Connect with us

Upišite traženi pojam

foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

Vijesti

MINISTAR ĆORIĆ O NERADNOJ NEDJELJI: Zajednički dan odmora potrebniji nego ikad

Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić izjavio je u četvrtak kako je u vrijeme sve većeg otuđenja zajednički dan odmora potrebniji nego ikad, pa će Vlada kroz izmjene Zakona o trgovini, uvažavajući specifičnosti gospodarstva, u fokus staviti radnika i njegovu obitelj.

Sudionici okruglog stola o slobodnoj nedjelji, održanog na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, složili su se da je neradna nedjelja civilizacijsko pitanje koje treba regulirati zakonom i ustvrdili da to neće utjecati na pad prometa trgovina, a neki su se zauzeli za dodatno ograničenje broja dozvoljenih 16 radnih nedjelja godišnje, kako se predlaže u zakonskim izmjenama.

Većina želi neradnu nedjelju i po cijenu niže plaće

Ćorić je poručio da će Vlada stvoriti novi zakonski okvir kojim će regulirati rad nedjeljom i učiniti je dominantno danom za čovjeka, obitelj i prijatelje, uz dijalog sa Crkvom, sveučilišnom zajednicom, sindikatima i poslodavcima.

Hrvatska pripada zapadnom civilizacijskom krugu koji je, njegujući kršćansku tradiciju, oduvijek prakticirao neradnu nedjelju, a ta su načela ugrađena u europske društvene vrijednosti i čine socijalni nauk Katoličke crkve.

Ćorić je upozorio da se pod egidom liberalnog “često promovira svašta” ustvrdivši da smo, uz potrebu i pravo na rad, svjedoci činjenice da čovjek postaje rob rada.

Iznio je i rezultate ankete po kojima se više od polovice ispitanika slaže da je rad nedjeljom disfunkcionalna društvena pojava, dok čak dvije trećine izabire posao s neradnom nedjeljom i po cijenu nešto niže plaće.

To nam govori, zaključio je Ćorić, da smo još uvijek društvo koje cijeni humane vrijednosti, brigu za čovjeka i njegovu obitelj, a Vladi je dalo mandat da očuva dostojanstvo čovjeka i socijalnu pravdu.

Saborska zastupnica Marijana Petir, koja je 2003. i 2009. predlagala izmjene Zakona o trgovini ali ih je Ustavni sud srušio zbog prigovora trgovačkih lanaca, rekla je kako je dogovoreno da će se ići s izmjenama kojima će se poslodavcima omogućiti da biraju određeni broj radnih nedjelja.

Smatra to pozitivnim iskorakom, iako bi bila sretnija da su se zadržali na prvom prijedlogu o 12 radnih nedjelja.

Najveći promet u trgovačkim lancima subotom

Pozitivnim smatra minimalne iznimke kojima se poljoprivrednicima omogućava prodaja na tržnici i sajmovima nedjeljom, no za prijedloge usmjerene na snažniju liberalizaciju radnog vremena smatra da bi nas mogli odvesti u krivom smjeru.

Odbacila je tvrdnje pojedinih trgovačkih lanaca da im je promet nedjeljom najveći i da će zabilježiti gubitke, navodeći da je po podacima Porezne uprave najveći promet u trgovini na malo petkom, a u trgovačkim lancima subotom.

Brojna znanstvena istraživanja potvrdila su, kaže Petir, da rad nedjeljom negativno utječe na zdravlje radnika, uzrokuje emocionalnu iscrpljenost i stalan stres.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever istaknuo je da Švicarska, koj ima triput veći prihod od turizma nego Hrvatska, preko vikenda zatvarana trgovine i još nije propala.

Sindikat je za zabranu rada trgovina nedjeljom u cjelini, osim za male obiteljske trgovine, dok za turizam smatra važnijim da su im na raspolaganju restorani.

Predsjednik Nadzornog odbora KTC-a Ivica Katavić smatra, međutim, da ni obiteljske trgovine ne trebaju raditi nedjeljom, čak ni u turizmu.

S predloženim izmjenama treba biti oprezan kako zakon zbog banalnih stvari ne bi pao na Ustavnom sudu, jer je teško razgraničiti male i obiteljske trgovine, naglasio je.

Većina zapadnoeuropskih zemalja je zadržala neradnu nedjelju

Njegova tvrtka je 2018. odlučila ne raditi blagdanima, kako bi ljudi bili sa svojim obiteljima, a od 2020. i nedjeljom. Bilo je bojazni što će biti s njihovim prihodima, no pokazalo se da su 2020. ostvarili četiri posto veći promet nego 2019.

Osnivač Hrvatskog saveza za nedjelju fra Bože Vuleta smatra da nacrt zakona otkriva dobre namjere zakonodavca, ali je nezadovoljan sa 16 radnih nedjelja pa bi volio da netko podnese amandman kako bi se taj broj reducirao.

Rektor Katoličkog sveučilišta Željko Tanjić ističe da je za Crkvu nedjelja središnji dan, ali je svjesna pluralnosti društva. Napominje pritom da je većina zapadnoeuropskih zemalja, često u sekularnom kontekstu, zadržala neradnu nedjelju.

Tanjić je pritom ocijenio da je koncept rada nedjeljom neizravno utjecao i na klimatske promjene jer je individualizam baziran na želji za posjedovanjem doveo u konačnici do iscrpljivanja resursa.

Izvor: Vlada / Hina

Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Povezane vijesti

Top Tema

Premijer Andrej Plenković jučer se osvrnuo na Zakon o trgovini, kojeg je ocijenio dobrim i balansiranim, naglasivši kako je donesen u konzultaciji s brojnim...

Top Tema

Nakon što je kao urednik, suautor i samostalni autor sudjelovao u stvaranju više od desetak knjiga, popularni hrvatski svećenik poznat po britkom jeziku, ali...

Vijesti

Nadbiskup Nadbiskupije München/Freising kardinal msgr. Reinhard Marx slavio je ovog tjedna u crkvi Sv. Pavla u Münchenu svetu misu za homoseksualce i lezbijke, o...

Vijesti

Svećenik, filozof i sveučilišni profesor fra Ante Vučković bio je gost Pressinga Ilije Jandrića u utorak.

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori