Ministar finacija, Slavko Linić, će zadužiti republika Hrvatsku za novih 11 milijardi kuna! Svrha novog zaduživanja je krpanje proračuna. Da li Hrvatska ima plan kako će vratiti taj dug za 10 godina? Ako se povećava zaduživanje, po skupljim uvjetima, dok gospodarstvo tone i to u svrhu isplaćivanja plaća i mirovina onda se ne stvaraju uvjeti za otplatu tog zajma.
Po javljanju britanskog Reuters-a, iz dva neimenovana izvora doznajemo da je republika Hrvatska poslala zahtjev za novu euroobveznicu. Hrvatska, čiji je kreditni ranking po mjerilima agencije S&P BB, ima rok do utorka za predajom zahtjeva, tvrdi jedan od izvora. Zadnji puta kada se Hrvatska zaduživala na međunarodnom tržištu u studenom 2013. za iznos od 1,5 milijardi Eura s rokom naplate u 2024 godin, s prinosom za investitore od 6,20%. Već tada se počelo nagađati da će novo zaduživanje biti uz prinos od 7%. Većina tog zaduživanja bila je u svrhu krpanja proračuna, jedan od razloga je bio neostvarena dobit od privatizacije u iznosu od 3 milijarde kuna. Zbog zahtjeva Pakta o Rastu i Stabilnosti Hrvatska je stavljena u program pod nazivom „procedura prekomjerenog deficita” (EDP) sa svrhom održavanja državnog deficita ispod 3% te smanjenje javnog duga na razinu od 60% bruto domaćeg proizvoda. Čini se da rok tog programa, koji je 2016. godine, neće bit postignut. Hrvatski javni dug za 2013. je iznosio 66,8%, dok mnogi analitičari tvrde da će on doseći 80% ove godine te da će deficit biti i veći od 6%.
Održivi razvoj-jedini put
Vlada, s druge strane, tvrdi da će deficit biti 4,1% te da će on u 2015 pasti na 3%, javlja Večernji List (5.3.2014.).
Svrha novog zaduživanja će također biti krpanja proračunskih manjkova te povećanja platežne sposobnosti države. Cijena tog zajma će sigurno biti veća od 6,20% te se postavlja prirodno pitanje, kako će se taj dug otplatiti? Hrvatsko gospodarstvo je već šest godina u recesiji, pad BDP-a je dostigao 12% te mnogi analitičari ne vide skorašnji kraj krize. Ako se povećava zaduživanje, po skupljim uvjetima, dok gospodarstvo tone i to u svrhu isplaćivanja plaća i mirovina onda se ne stvaraju uvjeti za otplatu tog zajma. Država bi, svakako, prilikom zaduživanja morala stvarati perspektivu i strategiju otplate duga te prekinuti trend zaduživanja za otplatu starih zaduživanja te preuzeti trend održivog razvoja. Hrvatska mora stvoriti jasnu strategiju razvoja gospodarstva te se nje konzistentno držati. Nova državna zaduživanja moraju biti isključivo u svrhu tih investiranja i projekata koji će i sami moći pridonjeti otplati tih dugova.
