MARIJANA MATKOVIĆ Milanovićeva Vlada ugrožava buduće mirovine

Grčić: Jedino o čemu razmišljamo je povećanje doprinosa za drugi stup kazao je Branko Grčić 2011., a danas najavljuje njihovo – smanjenje! “Jedino o čemu mi razmišljamo jest povećanje stope za drugi stup, u početku pola posto, ali to ćemo zbog situacije morati odgoditi, najvjerojatnije za 2013. godinu”, kazao je profesor na Ekonomskom fakulčtetu u […]

Grčić: Jedino o čemu razmišljamo je povećanje doprinosa za drugi stup kazao je Branko Grčić 2011., a danas najavljuje njihovo – smanjenje!

“Jedino o čemu mi razmišljamo jest povećanje stope za drugi stup, u početku pola posto, ali to ćemo zbog situacije morati odgoditi, najvjerojatnije za 2013. godinu”, kazao je profesor na Ekonomskom fakulčtetu u Splitu Branko Grčić u razgovoru za Večernji list i Vjesnik 2011. godine, komentirajući ocjenu tadašnjeg ravnatelja Hanfe Ante Samodola da će jedino rješenje za probleme proračuna biti – zamrzavanje obvezne mirovinske štednje
Tri godine nakon toga, na sastanku s čelnim ljudima mirovinskih fondova na kojem se u petak razgovaralo o projektima u koje bi fondovi mogli ulagati, potpredsjednik Vlade Branko Grčić potvrdio je kako se ozbiljno razmišlja o smanjenju izdvajanja u drugi stup. Iako postoje još dvije- tri opcije, nakon razgovora s Brankom Grčićem, ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom, ministrom poljoprivrede Ivanom Jakovinom te ministrom turizma, Darkom Lorencinom, naši sugovornici iz mirovinskih fondova kažu kako se čini da je smanjenje doprinosa vrlo izvjesna opcija. Tako bi obvezna mirovinska štednja, čije je uvođenje potaknula HDZ-ova Vlada, još 1995., od prve rasprave, pa do 1999. kada su donijeti zakoni za provedbu, a stvarno u praksu uvela Račanova Vlada, 2002., kad su se prvi osiguranici upisivali u fondove i prvi novac proslijedio na upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, mogla doživjeti ozbiljan korak unazad.

Mrsić: Nije se odustalo

I ministar rada Mirando Mrsić sve donedavno je govorio kako ova Vlada ne misli zamrzavati ili smanjivati drugi stup, nego ga jačati. Još krajem prošle godine, kada su se donosili novi zakoni kojima se uređuje poslovanje drugog i trećeg stupa, Mrsić je tvrdio kako se nije odustalo od povećanja izdvajanja za taj oblik štednje te da je načelan dogovor da će se to dogoditi kada BDP prvi puta poraste za više od 2 posto. Nagli obrat situacije rezultat je očite Vladine nemoći da probleme riješi na drugi način i očito jedini mogući potez u ovom trenutku.
No, što to može značiti za buduće umirovljenike najbolje govore procjene da bi i uz pet posto doprinosa, ukupne mirovine iz prvog i drugog stupa sve do 2030. godine mogle biti na razini današnjih. Pokazale su to procjene Svjetske banke još s početka reforme, kada se htjelo reći da je nužno povećavati doprinose, a nedavno ih je potvrdio i Danijel Nestić sa Ekonomskog instituta. S eventualnim smanjenjem doprinosa taj će se rok, naravno, još više udaljiti. Pogotovo što je teško očekivati da će se za dvije do tri godine doprinosi zaista i povećati, jer je to obično zadnji potez za koji se vlast odlučuje.

U vrijeme kada se drugi stup uvodio zakon je predviđao postupno povećanje doprinosa, ali je neposredno prije uvođenja drugog stupa izmjenama zakona ta odredba ukinuta. Navodno je to osobno predložio Ivica Račan, zbog procjene da je pitanje hoće li to biti moguće, obzirom na tranzicijski trošak koji je to izdvajanje izazvalo, te na činjenicu da je tadašnja vlast povećavala postojeće mirovine po stopi od 0,5 do 20 posto, radi povrata duga umirovljenicima. Nakon što je HDZ došao na vlast u više se navrata razgovaralo o povećanju doprinosa, no ono nije došlo na red čak ni u razdoblju visokih stopa gospodarskog rasta. Štoviše, čim se otrijeznio od priče kako u Hrvatskoj nema krize i uvidio njezine posljedice, Ivo Sanader pokušao je zamrznuti isplate, što su neke zemlje sa sličnim mirovinskim sustavom tada bile učinile.

Ne vide mirovinske fondove kao partnere

Branko Grčić tada se suprostavio tome, naglasivši kako smatra da se ulaganja mirovinaca moraju usmjeriti samo u sigurne projekte, poput onih energetskih, koji će ulagačima donijeti prinos barem onakav kakav su tada imali od državnih obveznica. No, sastanak u petak, na kojemu se razgovaralo i o projektima, pokazao je da ni ova Vlada mirovinske fondove ne vidi kao strateške partnere. Tako im je među ostalim rečeno da je financijska konstrukcija za TE Plomin zatvorena te da se što se tiče tog projekta na njih – ne računa. O tome da upravo takvi projekti za buduće umirovljenike mogu biti vrlo korisni nitko više, očito, i ne razmišlja.

Obzirom na dosadašnje iskustvo u pregovorima oko razvoja drugog stupa, naši sugovornici u mirovinskim fondovima misle kako bi smanjenje doprinosa u drugi stup mogao biti jedan od najgorih poteza koje Vlada može učiniti. „Prvo je pitanje kada će se uopće početi razgovarati o povećanju, a u takvoj situaciji može se otvoriti i pitanje efekata tog oblika štednje, pa je vjerojatno da će se na kraju doći do zaključka da je sve bolje ukinuti, prebaciti novac u državni proračun i vratiti se na staro”, kaže jedan od naših sugovornika. Nitko, pritom, ne razmišlja kako će i država od toga dugoročno imati štetu, jer su stručne analize pokazale kako su upravo mirovinski fondovi, primjerice, omogućili jeftinije zaduživanje na domaćem terenu, potaknuli razvoj tržišta kapitala i u zadnje vrijeme pridonijeli razvoju korporativnog upravljanja.
Umjesto toga, mirovincima se zamjera što gotovo 70 posto imovine osiguranika ulažu u državne obveznice, pri čemu je Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koji je bio na snazi do kraja prošle godine, sadržavao obvezu da to bude najmanje 50 posto imovine fondova. Hrvatsko tržište kapitala 2002. bilo je nespremno za velike institucionalne ulagače, što se u međuvremenu nije značajno promijenilo, a fondovi su imali problema dobrim dijelom i zbog toga što se nisu mijenjali limiti ulaganja. Sada kad se to djelomično ipak mijenja – početkom 2014. na snagu je stupio novi zakon s liberalnijim uvjetima ulaganja – te kad se na tržištu javljaju i novi projekti u koje bi mogli ulagati, fondovima će se smanjiti priljev novca, pa je upitno kakave efekte od takve štednje uopće možemo očekivati.

U fondovima oko 46 milijardi kuna!

U drugom mirovinskom stupu trenutno štedi 1.702.218 osiguranika (s onima koji su ostali bez posla, a sredstva ostaju na računu do mirovine te onima koji rade preko ugovora o djelu). U fondove je od početka do danas uplaćeno oko 46 milijardi kuna doprinosa, a vrijednost imovine krajem prosinca 2013. kretala se oko 58,23 milijarde. Ukratko, osiguranici na računima imaju oko 12 milijardi više u odnosu na uplaćena sredstva. Iako se 2011. dogodio masovni „bijeg” novih umirovljenika s kombiniranim mirovinama u prvi stup, zato što je ta mirovina za njih bila povoljnija, danas se ipak isplaćuje 60-ak mirovina iz drugog stupa, umirovljenicima kojima je taj oblik štednje u konačnicnici bio isplativiji samo od prvog stupa. S eventualnim smanjenjem doprinosa i to se može ugroziti za većinu onih koji su 2002. imali između 40 i 50 godina i mogli su birati način štednje, pa imaju i pravo izbora mirovine. „Nitko, očito, ne razmišlja o tome kako bi to jednog dana mogao biti dodatni pritisak za sustav generacijske solidarnosti”, kaže jedan od naših sugovornika.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close