KUDA IDE EUROPA: Strava u Nici – Kamionom punim granata ubio 84 osobe

Osam mjeseci nakon krvavog džihadističkih napada u studenom 2015. u Parizu, muškarac za volanom kamiona počinio je pokolj u četvrtak navečer u Nici, kamion se zabio u gomilu koja je na promenadi gledala vatromet povodom proslave francuskog nacionalnog praznika Dana Bastilje. U najnovijem terorističkom napadu najmanje je 84 osobe su poginule, a više od 150 […]

Osam mjeseci nakon krvavog džihadističkih napada u studenom 2015. u Parizu, muškarac za volanom kamiona počinio je pokolj u četvrtak navečer u Nici, kamion se zabio u gomilu koja je na promenadi gledala vatromet povodom proslave francuskog nacionalnog praznika Dana Bastilje.

U najnovijem terorističkom napadu najmanje je 84 osobe su poginule, a više od 150 ozlijeđeno. Vozač kamiona je ubijen, a istragu su preuzele antiterorističke jedinice. 18 osoba je u kritičnom stanju. Među žrtvama ima i djece. Prema informacijama medija u bolnicama je nakon napada primljeno 54 djece.
Vozač kamiona formalno je identificiran, rekli su u petak policijski izvori. Muškarac je vlasnik osobnih dokumenata na ime 31-godišnjeg francuskog Tunižanina s adresom u Nici, koje su u kamionu našli istražitelji. Bio je poznat francuskim vlastima po sitnim prijestupima, ali nije bio na listi osoba koje se povezuje sa teroristima. Francuski mediji objavili su da je riječ o Mohamedu Lahouaieju Bouhlelu, čiji su stan vlasti pretražile u petak ujutro.

Nakon novog krvavog terorističkog napada u Francuskoj predsjednik Francois Hollande hitno je sazvao krizni stožer države. Okružio se premijerom Manuelom Vallsom, ministrom pravosuđa Jean-Jacquesom Urvoasom, ministrom obrane Jean-Yvesom Le Drianom i šefom glavnog vojnog stožera generalom Pierreom de Villiersom i glavnim dužnosnicima obavještajnih službi. Ministar unutarnjih poslova Bernard Cazeneuve koji je otišao u Nicu neposredno nakon napada trebao bi sudjelovati u razgovorima video-linkom.
Predsjednik Hollande proglasio je trodnevnu nacionalnu žalost, od subote do ponedjeljka, objavio je premijer Manuel Valls.
Nacrt zakona kojim bi se do kraja listopada produžilo izvanredno stanje, na snazi u zemlji nakon džihadističkih napada u studenom 2015. u Parizu, bit će podnesen u srijedu i četvrtak parlamentu, istaknuo je šef vlade.

Terorizam ima uzrok u ponašanju Zapada

Nekadašnji savjetnik predsjednika RH Stjepana Mesića Tomislav Jakić ustvrdio je za N1 televiziju kako je zadnja prilika da se zapadne demokracije priberu i shvate tko im je pravi neprijatelj, umjesto da se igraju ratnih igara na istočnim granicama NATO-a i pričaju da postoji vojna prijetnja Rusije, koje naprosto nema.

„Globalni terorizam može se suzbiti samo tamo odakle je potekao – treba prekinuti vojne intervencije, nametanje režima koje su zapadnim zemljama iz strateških ili ekonomskih razloga po volji, prekinuti prilike koje će producirati teorizam”, smatra Jakić.

“Francuska je posebna, jer ima mnogo građana porijeklom iz bivših kolonija. Oni su formalno Francuzi, ali ih Francuska drži u uvjetima getoizacije. Imali smo kroz niz godina provale bijesa, nezadovoljostva tih ‘obojenih Francuza’, jer imaju loše školovanje, namaju jednak pristup zapošljavanju, muči ih siromaštvo, odvojeni kvartovi. To je bogat rezervoar nezadovoljnka, a od nezadovoljnika do ovoga ne treba puno”, smatra Jakić.

“On (napadač, op. au.) je rođen u Nici i živio, ali je indoktriniran izvana, Bliskog istoka, gdje je ta pogubna kombinacija politike i radikalne religioznosti. To je eksplozivna mješavina koja kad-tad eksplodira. Mijenja li to sigurnosnu sliku Europe? Da, ali treba promijeniti način razmišljanja”, istakao je Jakšić dodavši kako će napad utjecati na jačanje desnice nakon Brexita i dati novu snagu za Frexit.
“To će utjecati na jačanje desnice ne samo u Francuskoj, već u Europi”, upozorava Jakić.

Zašto je za napad odabrana Nica?

Napad u Nici pogađa najsimboličnije mjesto grada, svjetski poznatog središta Azurne obale i petog najvećeg grada po broju stanovnika u Francuskoj.

Nica je turističko odredište od 19. stoljeća, a šetalište je dobilo ime po engleskom svećeniku i njegovu šogoru koji su 1824. napravili prvi skromni zemljani “put” koji će rasti i proljepšavati se u nadolazećim desetljećima.
Godine 1860. Nica, dotad pripojena Kraljevini Sardiniji, postaje francuska.
Za Lijepe epohe nakon Prvog svjetskog rata, Nica je na vrhuncu s kozmopolitskim stanovništvom. Brojni aristokrati i rentijeri dolaze u grad privučeni blagim zimama. Oko 1880. po engleskom modelu kazino orijentalna izgleda gradi se iznad mora.
Počevši od dvadesetih godina prošlog stoljeća rađa se ljetni turizam na poticaj američkih iseljenika na Azurnoj obali, poput pisca Johna Dos Passosa.
Stotine zgrada od kojih neke u stilu art decoa podignuto je tijekom razdoblja između dva rata u gradu koji ugošćuje brojne umjetnike, glazbenike i pisce.
Otvaraju se brojni luksuzni hoteli, kazina i palače. Godine 1912. Rumunj Henri Negresco utemeljuje najčuveniju palaču u Nici – Hotel Negresco na Engleskom šetalištu.
Na promenadi se odvijaju brojne ljetne manifestacije, poput poznatog karnevala.
Nica svake godine ugošćuje oko četiri milijuna posjetitelja. Grad, međutim, ima stopu nezaposlenosti višu od nacionalnog prosjeka (15 posto 2013. prema 10 posto u čitavoj Francuskoj).
Sam grad ima 342.000 stanovnika i peti je najnapučeniji u Francuskoj, iza Pariza, Marseillea, Lyona i Toulousea. No metropola Nica-Azurna obala koja obuhvaća 45 općina ima više od 500.000 stanovnika.
Christian Estrosi (republikanac), gradonačelnik Nice od 2008., prošlog je mjeseca svoju fotelju prepustio prvom pomoćniku Philippeu Pradalu zbog izbora u prosincu koji su ga doveli na čelo pokrajine Provansa-Alpe-Azurna obala. No ostao je predsjednik metropole i postao prvi pomoćnik gradonačelnika. (izvor: Index.hr, N1 info, Hina)

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close