Kaže da je problem “to što se u šoping-centar može, a u škole ne može” te da su različiti građani stavljeni u neravnopravan položaj, a da osobito zabrinjava način na koji funkcioniraju covid-potvrde.
Naglašava da se mora omogućiti testiranje svakoga u zdravstvenom sustavu, i cijepljenih i necijepljenih, jer i cijepljeni prenose bolest.
“Moramo se fokusirati na neinvazivne testove, pljuvačkom, a ne guranjem štapića u nos koji izazivaju nelagodu. Covid-potvrde aktiviraju brojne etičke probleme jer građani koji nemaju novaca za testiranja u lošijoj su situaciji od onih koji imaju novaca. U zdravstvenim ustanovama treba testirati sve, a kada govorimo o ustanovama poput škola, treba testiranje, ali u redu je dok je besplatno. Mi kritiziramo mogućnost da potvrdu mogu dobiti samo oni koji su preboljeli ili cijepljeni, dakle građani gube mogućnost izbora”, kazala je.
“Ovo je pitanje izbora”
Smatra da se ne može vršiti prisila da se netko cijepi.
Zalaže se za to da svatko ima pravo izabrati hoće li se ili neće cijepiti i kaže da je dobro je da građani imaju izbor. Ne vjeruje u teorije urote jer je ovo cjepivo najbolje što je znanost u datom trenutku mogla ponuditi građanima.
Da je premijerka, rekla bi da ljudi imaju pravo izabrati, a da stručnjake trebaju slušati o tome cijepiti se ili ne.
“Ne dijelim medicinske savjete niti sam epidemiologinja, ne želim ovom temom koja izaziva podjelu u društvu, skupljati simbolične bodove. Ovo nije pitanje za ili protiv cijepljenja, ovo je pitanje izbora”, poručila je.
“Premijer je premijer i cijepljenih i necijepljenih”
Na konstataciju Aleksandra Stankovića koji se pozvao na studiju prema kojoj je 32 puta veća mogućnost da se umre od posljedica covida ako niste cijepljeni, rekla je da to ovisi od slučaja do slučaja.
“Borim se za ono što smatram da je ugroženo – područje etike i ljudskih prava, ljudi moraju imati izbor”, naglasila je.
Premijer je, poručila je, premijer svih građana, i cijepljenih i necijepljenih i mora uvažavati mišljenje obiju skupina, a ako se ljudi cijepe zbog pritiska, to nije dobro.
“Mi kao saborski zastupnici nismo ugroženi, mi primamo plaću, možemo ostati kući, i lako nam je biti hrabar, ali pitanje je može li onaj tko nije u privilegiranom položaju o tome odlučiti. Nitko od nas ne smije ugrožavati druge širenjem virusa, to je kazneno djelo. Mene nitko ne treba uvjeravati da bolest postoji”, poručila je.
Dodala je da i cijepljene treba upozoriti da mogu širiti virus, to je sada velik broj naših građana koji se trebaju štititi, a njima se šalje poruka da su sigurni.
O obračunu Milanovića i Banožića: “To je neravnopravan sukob”
Tema je bila i sukob na relaciji Zoran Milanović – Mario Banožić.
Našla je i pozitivno u tome, rekavši da se posredno budi pažnja i raspravlja o stanju u Hrvatskoj vojsci, koja nije u dobrim materijalnim uvjetima.
“Drugo pitanje je i kako su uređeni naši zakoni, i predsjednik i premijer i ministar obrane pozivaju se na zakone, a ne mogu svi biti u pravu”, kaže.
Rekla je i da je ovo i sukob temperamenata.
“Ovaj sukob nije ravnopravan. Milanović je već dugo u politici i puno dominantnija figura od ministra obrane, pa vježbati moć nad ministrom obrane, koji je relativno nov u politici, na tako visokom mjestu, nije neki težak posao”, govori.
No, smatra da je negativna politizacija vojske.
“Vojnik ne smije progovarati iz stranačke perspektive, a drugo je pitanje vojne znanosti. Tu se trebamo koncentrirati, jer mnogi problemi, od nabave zrakoplova do pitanja ovlasti i autoriteta, proizlaze iz toga što nemamo autonomnu vojnu znanost. Naše vojno sveučilište nije se osamostalilo, ovisi o drugima, ne proizvodimo ozbiljne znanstvene kadrove kada govorimo o vojsci”, rekla je.
Za razinu komunikacije rekla je da je puno lakše privući pažnju metaforama koje su udarne.
“Milanović je u početku bio antipod Plenkoviću koji njeguje suhoparan govor”, rekla je.
Kazala je da je pogrešno u njegovoj komunikaciji podcjenjivanje sugovornika jer se postiže kontraefekt. Tu može propustiti priliku da ukaže na važne propuste od strane HDZ-a u skrbi za vojsku.
Poručila je da uvijek treba pronaći snagu da se uvaži drugoga.
Dežulovića optužila za bešćutnost
Za tekst Borisa Dežulovića o Vukovaru rekla je da je najlakše tako – opsovati Vukovar i dobiti čitan tekst.
Bez obzira na to što misli o njegovom tekstu, naglasila je da svi imaju pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, osobito kada, rekla je, od HDZ-a dolaze napadi na slobodu izražavanja – novi Zakon o medijima, ukidanje komentara.
Za nju je taj tekst uvredljiv, a polarizirao je javnost i potpomogao ono protiv čega se Dežulović bori – lažno domoljublje.
“Pokazao je i bešćutnost, uvrijedio sve žrtve”, rekla je.
Ističe da dokle god imamo neriješena pitanja, sramota je da se samo povremeno toga sjećamo.
“Ta pitanja moramo riješiti kako bi rane zacijelile i da ljudi nastave dalje”, kazala je.
Prema istraživanju prof. Dinke Čorkalo Biruški, djeca u Vukovaru prijatelje biraju prema nacionalnosti. Selak Raspudić rekla je da je i to pokazatelj da se pitanja moraju riješiti.
Oporba nudi rješenja
U politiku je, kako tvrdi, ušla jer želi nuditi rješenja za koja smatra da su bolja.
“Biti oporba znači nuditi rješenja, mi smo prvi nudili rješenja obnove Banovine, nudili smo alternativni model, u svakom trenutku se nude rješenja. I za Nacionalni plan oporavka i otpornosti upozorila sam premijera da nije uveo ravnopravnost spolova jer je to ključni faktor koji mora uvesti ako želi povući novce iz EU. Nije besmisleno biti u oporbi, puno mojih prijedloga je uvaženo, ali poruka se šalje javnosti – mi smo to smislili, nikada se ne daje zasluga onome tko je na tome radio. Postoji oporba, postoji alternativa, druga rješenja”, naglasila je.
Osjeća se korisno kada neki prijedlog u saboru prođe, a tiče se javnog dobra.
Most vidi kao platformu, najslobodniju u političkom djelovanju, a ključna poruka je da je takav pristup u politici moguć – slobodna je unutar Mosta.
Kaže da se pitanje minimalne plaće odnosi i na više od 50.000 građana i da treba govoriti o pravu na dostojanstvenu plaću.
“Moramo povećati produktivnost rada, neka se poveća neoporezivi dio na 5000 kuna, i dugoročno se to može reformama, rezanjem javnog sektora… Ovo je hvaljenje iz tuđeg džepa. Ne možemo pljeskati premijeru što je rekao nekome drugome da će to platiti. Ako smo imali situaciju u kojoj smo mogli apsorbirati sredstva iz EU kako bismo obnovili Zagreb i Banovinu, idući proračun temeljimo na projekciji i privlačenju tih sredstava, a nitko nije odgovarao za činjenicu da ova sredstva nisu povučena. Živimo na dug, nalazimo se u teškoj ekonomskoj situaciji”, rekla je.
Potpisala je referendumsku inicijativu “Zaštitimo hrvatsku kunu” jer se zalaže za to da narod ima više mogućnosti odlučivati o bitnim odlukama za hrvatsko društvo.
“Tomašević nema upravljački kapacitet”
Govorila je i o upravljanju Zagrebom kazavši da su svi razočarani jer se nije dogodila promjena kojoj su se svi nadali.
“Neke su stvari isključivo pogreška gradonačelnika Tomislava Tomaševića, nemaju veze s Milanom Bandićem”, rekla je istaknuvši da on nema dovoljan upravljački kapacitet.
Kritizirala je i ukidanje mjere roditelj odgojitelj jer su se, među ostalim, ljudi zaduživali računajući na tu mjeru do 15. godine djetetova života, a uz to su “istjerani na cestu, rečeno im je da upišu djecu u vrtiće, a u njima nema mjesta”.
Za svog supruga Ninu Raspudića rekla je da je vrlo obrazovan, erudit i da se često razilaze u stavovima.
