LOKALNI IZBORI Klinča sela: Namještanjem poslova do novih mandata

Putnici koji slete na nedavno preuređen i svečano otvoren aerodrom „Franjo Tuđman“ u Zagrebu imaju jednaku reakciju – ovako nefunkcionalan i opasan aerodrom nisu vidjeli nigdje u svijetu. Gdje god se osvrnuli, loša izvedba radova i nelogična rješenja svuda su oko vas. Slika korupcije Primjerice; pri dolasku, vozila koja dovoze putnike moraju se uspinjati pod […]

Putnici koji slete na nedavno preuređen i svečano otvoren aerodrom „Franjo Tuđman“ u Zagrebu imaju jednaku reakciju – ovako nefunkcionalan i opasan aerodrom nisu vidjeli nigdje u svijetu. Gdje god se osvrnuli, loša izvedba radova i nelogična rješenja svuda su oko vas.

Slika korupcije

Primjerice; pri dolasku, vozila koja dovoze putnike moraju se uspinjati pod prilično velikim kutom što će zasigurno stvarati probleme kada cesta bude pokrivena snijegom ili ledom. U odlasku, autobusi stoje na mjestu udaljenom od zgrade aerodroma više od 50 metara a na autobusnom stajalištu nema nadstrešnice pa su i vozači i putnici na vjetrometini ukoliko pada kiša ili snijeg. Kako niti u zgradi niti ispred nje nema oznaka koje upućuju na autobusno stajalište, shvatiti gdje se ono nalazi možete jedino ukoliko se u tom trenutku na njemu nalazi autobus. Na samom stajalištu pak, oznaka nije okrenuta prema zgradi terminala iz koje dolaze putnici nego na suprotnu stranu što znači kako oznaku autobusnog stajališta možete vidjeti tek kada ste već na njemu.

Sama oznaka stajališta prvobitno je bila postavljena točno u visini retrovizora autobusa pa su retrovizori zapinjali za oznaku no, to je riješeno tako da je oznaka pomaknuta malo udesno. Ipak, prolaz kod rampi na ulasku i izlasku je toliko uzak da je potrebna vrhunska koncentracija vozača ne bi li izbjegli oštećenje autobusa. Uz sve navedeno, rampe su bijele boje pa se stapaju s okolinom i kada je sunce nasuprot vozila, rampe su nevidljive. Vozači autobusa tvrde kako su do sada rampe lomljene više puta, uključujući i nesreću biciklista koji je bio teže ozlijeđen.

Ovaj cjelokupni dojam boravka u zračnoj luci Zagreb plaćen je punih 331 milijun eura i oku je vidljiva slika nefunkcionalnog sektora javne nabave. Pitanju oko toga kako je uopće moguće ostvariti projekte poput navedenog, odgovor se nalazi upravo u lokalnoj samoupravi koja se u Hrvatskoj bira 21.svibnja a koja je „sakrivena“ u koruptivnom sustavu čije ćemo funkcioniranje u serijalu tekstova vrlo precizno objasniti uoči izbora sljedećeg tjedna navodeći konkretne primjere većih i manjih lokalnih samouprava.

Namještenim poslovima do novih mandata

„Što više lokalni političari korumpiraju svoje birače davanjem poslova putem javne nabave, povećavaju vjerojatnost kako će na izborima ponovno osvojiti vlast“. Zaključak je to profesora Vuka Vukovića sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta zasnovan na istraživanju kojeg je proveo o korupciji u javnim nabavama i posljedicama na politički izbor. Analizirao je javne nabave u 300 hrvatskih gradova i općina tijekom 2009. i 2010. godine dok dokaz tome svatko ima mogućnost vidjeti golim okom dan danas.

Izvor: Iva Anzulović
Izvor: Iva Anzulović

Prvi od oku vidljivih primjera „lokalnog šerifovanja“ zatekli smo nadomak Zagreba, u Klinča selima, vozeći se lokalnim cestama. U Gornjoj Gonjavi uočili smo, naime, divlji kamenolom koji je nadomak stambenih kuća.

Svoje otkriće pokušali smo prijaviti „Hrvatskim šumama“ ali su nas uputili na policiju objasnivši kako „Hrvatske šume nisu nadležne za zemljišta koja su u vlasništvu lokalnih općina već samo za ona u vlasništvu Republike Hrvatske“.

Izvor: Iva Anzulović
Izvor: Iva Anzulović

Na pitanje na čijem su tlu općine koje čine Republiku Hrvatsku nismo dobili odgovor ali smo podnijeli prijavu Policijskoj postaji Jastrebarsko koja je nadležna za Općinu Klinča sela. Istražujući okolnosti oko nastanka divljeg kamenoloma, otkrila se konstrukcija povezanosti predstavnika lokalnih vlasti s poduzetnicima na tom području. Naime, načelnik Općine Klinča sela je nekadašnji direktor tamošnjeg Komunalnog poduzeća Miljenko Vučković dok spomenutim Komunalnim poduzećem danas upravlja Marko Bilobrk koji se unutar svoje stranke HDZ upoznao s lokalnim poduzetnikom Željkom Pavlakom koji je odgovoran za divlji kamenolom s početka priče.

Ruka ruku mije, a novac oba dvije

Izvor: Iva Anzulović
Izvor: Iva Anzulović

Istraživanjem smo utvrdili kako poslovanje na području Općine Klinča sela u trokutu Vučković-Bilobrk-Pavlak funkcionira na sljedeći način; direktor Komunalnog Marko Bilobrk dodjeljuje poslove asfaltiranja i ostalih građevinskih radova Željku Pavlaku bez natječaja, ovaj pak dobavlja i isporučuje materijal kojeg je uzeo nezakonito uništavajući pritom okoliš a načelnik Vučković prima za sav posao zahvalu u obliku donacija stranci.

Za Marka Bilobrka, direktora Komunalnog poduzeća, nismo uspjeli naći objavu natječaja putem kojeg uopće ima radno mjesto koje ima a svakako valja spomenuti kako isti ima nepodmirena porezna dugovanja od svojih nekadašnjih privatnih poduzeća. Kako ovakvo poslovanje Općine Klinča sela nije novost, utvrdili smo uvidom u dugovanja općine koja otplaćuje kredit od pet milijuna kuna kojeg je, za potrebe vlastite kampanje, ostvario prijašnji načelnik, Milan Bencetić. Prema analizi Vuka Vukovića, poslove od gradskih čelnika često dobivaju poduzeća kojima je to osnovni posao, odnosno ne žive zapravo ni od kakve druge tržišne djelatnosti nego samo od javnog novca i ovisni su o odlukama političara. Čak 66 posto analiziranog iznosa (17,6 milijardi kuna) dobile su kompanije kojima je takav prihod i ključni prihod za poslovni opstanak. Drugim riječima rečeno – ukoliko bi se na natječaju Općine Klinča sela za komunalne radove Komunalnog poduzeća Klinča sela i pojavilo više ponuđača, gotovo je sigurno kako bi posao dobio Željko Pavlak.

U svom proširenom istraživanju, naime, prof.Vuković je utvrdio dokaze o uzročno-posljedičnim vezama između korupcije i (re)izbora – veće političko iskustvo, pokazalo se, povećava sklonost korupciji. Sami glasači, pak, različito reagiraju na korumpiranog političara u prvom i drugom krugu izbora: korupcija povećava šansu za pobjedu u prvom, ali smanjuje šansu u drugom krugu.

Razina korupcije pri kojoj političari maksimalno povećavaju svoje šanse opstanka na vlasti je oko 20% korumpirano dodijeljenih javnih nabava u ukupnima. Političar, po nalazima profesora Vukovića, gubi izbore kada dodjeljuje otprilike pola svih javnih nabava na sumnjiv način.

Izvor: Iva Anzulović
Izvor: Iva Anzulović

Uoči lokalnih izbora 21.svibnja, uložit ćemo napore serijalom tekstova kako bi se glasače podsjetilo na činjenicu da upravo svojim odabirom na glasačkim mjestima oni određuju i broj krugova i broj novčanica izgubljenih u bespućima istražene korupcije.

Naime, neovisno o životnom standardu glasača i putuje li on avionom ili si ne može priuštiti voznu kartu za lokalni autobus, ne zaustavi li se korupcija u sektoru javne nabave, put ka posljednjem počivalištu i jednima i drugima potpuno je jednak.

POPULARNE KATEGORIJE