MIGRANTSKA KRIZA U HRVATSKOJ: Izvješće EGSO-a otkriva prave razmjere migrantske krize

Progon, sukobi i siromaštvo prošle su godine nagnali više od milijun ljudi da sigurnost potraže u Europi. Na teškom su putu mnogi nestali ili poginuli (većina se utopila). Većina onih koji su stigli do Europe prešla je Sredozemno more i pristigla uglavnom u Grčku i Italiju. Za one koji su preživjeli, dolazak u Europu rijetko […]

Progon, sukobi i siromaštvo prošle su godine nagnali više od milijun ljudi da sigurnost potraže u Europi. Na teškom su putu mnogi nestali ili poginuli (većina se utopila). Većina onih koji su stigli do Europe prešla je Sredozemno more i pristigla uglavnom u Grčku i Italiju. Za one koji su preživjeli, dolazak u Europu rijetko se pokazao krajem patnji i teških uvjeta.

Kao dio svojih promišljanja o migracijskoj strategiji EU-a, EGSO je objavio izvješće na temelju posjeta zemljama u svrhu utvrđivanja činjenica i sastanaka s više od 180 dionika, uglavnom iz organizacija civilnog društva koje aktivno rade s izbjeglicama i migrantima. Izvješće je predstavljeno tijekom plenarnog zasjedanja Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO-a)  u okviru rasprava o vanjskoj politici EU-a i migracijama u kojima su sudjelovali visoka predstavnica Federica Mogherini i povjerenik za migracije, unutarnja pitanja i građanstvo, Dimitris Avramopoulos.

U prosincu 2015. i siječnju 2016. izaslanstva EGSO-a posjetila su 11 država članica EU-a (Austriju, Bugarsku, Grčku, Hrvatsku, Italiju, Mađarsku, Maltu, Njemačku, Poljsku, Sloveniju i Švedsku) kako bi utvrdila probleme i potrebe te razmijenila najbolje prakse raznih aktera u tekućoj izbjegličkoj krizi.

Predsjednik EGSO-a Georges Dassis u vezi s tim posjetima izjavio je: „EGSO će institucijama EU-a uputiti napomene i ključne poruke s misija za utvrđivanje činjenica kako bismo ispunili svoje obveze prema europskim građanima i njihovim organizacijama, ali i svoju odgovornost prema čovječanstvu.“

Potpredsjednik EGSO-a za komunikaciju Gonçalo Lobo Xavier poručio je: „Organizacije civilnoga društva igraju veliku ulogu u raznim fazama postupka za traženje azila. No moramo učiniti više: krijumčari, pljačkaši, korupcija i nasilje, iznimno nepovoljni vremenski uvjeti, zatvorene granice, loši uvjeti prihvata i sve veća netrpeljivost građana samo su neke od teškoća s kojima se susreću muškarci, žene i djeca u potrazi za utočištem u Europi. EGSO je nakon misija za utvrđivanje činjenica bolje pripremljen da pruži doprinos rješavanju izbjegličke krize, kao i izradi politika za integraciju izbjeglica.“

Pavel Trantina, predsjednik Stručne skupine EGSO-a za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo, istaknuo je: „Humanitarna katastrofa je u velikoj mjeri izbjegnuta zahvaljujući izuzetnoj mobilizaciji i izvanrednoj ulozi organizacija civilnog društva i volontera u nekoliko država članica. Htjeli smo osigurati da se njihov glas čuje na razini EU-a jer se njihova uloga često podcjenjuje te se susreću s poteškoćama, a ponekad i s mržnjom.“

Predan tome da iznese glas onih koji rade na terenu, EGSO je državama članicama i institucijama EU-a prenio nekoliko ključnih poruka u vezi s rješavanjem izbjegličke krize, a to su:

Smanjiti broj (nepropisnih) ulazaka: potrebno je riješiti problem samog broja osoba koje dolaze u kratkom vremenskom razdoblju i činjenice da većina njih stiže u Europu nepropisnim kanalima. Učinkovite kontrole na vanjskim granicama ključni su preduvjet, ali osiguravanje granica ne smije podrazumijevati zatvaranje vrata onima kojima je zaštita potrebna iz humanitarnih razloga. Registracija na vanjskim granicama Europe mora biti obavezna, a Frontex bi u tome trebao imati veću ulogu. Izbjeglice trebaju sigurne i propisne rute za dolazak u EU; smrtni slučajevi, kršenje ljudskih prava i izloženost krijumčarenju i trgovini ljudima moraju se spriječiti. Uzimajući u obzir mandate Odjela za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu Europske komisije (ECHO) i Frontexa, EU bi trebao uložiti veći trud u koordinaciju humanitarnih napora i osigurati veću prisutnost na terenu.

U zemljama porijekla potrebno je staviti težište na vladavinu prava, ljudski i socijalni razvoj te sigurnost, uz pružanje konkretnih izgleda lokalnom stanovništvu, a posebice mladim ljudima. EU bi trebao dati potporu izbjeglicama u zemljama koje graniče s područjima sukoba. Turska, Libanon i Jordan prihvatili su najveći dio izbjeglica. U tim regijama trebalo bi povećati ulaganja u pomoć i osigurati više razvojnih inicijativa, uključujući i one koje provode organizacije civilnog društva, a koje poboljšavaju stanje u kojem se nalazi raseljeno stanovništvo. Informativne kampanje trebaju odvraćati gospodarske migrante od dovođenja života u opasnost pri pokušaju dolaska u EU. Priče povratnika trebaju služiti kao preventivno sredstvo i pobijati neobjektivne informacije koje šire krijumčari.

Prihvatiti izbjeglice i pomoći im na human način: civilno društvo žali zbog nepostojanja zajedničkog pristupa EU-a upravljanju velikim priljevom izbjeglica, kao i zbog nepostojanja funkcionalnog zajedničkog sustava azila. Dublinskim sustavom ne može se prikladno odgovoriti na masovan priljev te se on mora revidirati. EGSO preporučuje dovršenje istinskoga zajedničkog europskog sustava azila utemeljenog na zaštiti ljudskih prava, solidarnosti i podjeli odgovornosti. U tom bi sustavu trebali postojati jedinstveni kriteriji za pružanje zaštite azilom kako bi se okončalo biranje države s najboljim uvjetima za azil te poštena raspodjela izbjeglica. Nedovoljno djelovanje vlada ostavlja mogućnost beskrupuloznim ljudima da iskorištavaju izbjeglice koje su prepuštene sebi samima. Europska bi komisija trebala osigurati da sve države članice poštuju zakonodavstvo EU-a o azilu, posebno u pogledu Direktive o uvjetima prihvata.

Osigurati veću potporu organizacijama civilnog društva: organizacije civilnog društva igrale su veliku ulogu – često pokrivajući propuste nacionalnih i regionalnih vlasti – u raznim fazama postupka traženja azila, uključujući ispunjavanje osnovnih potreba izbjeglica, osiguravanje smještaja, pružanje informacija te socijalnu i psihološku pomoć. Međutim, te su organizacije ponekad u međusobnoj konkurenciji za sredstva ili za ispunjavanje kvota, što može oslabiti ukupnu vrijednost njihovih usluga. Trebalo bi im omogućiti da lakše i brže dobivaju sredstva EU-a. EU bi također trebao organizirati razmjenu i primjenu dobrih praksi među organizacijama civilnog društva te osigurati da se te prakse učinkovitije koriste u izradi politika.

Promijeniti priču: javna potpora za prihvaćanje izbjeglica preduvjet je za promjenu sve raširenijeg negativnog stava te uz pomoć medija i organizacija civilnog društva javnost mora dobiti informacije o izbjeglicama utemeljene na činjenicama. Pitanje izbjeglica mora se depolitizirati, a države članice moraju zajamčiti da se organizacije ne diskriminiraju na temelju političke odanosti ili političkih sklonosti. U javnosti bi se trebalo više govoriti o pozitivnim primjerima uspjeha migranata, kao i o njihovom doprinosu gospodarskom, socijalnom i kulturnom životu Europe. Na izbjeglice se ne bi trebalo gledati kao na prijetnju, već kao na priliku za europski gospodarski i socijalni model; rast i otvaranje radnih mjesta pomažu u suzbijanju netrpeljivosti prema izbjeglicama. Uspješni izbjeglice moraju biti vidljivi kao uzori, a EU treba podupirati razmjenu primjera dobre prakse na tom području. Države članice moraju ojačati višekulturno i nediskriminacijsko obrazovanje u školskim programima.

Osigurati integraciju izbjeglica: Održive dugoročne integracijske politike koje obuhvaćaju analizu i priznavanje kompetencija, obrazovanje i osposobljavanje, uključujući građansko obrazovanje i tečajeve jezika, moraju se primijeniti u što ranijoj fazi postupka traženja azila. Izbjeglice se trebaju pridržavati zakona zemlje domaćina i prihvatiti njezinu kulturu. To podrazumijeva poštovanje ravnopravnosti spolova i ženskog autoriteta, npr. u slučaju nastavnica, liječnica, socijalnih radnica itd. U tu svrhu države članice trebaju osigurati financijska sredstva za savjetovanje i mentorstvo, a razmjena dobrih praksi među zemljama od presudne je važnosti. Potrebno je na odgovarajući način uzeti u obzir pitanja koja zabrinjavaju lokalno stanovništvo.

Integracija započinje učenjem jezika, no može se postići samo integracijom na tržište rada. Prepreke pronalaženju održivog zaposlenja uključuju gubitak osobnih potvrda te nepriznavanje diploma i kvalifikacija, uz manjak mogućnosti za zaposlenje u zemljama s visokom stopom nezaposlenosti. Države članice trebale bi uključiti organizacije civilnog društva, a posebno poslodavce i sindikate, kao i regionalne vlasti, u osmišljavanje integracijskih politika, i kako bi se zajamčilo da izbjeglice razviju kompetencije za popunjavanje specifičnih praznina na tržištu rada. Države članice bi tražiteljima azila trebale omogućiti da se zaposle što je prije moguće kako bi se izbjeglo zastarijevanje kompetencija te kako bi se tražiteljima azila omogućilo da postanu samostalni i ekonomski produktivni.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close