Što nakon štednje, ili zašto se u ovoj zemlji ni berba kopriva ne isplati? Mišo, kreni na turneju!

Godinama previše trošimo i nemamo druge nego smanjivati rashode, poručio je premijer Zoran Milanović sa sjednice Vlade u četvrtak. Sasvim sigurno, većini prosječnih hrvatskih građana odavno je jasno da se mogu pokriti samo toliko koliko im je pokrivač dug, odnosno da ne mogu trošiti ono što nemaju, iako i na osobnom planu – s bezbroj […]

mat

Godinama previše trošimo i nemamo druge nego smanjivati rashode, poručio je premijer Zoran Milanović sa sjednice Vlade u četvrtak. Sasvim sigurno, većini prosječnih hrvatskih građana odavno je jasno da se mogu pokriti samo toliko koliko im je pokrivač dug, odnosno da ne mogu trošiti ono što nemaju, iako i na osobnom planu – s bezbroj kreditnih kartica, razdoblje revolver lakih i brzih kredita i minusima u visini tri plaće – većini nas noge dobrano vire ispod pokrivača.

No, ako ništa drugo, dobro znamo da ćemo sve to morati sami vratiti i otplatiti, što svakako znači da i rashode u jednoj fazi treba staviti pod kontrolu. No, to do koje mjere smo s rezanjem troškova sada došli na dugi rok sigurno neće biti održivo. Ako baš nitko ne posegne za novčanikom i ne potroši koju kunu više, pitanje je kako će oni koji još nešto proizvode uopće preživjeti. Ukratko, štednju na koju smo definitivno prisiljeni u ovom trenutku, trebalo bi pratiti i pokretanje neke proizvodnje, odnosno povećanje broja radnih mjesta. A u tom segmentu, na žalost, ova se Vlada još nije iskazala, i kako sada stvari stoje, niti neće.

Dio problema zasigurno je vezan uz činjenicu da su izostale strane i domaće investicije, što u vrijeme krize nije čudno. Čak i veliki igrači na inozemnom tržištu moraju pažljivo planirati ulaganja u ovoj situaciji. Domaći to moraju barem triput više, u najmanju ruku zbog toga što posluju uglavnom na ograničenom domaćem tržištu koje može apsorbirati sve manje. Sad je jasno da o investicijama javnih tvrtki, koje uglavnom posluju na granici isplativosti, ne treba niti sanjati, ako se netko još i nadao da će nas njihovo investiranje podići iz gliba. Iako se puno toga najavljivalo, za većinu tih stvari nema novca, a u mnoge nema smisla niti ulagati, jer će kratkoročno možda podići broj zaposlenih i pokrenuti neke tokove, ali dugoročno donose problem, jer najčešće ostaju kao nova stavka koju bi građani trebali financirati.

Mišo Kovač – legenda

Jedan od takvih primjera iz prošlosti su velike sportske arene koje danas uglavnom zjape kao rupe u koje treba ubacivati novac poreznih obveznika ili čekaju da Mišo Kovač krene na veliku životnu turneju. Ista bi sudbina vjerojatno čekala i Zagreb na Savi, sa stambeno-poslovnim objektima za prodaju i iznajmljivanje: iako kratkoročno pokreće građevinski sektor i sektore koji su na njega usko vezani, pitanje je tko bi u tim uredima poslovao i tko će šetati mostom s pogledom prema koritu Save ako ga ne budemo mogli održavati bez novih zaduženja.

Ova vlast, ili bolje rečeno, još jedna hrvatska vlast, debelo je propustila obavezu da učini nešto drugo: da prepozna i stavi u funkciju neke hrvatske potencijale, osim turizma, koji nam se uglavnom događa sam po sebi, zbog prirodne ljepote i ponegdje upornosti i truda turističkih djelatnika. Tako smo, na primjer, na nedavnom okruglom stolu o inovacijama i održivom razvoju u poljoprivredi mogli ćuti da, unatoč tome što smo u zadnjih nekoliko godina u poljoprivredu usmjerili oko 12 milijardi kuna poticaja, uvozimo sve više hrane. Jedan posto BDP-a godišnje gubimo zbog loše politike u govedarstvu, a tri posto zbog uvoza hrane, tvrde stručnjaci.

Nemamo voća ni za sebe

U proteklih 15 godina nestalo je sto tisuća goveda, zaklano milijun i pol ženske teladi, uvezeno 130 tisuća junica. Čak milijun hektara ove lude zemlje nije obrađeno, a prema podacima iz 2010. proizvodnja je nedostatna i za vlastite potrebe. Nedostaje nam, tako, 10 posto šljiva u odnosu na potrebe, 35 posto cvjetače, rajčica, krastavaca i paprike, oko 30 posto jabuka i mrkve, oko 40 posto nektarina i jagoda, čak 50 posto smokava i oraha, isto toliko graha, 60 posto trešanja 80 posto krušaka, 20 posto crvenog luka i čak 90 posto češnjaka. Čak i tvrtkama koje se bave proizvodnjom pripravaka od ljekovitog bilja zbog cijena domaće proizvodnje više se isplati uvoz, pa tako uvozimo i – koprivu. Pada broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, pa ih je samo na tržištu mlijeka od 2001. do danas nestalo oko 60.000, odnosno proizvodnja mlijeka u 2014. u odnosu na proteklu godinu manja je za petinu…

Treba li nabrajati statistiku u drugim sektorima? Treba li, na primjer, reći da uza sve drvo koje u našim šumama truli ne proizvodimo dovoljno namještaja niti za domaće tržište. Točnije, nema ga smisla proizvoditi jer je neisplativ u odnosu na onaj koji uvozimo. Naravno, taj problem nije stvorila ova Vlada, ali posao vlasti jest da osigura rješenja koja mogu dovesti do toga da se trendovi preokrenu, a SDP-ova koalicija na tom se putu nije pomakla niti za milimetar.

Stiskanje i štednja s jedne strane sigurno neće dovesti do toga da se BDP počne oporavljati ako neke od tih stvari pod hitno ne pomaknemo s mrtve točke. Jer, treba li ponavljati: magarac kojeg uporno učiš da ne jede jednog dana može samo krepati. A kad se to dogodi, nikakva štednja na njemu više ne daje efekta.

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close