Connect with us

Upišite traženi pojam

Screenshot: HRT

Ostale vijesti

Marija Selak Raspudić šokirala Hrvatsku svojom izjavom o Dežuloviću i načinu na koji bi se Hrvati morali testirati

Saborska zastupnica Marija Selak Raspudić u emisiji Nedjeljom u dva na HRT-u naglasila je da ljudi trebaju imati pravo na izbor kada je u pitanju cijepljenje. Također naglasila je da testovi trebaju biti pljuvačkom, a ne guranjem u nos.

Kaže da je problem “to što se u šoping-centar može, a u škole ne može” te da su različiti građani stavljeni u neravnopravan položaj, a da osobito zabrinjava način na koji funkcioniraju covid-potvrde.

Naglašava da se mora omogućiti testiranje svakoga u zdravstvenom sustavu, i cijepljenih i necijepljenih, jer i cijepljeni prenose bolest.

“Moramo se fokusirati na neinvazivne testove, pljuvačkom, a ne guranjem štapića u nos koji izazivaju nelagodu. Covid-potvrde aktiviraju brojne etičke probleme jer građani koji nemaju novaca za testiranja u lošijoj su situaciji od onih koji imaju novaca. U zdravstvenim ustanovama treba testirati sve, a kada govorimo o ustanovama poput škola, treba testiranje, ali u redu je dok je besplatno. Mi kritiziramo mogućnost da potvrdu mogu dobiti samo oni koji su preboljeli ili cijepljeni, dakle građani gube mogućnost izbora”, kazala je.

“Ovo je pitanje izbora”

Smatra da se ne može vršiti prisila da se netko cijepi.

Zalaže se za to da svatko ima pravo izabrati hoće li se ili neće cijepiti i kaže da je dobro je da građani imaju izbor. Ne vjeruje u teorije urote jer je ovo cjepivo najbolje što je znanost u datom trenutku mogla ponuditi građanima.

Da je premijerka, rekla bi da ljudi imaju pravo izabrati, a da stručnjake trebaju slušati o tome cijepiti se ili ne.

“Ne dijelim medicinske savjete niti sam epidemiologinja, ne želim ovom temom koja izaziva podjelu u društvu, skupljati simbolične bodove. Ovo nije pitanje za ili protiv cijepljenja, ovo je pitanje izbora”, poručila je.

“Premijer je premijer i cijepljenih i necijepljenih”

Na konstataciju Aleksandra Stankovića koji se pozvao na studiju prema kojoj je 32 puta veća mogućnost da se umre od posljedica covida ako niste cijepljeni, rekla je da to ovisi od slučaja do slučaja.

“Borim se za ono što smatram da je ugroženo – područje etike i ljudskih prava, ljudi moraju imati izbor”, naglasila je.

Premijer je, poručila je, premijer svih građana, i cijepljenih i necijepljenih i mora uvažavati mišljenje obiju skupina, a ako se ljudi cijepe zbog pritiska, to nije dobro.

“Mi kao saborski zastupnici nismo ugroženi, mi primamo plaću, možemo ostati kući, i lako nam je biti hrabar, ali pitanje je može li onaj tko nije u privilegiranom položaju o tome odlučiti. Nitko od nas ne smije ugrožavati druge širenjem virusa, to je kazneno djelo. Mene nitko ne treba uvjeravati da bolest postoji”, poručila je.

Dodala je da i cijepljene treba upozoriti da mogu širiti virus, to je sada velik broj naših građana koji se trebaju štititi, a njima se šalje poruka da su sigurni.

O obračunu Milanovića i Banožića: “To je neravnopravan sukob”

Tema je bila i sukob na relaciji Zoran Milanović – Mario Banožić.

Našla je i pozitivno u tome, rekavši da se posredno budi pažnja i raspravlja o stanju u Hrvatskoj vojsci, koja nije u dobrim materijalnim uvjetima.

“Drugo pitanje je i kako su uređeni naši zakoni, i predsjednik i premijer i ministar obrane pozivaju se na zakone, a ne mogu svi biti u pravu”, kaže.

Rekla je i da je ovo i sukob temperamenata.

“Ovaj sukob nije ravnopravan. Milanović je već dugo u politici i puno dominantnija figura od ministra obrane, pa vježbati moć nad ministrom obrane, koji je relativno nov u politici, na tako visokom mjestu, nije neki težak posao”, govori.

No, smatra da je negativna politizacija vojske.

“Vojnik ne smije progovarati iz stranačke perspektive, a drugo je pitanje vojne znanosti. Tu se trebamo koncentrirati, jer mnogi problemi, od nabave zrakoplova do pitanja ovlasti i autoriteta, proizlaze iz toga što nemamo autonomnu vojnu znanost. Naše vojno sveučilište nije se osamostalilo, ovisi o drugima, ne proizvodimo ozbiljne znanstvene kadrove kada govorimo o vojsci”, rekla je.

Za razinu komunikacije rekla je da je puno lakše privući pažnju metaforama koje su udarne.

“Milanović je u početku bio antipod Plenkoviću koji njeguje suhoparan govor”, rekla je.

Kazala je da je pogrešno u njegovoj komunikaciji podcjenjivanje sugovornika jer se postiže kontraefekt. Tu može propustiti priliku da ukaže na važne propuste od strane HDZ-a u skrbi za vojsku.

Poručila je da uvijek treba pronaći snagu da se uvaži drugoga.

Dežulovića optužila za bešćutnost

Za tekst Borisa Dežulovića o Vukovaru rekla je da je najlakše tako – opsovati Vukovar i dobiti čitan tekst.

Bez obzira na to što misli o njegovom tekstu, naglasila je da svi imaju pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, osobito kada, rekla je, od HDZ-a dolaze napadi na slobodu izražavanja – novi Zakon o medijima, ukidanje komentara.

Za nju je taj tekst uvredljiv, a polarizirao je javnost i potpomogao ono protiv čega se Dežulović bori – lažno domoljublje.

“Pokazao je i bešćutnost, uvrijedio sve žrtve”, rekla je.

Ističe da dokle god imamo neriješena pitanja, sramota je da se samo povremeno toga sjećamo.

“Ta pitanja moramo riješiti kako bi rane zacijelile i da ljudi nastave dalje”, kazala je.

Prema istraživanju prof. Dinke Čorkalo Biruški, djeca u Vukovaru prijatelje biraju prema nacionalnosti. Selak Raspudić rekla je da je i to pokazatelj da se pitanja moraju riješiti.

Oporba nudi rješenja

U politiku je, kako tvrdi, ušla jer želi nuditi rješenja za koja smatra da su bolja.

“Biti oporba znači nuditi rješenja, mi smo prvi nudili rješenja obnove Banovine, nudili smo alternativni model, u svakom trenutku se nude rješenja. I za Nacionalni plan oporavka i otpornosti upozorila sam premijera da nije uveo ravnopravnost spolova jer je to ključni faktor koji mora uvesti ako želi povući novce iz EU. Nije besmisleno biti u oporbi, puno mojih prijedloga je uvaženo, ali poruka se šalje javnosti – mi smo to smislili, nikada se ne daje zasluga onome tko je na tome radio. Postoji oporba, postoji alternativa, druga rješenja”, naglasila je.

Osjeća se korisno kada neki prijedlog u saboru prođe, a tiče se javnog dobra.

Most vidi kao platformu, najslobodniju u političkom djelovanju, a ključna poruka je da je takav pristup u politici moguć – slobodna je unutar Mosta.

Kaže da se pitanje minimalne plaće odnosi i na više od 50.000 građana i da treba govoriti o pravu na dostojanstvenu plaću.

“Moramo povećati produktivnost rada, neka se poveća neoporezivi dio na 5000 kuna, i dugoročno se to može reformama, rezanjem javnog sektora… Ovo je hvaljenje iz tuđeg džepa. Ne možemo pljeskati premijeru što je rekao nekome drugome da će to platiti. Ako smo imali situaciju u kojoj smo mogli apsorbirati sredstva iz EU kako bismo obnovili Zagreb i Banovinu, idući proračun temeljimo na projekciji i privlačenju tih sredstava, a nitko nije odgovarao za činjenicu da ova sredstva nisu povučena. Živimo na dug, nalazimo se u teškoj ekonomskoj situaciji”, rekla je.

Potpisala je referendumsku inicijativu “Zaštitimo hrvatsku kunu” jer se zalaže za to da narod ima više mogućnosti odlučivati o bitnim odlukama za hrvatsko društvo.

“Tomašević nema upravljački kapacitet”

Govorila je i o upravljanju Zagrebom kazavši da su svi razočarani jer se nije dogodila promjena kojoj su se svi nadali.

“Neke su stvari isključivo pogreška gradonačelnika Tomislava Tomaševića, nemaju veze s Milanom Bandićem”, rekla je istaknuvši da on nema dovoljan upravljački kapacitet.

Kritizirala je i ukidanje mjere roditelj odgojitelj jer su se, među ostalim, ljudi zaduživali računajući na tu mjeru do 15. godine djetetova života, a uz to su “istjerani na cestu, rečeno im je da upišu djecu u vrtiće, a u njima nema mjesta”.

Za svog supruga Ninu Raspudića rekla je da je vrlo obrazovan, erudit i da se često razilaze u stavovima.

Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Povezane vijesti

Politika

RTL u suradnji s Promocijom plus ekskluzivno donosi CRO Demoskop za studeni. Rezultate istraživanja donosi Damira Gregoret. Kakav je rejting stranaka i političara u...

Politika

Povjesničar Ivo Goldstein bio je gost Dnevnika HRT-a, a govorio je o Rezoluciji UN-a kojoj se Hrvatska protivi te o stanju u Izraelu. Koja...

Politika

U utorak, 24. listopada u Mlinovima se održala proširena sjednica Izvršnog odbora Temeljnog ogranka Hrvatske demokratske zajednice Mlinovi. Sjednicu je otvorio i vodio Marko...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori