MARKO BARIŠIĆ Pelješki most je interes i Hrvatske i Europske unije

Europskoj komisiji zbog primjene schengenskog režima treba kopnena veza dubrovačkog primorja s ostatkom Hrvatske Sada je sve jasno. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić potvrdio je Hini kako je predstudija izvodljivosti pokazala da je Pelješki most najbolja varijanta poveziva dubrovačkog primorja s ostatkom Hrvatske.  Kako su tu predstudiju radili francuski konzultanti, a financirala ju je Europska komisija, […]

Europskoj komisiji zbog primjene schengenskog režima treba kopnena veza dubrovačkog primorja s ostatkom Hrvatske

Sada je sve jasno. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić potvrdio je Hini kako je predstudija izvodljivosti pokazala da je Pelješki most najbolja varijanta poveziva dubrovačkog primorja s ostatkom Hrvatske.  Kako su tu predstudiju radili francuski konzultanti, a financirala ju je Europska komisija, sve druge opcije koje su ranije bile u igri, poput gradnje tunela ili eksteritorijalnog koridora preko neumskog zaleđa, definitivno su otpale. Iako je i ranije bilo najava da je predstudija pokazala kako je most najbolja opcija, sada je to posve izvjesno jer je Grčić najavio kako hrvatska Vlada kreće prema izradi studije izvodljivost. Ono što u njoj, među ostalim, treba utvrditi jest kakva vrsta mosta će povezati kopno kod Komarne s poluotokomPelješcem te s koliko će novca taj projekt, koji je strateški važan za Hrvatsku ali je zbog primjene schengenskog graničnog režima, ništa manje bitan i za Europsku uniju, sufinancirati bruxelleska administracija.

Na prvo pitanje odgovor treba dati spomenuta studija s čijim pripremama sada, prema Grčiću, Hrvatska ubrzano kreće. Studija, kako je rekao potpredsjednik Vlade, treba opravdati svrhu izgradnje jednog takvog velikog i skupog ali krucijalnog infrastrukturnog objekta za Hrvatsku. Paralelno s njenom izradom teći će i pregovori između Zagreba i Bruxellesa o tome s koliko će novca Europska komisija financirati taj most. Ranije se govorilo kako bi se taj udjel kretao od 75 do 85 posto od cijene mosta koji će okvirno koštati oko 200 milijuna eura.

Grčić nije htio govoriti o rokovima a ranije se spominjalo da bi, u slučaju povoljnog raspleta događaja, spomenuta studija izvodljivosti i pregovori trebali završiti u prvoj polovici sljedeće godine, te da bi nedugo potom trebala početi i gradnja. No, u Banskim dvorima pušu na hladno te se ne žele opterećivati nikakvih rokovima. Žele da Europska komisija najprije potvrdi svaki sljedeći korak u toj proceduri te da tek potom najave novi korak.

S obzirom na to da su se radovi na mostu nekoliko puta otvarali i potom konzervirali možda to i nije loše rješenje. U cijeloj priči je najvažnije da se interes Hrvatske, a to je gradnja mosta, poklopio s interesom Europske komisije, kojoj zbog primjene schengenskog režima treba kopnena veza dubrovačkog primorja s ostatkom Hrvatske. Tako se osim povezivanja naše zemlje povezuje i teritorij Europske unije.

Povezivanje teritorija u jednu cjelinu

Koliko je Pelješki most važan za našu državu svjedoče i Grčićeve riječi kako taj most nije samo poveznica Dubrovnika s ostatkom Hrvatske nego je i poveznica cijelog tog područja, pa tako i poluotoka Pelješca, ali i Korčule i svih drugih otoka na tom području s nemjerljivim efektom u smislu brzine i kvalitete povezivanja tih turističkih destinacija s ostalim dijelovima Hrvatske, ali i Europe i svijeta.

„To je izuzetno bitno u građenju nove gospodarske strukture koja treba doprinijeti razvoju tog dijela Hrvatske”, kazao je Grčić pojašnjavajući da bi studija izvodljivosti morala obuhvatiti sve te direktne i indirektne učinke mosta na razvoj juga Hrvatske. Najavio je kako će se to napraviti uz pomoć konzultanata kako bi se uradila na „kvalitetan i uvjerljiv način” zbog čega bi onda, kako je rekao, i sufinanciranje mosta iz EU sredstava, moglo „biti realnije”.
Primarna uloga mosta je povezati teritorij Hrvatske u jednu cjelinu tako da se s dubrovačkog područja i obrnuto može kopnenim putem doći bez čekanja na graničnim prijelazima i pokazivanja putovnica kao što je sada. To je strateški nacionalni interes. Osim toga, most će revitalizirati poluotok Pelješac i obližnje otoke. Nakon njegova izgradnje stvorit će se pretpostavke za gradnju puno manjeg mosta (oko 900 metara) koji bi kod Orebića povezao Pelješac i Korčulu.

Na Pelješcu je pak već napravljena trajekta luka iz koje se za svega pola sata trajektom može doći do otoka Mljeta. Donedavno, taj prekrasni otok sa sve nekoliko tisuća stanovnika imao je samo trajektnu vezu s Dubrovnikom. Sada će svoj razvoj moći okrenuti i na zapadnu stranu, prema Pelješcu i ostatku hrvatskog kopna. Također će od mosta profitirati i otok Lastovo koji je dosad bio u određenom smislu izoliran.

Dakako, u cijeli proces kojemu je sada jasan tijek, treba krenuti odlučno ali hladne glave. U Bosni i Hercegovini još, naime, postoje snage koje se suprotstavljaju gradnji tog mosta. Nakon što se u priču uključila Europska komisija, otpori su manji, ali nisu nestali. Dijelu bošnjačkih političara ne odgovara što će s izgradnjom mosta izgubiti „predmet” kojim su dosad mogli ucjenjivati Hrvatsku vezujući stalno prolaz kroz Neum uz korištenje luke Ploče.

Stanovnici dubrovačkog područja složno za izgradnju

S odlukom o izgradnji Pelješkog mosta taj dio međusobnih političkih nadmudrivanja postaje prošlost. Hrvatska ima pravo povezati dva dijela svog kopna, ali dakako uz uvjet da BiH omogući nesmetan prolaz iz neumskog zaljeva do otvorenog mora. Sve drugo što bi dio sarajevskih političara htio postići, poput zahtjeva za navodnim teritorijalnim koridorom kroz hrvatske vode do otvorenog mora, ne tiče se izgradnje mosta nego međunarodnog prava.
Ta se pitanja, ako se na to odluče, mogu rješavati pred nadležnim međunarodnim sudovima.

U jednom starom intervjuu iz 2006. godine, poznati mostograditelj Jure Radić kazao je da bi Hrvatska trebala izgraditi taj most prije ulaska u Europsku uniju spominjući kao razlog schengenski režim. Iako oko Radića postoje razne kontroverze vezane uz poslovanje njegovog IGH (Instituta građevinarstva Hrvatske) danas mu se mora priznati kako je u tom slučaju bio u pravu.

No, iako s velikim zakašnjenjem, za Hrvatsku je važno da će se most ipak graditi. Nadamo se da na završetak studije izvodljivosti i pregovora o sufinanciranja s Bruxellesom, te na početak radova ipak nećemo predugo čekati. Koliko je most potreban najbolje znaju oni koji tijekom turističke sezone predugo stoje u kolonama na graničnim prijelazima oko Neuma kako bi prešli iz jednog dijela Hrvatske u drugi.

Oni, a riječ je ponajprije o stanovnicima dubrovačkog područja, i dosad su kao jedinu svoju opciju preferirali izgradnju mosta. To su činili i tamošnji političari, bilo desni bilo lijevi, svi bez razlike, te čak i onda kada su njihove središnjice u Zagrebu zagovarale drukčija rješenja. Sada su konačno, nakon što se s predstudije izvodljivosti koja je kazala da je most najbolja opcija prešlo na izradu studije izvodljivosti koja treba reći kakav most se treba graditi, došli na svoje. S razlogom.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close