LILJANA JAZBINŠEK: Predstečajne nagodbe – spas gospodarstva legaliziranom pljačkom!

Kad je lani sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić zaustavio predstečajnu nagodbu ”Dalekovoda” pa ”Industrogradnje’, ulažući prijedlog-zahtjev za ocjenu ustavnosti nekih odredbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama, pokrenuta je lavina kojoj nema kraja. Napadan sa svih strana iz redova vladajućih, i kad je Ustavni sud odbio obje tužbe za konkretne slučajeve, sudac […]

courthousedoors

Kad je lani sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić zaustavio predstečajnu nagodbu ”Dalekovoda” pa ”Industrogradnje’, ulažući prijedlog-zahtjev za ocjenu ustavnosti nekih odredbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama, pokrenuta je lavina kojoj nema kraja. Napadan sa svih strana iz redova vladajućih, i kad je Ustavni sud odbio obje tužbe za konkretne slučajeve, sudac Kolakušić nije ustuknuo i povukao se. Samo je zakonskim putem djelujući, razotkrio, kako sam kaže, veliku pljačku.

Kolakušić sam protiv sistema, napadaju ga iz svih oružja
U jednom od intervjua za Objektiv, Mislav Kolakušić je objasnio kako se potraživanja napuhuju zbog stjecanja prava glasa, odnosno kako bi se nadglasalo prave vjerovnike i otpisalo njihova potraživanja. Hrvatski sustav predstečajnih nagodbi, kojeg smatra vrlo lošim, usporedio je s primjerima Slovenije i Njemačke gdje, kako kaže, postoje iznimno dobri sustavi u kojima “nije moguće da netko prijavi milijardu kuna nepostojećih tražbina”. Osim toga, ondje se postupci vode pred sudovima, a svaki vjerovnik ima pravo osporiti potraživanje drugom vjerovniku. Istovremeno, smatra kako je u Hrvatskoj “izvršna vlast ušla tamo gdje joj nije mjesto” te kako je protuustavno što je Ministarstvo financija i regulator i jedan od najvećih vjerovnika u tim postupcima, a navodi i kako se vjerovnicima “morala dati mogućnost da ispitaju tražbine”.
-Kolege su od samog početka primjene ZFPPN-a podnosili prijedloge za ocjenu ustavnosti tog zakona. Još u srpnju 2103. podnio sam zahtjev-prijedlog za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi toga zakona, međutim Ustavni sud RH, odlučio je neodlučivati” o zakonu teškom 50.000.000.000,00 kuna pa se danas susrećemo s posljedicama takve odluke. Nažalost, eventualna odluka kojom bi se naknadno ustanovilo da su pojedine odredbe tog zakona neustavne, ne bi imala nikakvog učinka na već zaključene predstečajne nagodbe i neće se moći ispraviti brojne neustavnosti i nezakonitosti u tim postupcima. Zakon je već toliko puta mijenjan da su izmijenjene skoro sve njegove odredbe i to nekoliko puta pa bi Ustavni sud eventualno mogao ukinuti odredbe koje i tako više nisu na snazi. Isključivo brza odluka Ustavnog suda o ustavnosti ZFPPN-a u kolovozu ili rujnu 2013. mogla je imati utjecaj na postupke predstečajnih nagodbi i korekciju zakonodavnog okvira, a nedavno smo bili svjedoci donošenja odluke u roku od samo nekoliko dana. Potrebno je napomenuti da propisima nije određen rok za postupanje po zahtjevu ili prijedlogu za ocjenu ustavnosti – jasan je sudac zagrebačkog Trgovačkog suda.
Sudac Kolakušić smatra da se u predstečajnom postupku dužnik nalazi u mnogo povoljnijoj, odnosno neravnopravnoj tržišnoj utakmici sa svojim vjerovnicima. Isto tako postavlja se i pitanje zašto bi itko platio svoj dug kada već može pokrenuti postupak predstečajne nagodbe i otpisati većinu duga.
Mislav Kolakušić je zapravo u šest mjeseci raskrinkao predstečajne nagodbe i pokazao ih u pravom svjetlu – kao legaliziranu pljačku. Zbog toga se našao na meti oštrog napada ministra financija Slavka Linića ali i medijske mašinerije zadužene za širenje državne propagande, a koja je i sama u predstečajnom postupku nagodbe.
“Kad sam uočio da su i mediji koji me napadaju u postupcima Predstečajnih nagodbi, shvatio sam da su se možda pronašli u svim nezakonitostima o kojima govorim”, kazao je Kolakušić.

Nema uspješnih nagodbi, a cijena je strašna
Odbijanje predstečajne nagodbe za Hotel Živogošće, a prihvaćanje predstečajne nagodbe za tvrtku Dalekovod, pokazuje koliko je zakon ”prilagodljiv” pa su u jednom slučaju pojedine odrednice glavni argument za prihvaćanje pogodbe, a u drugom su snažni argument za odbijanje nagodbe.
Sudac Mislav Kolakušić donio je odluku o odbijanju predstečajne nagodbe za Dalekovod, a u obrazloženju njegove presude stajalo je da se pojedini vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na druge vjerovnike.
Kod Hotela Živogošće koje je Ivica Todorić, odnosno Todorićeva tvrtka KHA dva d.o.o trebala postati većinski vlasnik upravo po ovoj tezi srušena je Predstečajna nagodba. Predstečajna nagodba odbijena jer je “protivna javnom moralu društva”, a zaključak je “da se ovom predstečajnom nagodbom ne ostvaruje cilj predstečajne nagodbe, a to je da se vjerovnicima ne omogućuju povoljniji uvjeti namirenja njihovih potraživanja, od onih koje vjerovnici imali da je protiv dužnika pokrenut stečajni postupak”.
Tako je kod Dalekovoda zaključeno da se isključivo financijske institucije kao vjerovnici namiruju iz iznosa dobivenog prodajom udjela u društvu Dalekovod Proffesio te da samo financijskim institucijama i povezanim društvima dužnika, dužni isplaćuje ugovornu kaznu u iznosu od 6 posto godišnje. Sudac Kolakušić je smatrao da je to protivno Ustavu, odnosno tezi o jednakosti svih pred zakonom. Kolakušićeva tužba je odbijena, rješenje ukinuto, a Dalekovod je dobio svoju predstečajnu nagodbu.
Kod Hotela Živogošće sud je ustvrdio da su se vjerovnici odrekli 70 posto potraživanja, dok bi, zbog vrijedne imovine taj postotak bio daleko veći, a prema procjeni Suda čak i 100 posto potraživanja, u slučaju da je bio stečaj. Predstečajna nagodba za Dalekovod je prihvaćena, a za Hotele Živogošće nije.

Slučaj, pak, predstečajne nagodbe tvrtke Kamini Hoyan koja je završena lani u rujnu, zorni je i zreli primjer besmislenosti i nedorečenosti Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama. Tvrtka se, naime, danas, samo šest mjeseci po okončanju postupka predstečajne nagodbe, nalazi pred stečajem ili likvidacijom. Radnici su i dalje bez svojih zarađenih plaća. Nakon što je država ovoj tvrtki oprostila 1,6 milijuna kuna, tvrtka se u pola godine našla pred raspadom jer je njen račun u blokadi više od pedeset dana. S druge strane, radnicima ni Ministarstvo financija niti FINA, ne dopuštaju ovrhu kako bi došli do svojih plaća i potraživanja utvrđenih u predstečajnoj nagodbi, a i dobavljači su ostali praznih ruku. Radi neisplate plaća lani je pokrenuta predstečajna nagodba ”Kamina Hoyan”, no iako su tražbine radnika one prioritetne, radnici u nagodbi nisu sudjelovali kao vjerovnici. Nisu imali nikakav utjecaj na postupak ni pravo prigovora, a ni na bilo što drugo, što je bila zapravo kobna pogreška. Ministarstvo financija, kao i FINA, ne želi provesti naplatu tražbina radnika, jer kako sami obrazlažu ”nisu ovlašteni ulaziti u postupak koji je proveden pred nagodbenim vijećem i nadležnim trgovačkim sudom, iako provodi ovrhu nad novčanim sredstvima”.

Kao da su radnici upropastili tvrtku!
Kako su novinari Index.hr portala istražili, prema tumačenju FINA-e, radnici da bi došli sada do svog novca dužni su pribaviti niz dokumenata: ovršnu odluku, nagodbu domaćeg suda koja glasi na ispunjenje određene novčane tražbine prema osnovi radnog odnosa koja je utvrđena u bruto oiznosu i ima potvrdu o ovršivosti, zatim izvornik zahtjeva za izravnu napatu i izvornik potvrde Porezne uprave o obračunu poreza, prireza i doprinosa! Sve to moraju dostaviti kako bi došli do svoga novca nakon okončane predstečajne nagodbe. Kad se to sagleda, moglo bi se reći da su upravo radnici krivi za propast tvrtke u kojoj su radili…
Dobavljači su se, pak, morali odreći pedeset posto svojih potraživanja, a ostatak duga bi im se platio u roku od sedam godina uz poček od jedne godine.
U predstečajnoj nagodbi ukupni dug tvrtke Kamini Hoyan bio je 18,6 milijuna kuna, a najveći su vjerovnici bili Imex banka, Ministarstvo financija i sestrinska tvrtka Svijet kamina, koji su se međusobno dogovorili o nacrtu predstečajne nagodbe. Ministarstvo je potraživalo 3,3 milijuna kuna pa je, smatrajući tvrtku vrlo perspektivnom, oprostilo je tvrtki polovinu duga i kamate od 280 tisuća kuna, dok se ostatak poreznoga dua morao platiti u roku od pet godina. Najveća su potraživanja pripala Imex banci (oko devet milijuna kuna), a banka je odlučila dio od 1,1 milijuna kuna pretvoriti u dokapitalizaciju tvrtke, dok bio se ostatak duga naplatio u roku od 13 (!) godina s počekom od tri godine… Sestrinska tvrtka otpisala je oko 1,2 milijuna kuna duga te je odlučila s 800 tisuća kuna dokapitalizirati Kamine Hoyan.
No, problemi su nastali vrlo brzo, i to u trenutku završetka predstečajne nagodbe. U roku od 120 dana morale su se platiti prioritetne tražbine. Među njima bile su i zaostale plaće radnika te doprinos od 78 tisuća kuna po neisplaćenim plaćama na račun Ministarstva. Kako iznosi dogovoreni predstečajnom nagodbom nisu plaćeni do kraja godine, račun tvrtke je blokiran, sad već dva mjeseca.

Savršena tajkunima
Predstečajne nagodbe kao da su smislili i za Željka Keruma. U samo tjedan dana, koncem siječnja i početkom veljače, kroz predstečajnu nagodbu prošli su Kerum d.o.o. i Neva Kerum d.o.o., a za koji dan isto to će proći i treća firma Adriatic d.d.
Ideja Ministarstva financija je bila da se predstečajnim nagodbama spašavaju radna mjesta, a ne vlasnici posrnulih firmi, a Kerum je svoja radna mjesta, kako znamo, prepustio kolegama trgovcima iz sastava NTL-a, Tommyju, Studencu i drugima. Koja su to brojna radna mjesta spašena predstečajnom nagodbom u trgovačkom Kerumu i hotelijerskoj Nevi Kerum, nije poznato. Ali je zato, sasvim sigurno, spašen Kerum.
Usput su očito zaboravili na sve one koji su morali staviti ključ u bravu zbog Kerumovog neplaćanja i neizvršavanja obaveza. S naplatom nije bajno išlo ni dok je firmu vodila saborska zastupnica, vlasnikova sestra, Nevenka Bečić, koja je preko noći nestala iz Kerum d.o.o. u ljeto 2012. godine. Tvrtka s više od pola milijarde duga došla je u ruke nećakinji Željki, što je za posljedicu imalo da je optužnica zbog neplaćanja 17 milijuna kuna obaveza državi dignuta protiv nje.
U isto vrijeme država diže optužnice za kaznena djela gospodarskog kriminala za štetu u državnom proračunu i s istim pravnim subjektom sklapa predstečajnu nagodbu. Zanimljivo je pri tome vidjeti kako je Kerum progurao svoje tvrtke opterećene dugovima većima od milijarde kuna. Kerum se spasio jer većinu tražbina drži upravo – on sâm. Kerum d.o.o. još i nije bio toliko drastičan slučaj jer je najveću tražbinu od 24 posto s gotovo 400 milijuna kuna imala Zaba. Da su oni okrenuli leđa, teško bi se Kerum spasio, jer je Hypo sa zabilježbom na hotelu Marjan i tražbinom od 300 milijuna kuna ili devetnaest posto bio protiv. Zabi to, međutim, nije bilo u interesu zbog 25 milijuna eura zabilježbe na Kerumovom Jokeru, koji se sa 182 milijuna kuna tražbine pojavio u predstečajnoj nagodbi Kerum d.o.o. Pomogli su i obiteljski Koteks s 300 milijuna kuna tražbine, supruga Ankica sa čak 100 milijuna kuna potraživanja, a svoj obol spašavanju obiteljskog zlata dali su i brat Jure, sestra Mara te šogor Sapunar. Svakako nije nadomet spomenuti da su tražbine u predstečajnoj nagodbi Kerum d.o.o. nabujale s početnih više od 500 milijuna kuna, na više od milijarde i pol. Većina novonastalih tražbina otpada na Kerumove tvrtke.
Nevu Kerum je, pak, spasio Željko Kerum. Od 302 milijuna kuna tražbina, matični d.o.o. imao je čak 285 milijuna kuna tražbina pa je glasanje u veljači bila tek formalnost. Na taj način Kerumu je omogućeno da dug prema Ministarstvu financija i ostalim vjerovnicima u državnom vlasništvu umanji za kamate, skine 30 posto, a ostatak reprogramira na rok od pet godina. Dug prema financijskim institucijama umanjen je također za 30 posto te reprogramiran pod istim uvjetima. Slično je i za dug prema ostalim vjerovnicima, s tim da Kerumove firme, Adriatic te Kerum d.o.o. i obiteljska Kurdila d.o.o., pretvaraju svoje tražbine u ulog trgovačkom društvu Neva Kerum d.o.o., a nakon pripajanja dotičnog trgovačkom društvu Kerum d.o.o., povećavaju njegov kapital. Prema svemu sudeći, bit će uspješan u istom postupku i treći put. S obzirom, da su Željko Kerum i Nevenka Bečić saborski zastupnici, vjerojatno, ova priča ima i političku pozadinu.

Zakon treba ukinuti
Na napokon dočekanoj sjednici Antikorupcijskog vijeća govorilo se o razornoj štetnosti Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, profesorica na katedri građanskoga prava Pravnog fakulteta u Zagrebu Jasna Garešić smatra, kako institut predstečajnih nagodbi treba ukinuti te da je sva odgovornost na ministrima i zastupnicima koji su takav zakon izglasali.
– Mnogo je loših primjera, ali su me na sazivanje ove sjednice potaknule informacije koje sam doznao iz medija o predstečajnim nagodbana EPH-a Ninoslava Pavića i VOX-u Rene Sinovčića. Iz tih konkretnih primjera se vide manjkavosti ZFPPN-a, čija su pojedina rješenja očito dala prostor za korupciju. Ovo vijeće, međutim, nije sud pa ne može donijeti presudu, ali zato možemo otvoriti javnu raspravu o ovoj temi, napraviti zahtjev u vidu preporuke i proslijediti ga onima koji trebaju i moraju reagirati – kazao je za rasprave predsjednik Antikorupcijskoga vijeća Vladimir Šeks.
Kad je sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Mislav Kolakušić, u okvirima svog zakonskog djelovanja, obustavio neke predstečajne postupke i zatražio ocjenu ustavnosti odredba Zakona, bio je s nekoliko svojih kolega pojedinac u borbi protiv sistema. Nešto više od pola godine kasnije, oluja trese gopodarstvo – koje već pet godina bilježi pad – i izgledno je ukidanje njenog okidača. No, šteta moralna i društvena koja je počinjena, ne može se, nažalost, nikako anulirati, bitno je onu moguću spriječiti. Postoji li za to politička volja, nije baš neupitno, jer se sluša Međunarodni monetarni fond koji je veliki pobornik predstečajnih nagodbi.
”Predstečajne nagodbe su važan instrument za smanjenje nelikvidnosti. Svjesni smo da postoje određene kritike na ovaj institut, ali ga radi toga ne treba ukidati nego poboljšati,” rekao je Johannes Weigand, šef misije MMF-a za Hrvatsku, dodajući: ”Ne mogu reći je li točno ili nije, da Vlada doista nekima oprašta prevelik dio duga, ali je očito da postoji mogućnost za promjene. Kad pogledamo koja je alternativa, a to je stečaj, u kojem Vlada često ne uspije naplatiti ništa od svojih potraživanja, sigurno je bolje da u predstečajnim nagodbama naplati barem nešto.”
Unatrag gledano u životu najgore je, sve se zna a ništa se ne može učiniti pa je tako i s sprovedenim postupcima predstečajnih nagodbi, ogromna je šteta učinjena. A Ustavni sud još čeka sa svojim pravorijekom. Ono najgore, ne učini li ijedan dio zakonodavne i izvršne vlasti išta, pljačka se nastavlja.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close