glas. Opće iskustvo govori da puno više razmišljamo kada trebamo donijeti odluku o tome kako ćemo potrošiti svoj novac, nego kada odlučujemo o tome kako bi netko drugi trebao potrošiti svoj novac, na što se obično svode izbori na zaokruživanje.

Glasovanje novčanicima pruža nam najpošteniji kriterij na temelju kojeg odlučujemo što će opstati, a što ne. Umjesto da glasujemo za cijeli paket financiranja, ova vrsta direktne demokracije omogućuje participantima da glasuju za svaku pojedinu predstavu i svaki pojedini projekt. Ministarstvo kulture kao institucija postaje suvišno i bespotrebno, spremno za potpuno raspuštanje. Što nas vodi na još šire pitanje.

Čemu služe porezi?

Adam Smith i škola mišljenja koju je pokrenuo smatra da su porezi nužno zlo, neophodno za funkcioniranje uređenog društva. Porezi tako moraju biti minimalni, a skupljeni novac smije se trošiti samo na osnovne funkcije države: definicija i zaštita vlasničkih prava, jamstvo provođenja ugovorne obveze, fizička zaštita od unutarnjih i vanjskih prijetnji (kriminal i vanjski agresor). Sve izvan toga predstavlja tešku zloporabu državne moći.

Nažalost, ovakav pogled na ulogu države danas je gotovo bez iznimke zamijenio etatistički pogled na društvo i državu. Po etatistima, uloga države mora biti puno šira i zahvaćati u praktički svaki aspekt života društva i pojedinca. Između ostalog, zadatak države je formirati društvene vrednote i određivati smjer društvenih promjena. U tom smislu, porezi se vide kao izvrsno sredstvo socijalnog inženjeringa, koje državi omogućava da se postavi kao odgajateljica građana, koristeći metodu mrkve i batine. Ako jedete zdravo i ponašate se ekološki, država će vas pogladiti po glavi i nagraditi poreznom olakšicom. Ako pak jedete slatkiše, pijete alkohol ili pušenje, država će vas kazniti poreznim nametima.

Ova ideja države-odgajateljice posebno dolazi do izražaja kada je riječ o financiranju kulture i vezanih projekata. Ministarstvo kulture postavlja se kao centralni planer društvenih vrednota, kroz koje šačica birokrata odlučuje koje vrijednosti treba promicati i njegovati, a koje pak zatirati. Zahvaljujući porezima, ta šačica uhljeba ima moć promovirati ono što oni smatraju dobrim, vrijednim i korisnim, bez obzira na preferencije samih građana.

A što kada biste vi odlučivali?

Ako imate bilo kakve dileme u vezi gore rečenog, pozivam vas da posjetite web stranice Ministarstva kulture pa pogledate što se sve u proteklih godinu dana financiralo vašim novcem. Nakon toga se zapitajte koliko biste stvari financirali kada biste imali izbor to učiniti dobrovoljno, i da li nam zbilja treba Ministarstvo koje počiva na premisi da ljudi nisu u stanju samostalno donositi odluke sa svojim pošteno zarađenim novcem?

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close