LILJANA JAZBINŠEK Afera Hipokrat: Sto liječnika je priznalo mito i većina ih se želi nagoditi

Mito koje se slijevalo iz ludbreškog Farmala u džepove liječnika i ljekarnika koji su za uzvrat propisivali upravo njihove lijekove dosezalo je desetke tisuća kuna na mjesec Ured za suzbijanje organiziranog kriminala i korupcije (USKOK) je, nakon sprovedene istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv 364 hrvatska državljanina i jednog trgovačkog društva zbog […]

Mito koje se slijevalo iz ludbreškog Farmala u džepove liječnika i ljekarnika koji su za uzvrat propisivali upravo njihove lijekove dosezalo je desetke tisuća kuna na mjesec

Ured za suzbijanje organiziranog kriminala i korupcije (USKOK) je, nakon sprovedene istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv 364 hrvatska državljanina i jednog trgovačkog društva zbog korupcije. Na teret im se, kako je objavljeno na stranicama Državnog odvjetništva RH, stavlja počinjenje kaznenih djela udruživanja za počinjenje kaznenih djela primanja i davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti te poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti.

 

Riječ je o najvećoj optužnici u povijesti hrvatskog pravosuđa, a u tzv. aferi Hipokrat optuženi su liječnici, ljekarnici, posrednici te farmaceutska tvrtka „Farmal”.

USKOK-ovom se optužnicom predsjednik Uprave Farmala Dražen Dedi i još četvero direktora te tvrtke terete da su od 2009. do 12. listopada 2012. u Ludbregu radi što veće prodaje lijekova “ustrojili i vodili kontinuirano povezivanje većeg broja liječnika i ljekarnika na području Hrvatske” koji su od te farmaceutske kuće primali mito.

Putovanja i darovi

Oni su od okrivljenih stručnih suradnika, zaposlenika Farmala, tražili da u ime tvrtke kontaktiraju s liječnicima i ljekarnicima i nude im vrijednosne bonove i novac, plaćaju putovanja i daju druge darove u vrijednosti od pet do deset posto od vrijednosti propisanih lijekova.

Liječnicima su to nudili kao protuuslugu za propisivanje lijekova iz njihove ponude, a ljekarnicima kao protuuslugu za naručivanje i evidentiranje izdavanja lijekova, kaže se u priopćenju, objavljenom na internetskoj stranici DORH-a, u kojemu se ne navode imena tvrtke ni okrivljenih. Radi ostvarenja svoga cilja, čelnici tvrtke zaposlili su 29 osumnjičenih zaposlenika i stručnih suradnika, koji su obilazili ordinacije i ljekarne. Cijeli optužni spis broji najmanje 100.000 stranica što će, također, biti slučaj za anale pravosuđa u Hrvatskoj.

Srž problema je u tome da, kada se u jednom, po naravi neprofitnom sustavu kao što je zdravstvo, nalaze profitne ustanove – primjerice, tvornice lijekova. Proizvođači lijekova žive od njihove prodaje bolesnicima te su zainteresirani za njihovu što veću potrošnju. Poslovanje se odvija dobro sve dok ima dovoljno bolesnih. No, teškoća nastupa kada nema dovoljno bolesnika – tada prestaje i prodaja proizvoda, pa će se tvornica naći u teškoćama. Kako bi to riješila, farmaceutska industrija mora povećati broj bolesnika, a što se uobičajeno postiže na tri načina: mijenjanjem normalnih tjelesnih parametara (primjerice visine tlaka, visine šećera ili masnoća u krvi), proglašavanjem normalnih tjelesnih procesa bolešću (primjerice predmenstrualni sindrom, stidljivost i osteoporoza u starosti) te uvođenjem pojma ‘rizični čimbenik za bolest’, odnosno stanje koje još nije bolest, ali može dovesti do bolesti. Tako mnogi zdravi ljudi postaju bolesnici koju moraju uzimati lijekove, pa se prodaja može normalno nastaviti.

Dakle, problem leži u tome što farmaceutska industrija želi suprotno od onoga što želi zdravstveni sustav. Dok je cilj zdravstva zdravlje svih građana, što rjeđe javljanje bolesti, što brže ozdravljenje i što jeftinije liječenje, cilj je farmaceutske industrije upravo obratan: što više bolesnih, što češće javljanje bolesti, što sporije ozdravljenje i što skuplje liječenje.

Novinarka Nataša Škaričić otkrila aferu

Novinarka Nataša Škaričić otkrila je aferu u kojoj je farmaceutska tvrtka Farmal u Hrvatskoj potkupljivala liječnike i ljekarnike, davno prije nego što je Državno odvjetništvo pokrenulo istragu i na ispitivanje pozvalo više od 500 liječnika. Istražitelji su kasnije priznali da su prve informacije o aferi koja će pokrenuti akciju Hipokrat saznali iz tekstova koje je objavila u Slobodnoj Dalmaciji. Na tome je radila desetak godina.

– Istraga bi se sigurno mogla proširiti na još liječnika, jer je evidentno da se radi o sustavu, a ne o nekoj devijaciji. Međutim, stvarno ne mislim da ima smisla problem rješavati tako da liječnike masovno smjestimo u zatvore, niti je to tehnički izvedivo. No, izvršna vlast, konkretno Ministarstvo zdravlja, trebalo je reagirati drugačije: posuti se pepelom i najaviti konkretne antikorupcijske mjere koje će se isti tren početi sprovoditi. Kako se to nije dogodilo, bojim se da ćemo nastaviti po starome i da ni DORH baš nije motiviran da ovu priču dodatno širi. Čim je ministar zdravlja nakon svega u medijima, iz kojih je saznao za optužnicu, zapravo minimalizirao aferu, bilo je jasno da će efekt biti kratkotrajan – smatra novinarka koja je razotkrila cijeli slučaj.

Prema obimu optužnice, to je vjerojatno najveći broj optužnica u jednoj zdravstvenoj aferi- 500 liječnika te 29 zaposlenika i uprava farmaceutske tvrtke Farmal iz Ludbrega. Slična afera svojedobno je buknula u Kini u vezi Glaxo-Smith-Klineom, no s tridesetak ljudi koji su optuženi, a u SAD-u je s Medicareom izbila velika afera, djelovao je FBI i bilo je uhićenja, ali ne više od trideset ljudi.

”Iako bi se tako htjelo možda prikazati, nije se radilo jedino o poklonima, kongresima, putovanjima. Uhvaćeni su u akciji tajnoga praćenja da primaju novac, a to je mito i time je dokazana korupcija”, kaže Nataša Škaričić. ”Čak 100 liječnika je priznalo kazneno djelo. Mnogi se žele nagoditi, što je sasvim očekivano. Priznavanje kaznenoga djela, smatra se dobrom okolnosti”.

Što će ova ogromna afera i akcija USKOKA-a i DORH-a značiti za slabašno i problemima krcato hrvatsko zdravstvo, Nataša Škaričić nema dvojbi:
”Nema posljedica afere koje bi trebale biti i kojih se očekuje. Ni jedna zdravstvena administracija do sada nije se uopće bavila korupcijom, a kamoli se borila s njom. Ovo je afera u kojoj je jedna tvrtka, a sprega farmaceutske industrije i liječnika je veća. Druge tvrtke isto tako su u tome, ali to je gotovo nemoguće procesuirati. Za to bi trebala cijela vojska”.

Uzela samo dva puta po 500 kuna, a drugi su uzimali tisuće eura

Sve to radi lake i brze zarade, moglo bi se opisati ono što su umreženi liječnici, ljekarnici i farmaceuti činili godinama, a dio njihova ilegalnog djelovanja sažet je u najvećoj optužnici do sada. Mito koje se slijevalo iz ludbreškog Farmala u džepove liječnika i ljekarnika koji su za uzvrat propisivali upravo njihove lijekove dosezalo je desetke tisuća kuna na mjesec. Osim skupih putovanja i pozamašnih iznosa u bonovima, liječnici su dodatno egzistenciju osiguravali i zapošljavanjem djece i rodbine preko veze.

Zato se vjerojatno moglo čuti u ispovijesti jedne od optuženih liječnica, kako je ”ona uzela dva bona od 500 kuna, a velike ribe uzimaju po tisuće eura”. Posve nevjerojatno i neshvatljivo. Nije, dakle, važno krši li se zakon, nego tko je koliko uzeo, gotovo pa je korupcija opravdana, jer nisu uzeli puno novca. Prema njezinim riječima, oni ne mogu biti u istom košu, jer nisu uzeli isto, a pri tome ne shvaćajući da je korupcija ista, razorno tkivo koje ruši sustav. I nimalo neočekivano još nešto, većina optuženih želi se nagoditi s tužiteljstvom, kako bi nagodbom sebi pomogli koliko je moguće.

Ministar zdravlja Rajko Ostojić uz već uobičajeno ”da su to samo presumpcije kaznenih djela i da institucije rade svoj posao”, kazao je i ono mnogo bitnije nakon nekoliko dana šutnje. Ostojić tvrdi kako će ubuduće kompjuterizacija sustava onemogućiti pokrivanje ovakvih i sličnih postupaka jer će svaki od dvanaest tisuća liječnika u Hrvatskoj imati svoju šifru čijom provjerom će se lako moći utvrditi preferira li se u radu koja farmaceutska tvrtka ili ne.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close