Na konferenciji “ITU ZADAR 2030 – Inovacija, transformacija, urbanizacija” održanoj u ponedjeljak u novom Studentskom domu Sveučilišta u Zadru predstavljeno je više kapitalnih projekata realiziranih uz pomoć dosadašnjeg korištenja ITU mehanizma.
U narednom razdoblju urbana aglomeracija Zadra na raspolaganju će imati novih 43 milijuna eura koja će se investirati u 9 integriranih projekata.
Ministar Šime Erlić istaknuo je da je ITU mehanizam najdecentraliziraniji mehanizam koji imamo na raspolaganju, jer gradovima i općinama omogućuje realizirati projekte prema vlastitim prioritetima te se upravno na njemu temelji budući razvoj Hrvatske.
“Kako bismo odgovorili na buduće izazove, moramo se dobro organizirati i ponuditi bolju kvalitetu javnih usluga, prigrliti nove tehnologije i metode bržeg i boljeg prostornog planiranja te prihvatiti zelene principe održivog razvoja. Tehnološki napredak već danas mijenja gradove i moramo razmišljati kako se prilagoditi tehnološkoj revoluciji koja dolazi”, istaknuo je ministar.
Gradonačelnik Branko Dukić rekao je da je zadovoljan dosad postignutim, naglasivši realizirane projekte iz prve ITU financijske perspektive u razdoblju 2014. – 2020. To uključuje izgradnju infrastrukture gospodarske zone Crno, novi poduzetnički inkubator, rekonstrukciju zgrade stare Tehničke škole i Centra za mlade s okolišem, obnovu kompleksa Samostana sv. Nikole, te rekonstrukciju Tuđmanove ulice s uvođenjem digitalnih tehnologija u sektoru prometa i javnog prijevoza.
“Prošlu smo omotnicu u cijelosti iskoristili i u samo nekoliko godina dobili nove sadržaje trajne vrijednosti i bolju kvalitetu života. Pred nama su sada 43 milijuna eura koje usmjeravamo u inovacije, transformaciju i urbanizaciju. Nastavljamo s urbanom mobilnošću koja podrazumijeva digitalizaciju prometa i podizanje učinkovitosti javnog prometa te rješavanje gužvi”, najavio je, među ostalim, gradonačelnik Zadra.
Rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić kazao je da je ITU mehanizam dobra prilika za postizanje učinkovitog transfera tehnologija, znanja i ideja među generacijama, a osvrnuo se i na prekomjernu betonizaciju i asfaltizaciju koja ne pogađa samo Zadar nego cijelo Sredozemlje.
“Kada govorimo o urbanizaciji, onda ne treba voditi računa samo o tome kako prostor izgleda, nego u većoj mjeri kako funkcionira. Grad mora biti smislena, funkcionalna i za život atraktivna cjelina. Izrazito agresivna betonizacija i asfaltizacija nisu specifični samo za Zadar, a različite se regije različito s tim nose. Da, važni su nam novi objekti, ali najvažniji su ljudi”, kazao je rektor Faričić.
U nastavku konferencije održali su se paneli i daljnje diskusije o ovim temama uz prezentacije planiranih ulaganja u novom EU programskom razdoblju.
Ministar Erlić je kasnije toga dana prisustvovao i konferenciji „EU FONDOVI – Nove prilike 2021. – 2027.“ u Šibeniku na kojoj je istaknuo da Hrvatsku očekuju nove velike prilike koje moramo iskoristiti, jer nam slijedi novo razdoblje i financijska omotnica od 25 milijardi eura do 2030. godine.
Osim o ITU mehanizmu, bilo je riječi i o Integriranom teritorijalnom programu za otoke. Ministar je pojasnio da je Hrvatska razvila specifičan pristup kao malo koja zemlja u Europskoj uniji, uvažavajući činjenicu da otočani najbolje znaju u što treba ulagati.
“Otočani su dosta dobro reagirali i ukupnu alokaciju od 150 milijuna eura direktno ćemo uložiti u takve intervencije na otocima“, zaključio je ministar.
Otocima u arhipelagu Šibensko-kninske županije iz ITP-a je dostupno 15,9 milijuna eura.
Idućeg dana ministar je sudjelovao na znanstveno-stručnom skupu „Regionalni razvoj u Hrvatskoj – razvojna transformacija Slavonije” prilikom čega je istaknuo kako su promjene već vidljive jer je od 2013. godine BDP per capita u Slavoniji porastao za 50 posto, a zadnje dvije godine u regiji Panonska Hrvatska rast BDP-a je iznad četiri posto, što je iznad prosjeka EU-a.
Podsjetio je na projekte koji su realizirani u posljednjih šest – sedam godina, kao što su gospodarski i regionalni distribucijski centri, prometnice ili prometni koridor 5C. To su investicije kojima za realizaciju treba nekoliko godina, ali promjene su na BDP-u, izvozu i povećanju ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu, što je pokazatelj rasta investicija u Slavoniji.
U posljednjih 12 kvartala Hrvatska po BDP-u per capita raste iznad prosjeka EU. Kad smo ušli u Uniju bili smo na 61 posto BDP-a EU, sada smo na 73 posto, a vjerujem da ćemo iduće godine biti na 75 posto, kaže Erlić.
Odradili smo tek prvu EU financijsku perspektivu, a do kraja desetljeća za ulaganja je predviđeno 25 milijardi eura, od kojih će preko 30 posto završiti u regijama koje se suočavaju s razvojnim izazovima, pa vjerujemo da ćemo preokrenuti negativne trendove, poručio je ministar.
Osječki gradonačelnik Ivan Radić podsjetio je kako je njegov grad 2022. povukao najviše sredstava iz EU fondova, tako da se u gradu trenutno realiziraju 84 projekta, vrijedna preko 350 milijuna eura, najvećim dijelom financiranih EU sredstvima.
U tijeku su modernizacija tramvajske infrastrukture, što je preduvjet za nabavu novih niskopodnih tramvaja, uskoro se očekuje puštanje u rad najsuvremenijeg pročistača otpadnih voda, a kroz ITU mehanizam Osijeku je za iduće programsko razdoblje dodijeljeno 55 milijuna eura.
izvor: vlada.hr/Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
