KUD TONE OVAJ BROD?

Brodovi većinom plove, to im je i funkcija, no ovaj naš, bez kormilara tone li ga, tone, kao nekoć Titanik. I to svi vide, osim Vlade. A ona je danas prihvatila Program konvergencije RH za razdoblje 2015. do 2018. godine, koji će biti upućen Europskoj komisiji, a kojim se predviđa spuštanje proračunskog manjka ispod 3 […]

Brodovi većinom plove, to im je i funkcija, no ovaj naš, bez kormilara tone li ga, tone, kao nekoć Titanik. I to svi vide, osim Vlade.

A ona je danas prihvatila Program konvergencije RH za razdoblje 2015. do 2018. godine, koji će biti upućen Europskoj komisiji, a kojim se predviđa spuštanje proračunskog manjka ispod 3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2017. godini, ali i nastavak rasta javnog duga do te godine(!).

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Branko Grčić kazao je na sjednici da se tim programom predviđa rast BDP-a u ovoj godini za 0,4 posto, 2016. za 1 posto, godinu kasnije 1,2 posto i 1,5 posto u 2018. godini.

“U programu se projicira i smanjenje proračunskog deficita sa 5,7 posto, koliko je bio u 2014., na 5 posto u ovoj, 4 posto u 2016. i 2,7 posto u 2017. godini”, kaže Grčić.

2017.-e će javni dug narasti do 92,5 posto BDP-a

Podsjetio je da je javni dug za prošlu godinu procijenjen na 85 posto BDP-a te da je pred Hrvatskom velik napor da ga kroz fiskalnu konsolidaciju zaustavi njegov rast i kasnije osigura pad.

“Javni dug bi trebao rasti do 2017., kada bi trebao dosegnuti maksimum od 92,6 posto BDP-a, a potom bi trebao početi padati”, izjavio je Grčić.

Vladine projekcije pokazuju da će se, uslijed daljnje provedbe mjera fiskalne konsolidacije u okviru Procedure prekomjernog proračunskog manjka, nakon povećanja u ovoj godini na 89,8 posto BDP-a, trend rasta javnog duga stabilizirati na razini od 92,5 posto BDP-a u 2017., nakon čega se u 2018. očekuje i smanjenje javnog duga na 92,4 posto BDP-a.

Vlada se nada, ove godine najavljuje izlazak iz recesije…

Vlada u programu konvergencije očekuje da će u ovoj godini gospodarstvo izaći iz 6-godišnje recesije tijekom koje je realni BDP smanjen za više od 12 posto. Ekonomski oporavak pritom će se temeljiti na rastu izvoza i s tim povezanim investicijama u proizvodnju. Dok će državna potrošnja zbog potrebe fiskalne konsolidacije u srednjoročnom razdoblju davati negativan doprinos rastu, osobna potrošnja, procjenjuju u Vladi, trebala bi nastaviti rasti.

Uz projekcije kretanja BDP-a, proračunskog deficita i javnog duga, Vlada procjenjuje ove godine rast potrošnje kućanstava za 0,5 posto, iduće godine od 0,3 posto, u 2017. za 0,5, a 2018. za 1,1 posto. Državna potrošnja u 2015. bit će smanjena za 1,2 posto, procjene su Vlade, u 2016. za 1,4 posto, 2017. za 1 posto, a 2.018. za 0,6 posto.

No sve su to mikropromjene, a nikako nešto što bi se grandiozno smjelo nazvati izlaskom iz recesije.

No nastavljaju i dalje u revijanom tonu – prema vladinim projekcijama, očekuje daljnji pad bruto investicija u fiksni kapital, nakon lanjskih 4 posto, za 1,3 posto, dok se nadalje očekuje njihov rast, do 3,6 postu 2018. godini.

Izvoz roba i usluga bilježit će pozitivne stope rasta u cijelom razdoblju 2015.-2018. te će, pojedinačno gledano, biti glavni generator gospodarskog rasta. Izvoz bi tako ove godine mogao porasti po stopi od 3,7 posto te postupno ubrzati rast na 4,8 posto u 2017. i 2018. godini.

Program sadrži i očekivanje da će od 2016. godine doći i do preokreta u trenda kretanja stope zaposlenosti, koja bi nakon 0,2 posto pada u ovoj, postepeno trebala rasti te u 2018. porasti 1,3 posto, dok bi se istodobno stopa nezaposlenosti nastavila smanjivati s ovogodišnjih procijenjenih 17,1 posto, na 14,3 posto 2018.

Pritom ističu da je velik problem za ekonomsku politiku i fiskalnu konsolidaciju deflacija.

Unatoč povećanju trošarina na duhan i naftne derivate, očekuje se da će se idućih nekoliko godina zbog slabijeg rasta cijena u okruženju, ali i slabije domaće agregatne potražnje, nastaviti razdoblje razmjerno niske inflacije. U Vladi tako procjenjuju da bi ove godine potrošačke cijene u Hrvatskoj na godišnjoj razini mogle blago porasti, za 0,1 posto, a u 2016. za 1,1 posto te do 2018. ubrzati rast do 1,4 posto.

I kako to oni točno misle smanjiti proračunski manjak?

U sklopu preporuka Vijeća EU-a za rješavanje prekomjernog proračunskog manjka, u ovom se programu donose i strukturne mjere za njegovo smanjenje, koje se trebaju provesti tijekom ove i iduće godine.

Mjere na prihodnoj strani proračuna za ovu godinu uključuju već donešene izmjene u oporezivanju dobitaka od igara na sreću, izmjene u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem beneficiranog radnog staža, povlačenje prihoda od dobiti trgovačkih društava u državnom vlasništvu, cjelogodišnji fiskalni učinak doprinosa za zdravstveno osiguranje, uvođenje poreza na kamate na štednju, povećanje trošarina na energente i duhan.

U 2016. na prihodnoj strani planiraju se pooštriti kriteriji za korištenje porezne olakšice za reinvestiranu dobit, planira se novi model naplate komunalne naknade te dodatni fiskalni učinak ovogodišnjeg povećanja trošarina na energente i duhan.

Na rashodnoj se strani za 2015. i 2016. navode mjere koje se odnose na naknade zaposlenima, intermedijarnu potrošnju, subvencije, socijalne naknade i socijalne transfere, rashode za bruto investicije u kapital i sl., a uključuju i izvanproračunske korisnike i javna poduzeća te agencije, zavode, fondove i druge pravne osobe s javnim ovlastima.

Pritom se u 2016., među ostalim, predviđa provedba reforme sustava plaća u javnoj upravi i javnim službama, koja podrazumjeva sistematizaciju radnih mjesta te donošenje zakonskog okvira koji se odnosi na plaće i sklapanje novih kolektivnih ugovora.

I dalje se planira smanjenje parafiskalnih nameta, kao i smanjenje materijalnih troškova te samog broja agencija, zavoda, fondova…

“Veliki problem za ekonomsku politiku i fiskalnu konsolidaciju predstavlja deflacija. Vanjski šokovi, uzrokovani posebice padom cijena nafte i drugih sirovina, kao i slaba domaća potražnja utjecali su da je krajem 2014. godine zabilježen pad potrošačkih cijena na međugodišnjoj razini. Unatoč povećanju trošarina na duhan i naftne derivate, očekuje se da će idućih nekoliko godina zbog slabijeg rasta cijena u okruženju, ali i slabije domaće agregatne potražnje, nastaviti razdoblje razmjerno niske inflacije. Reforma javne uprave također će negativno djelovati na deflator državne potrošnje. Stoga se očekuje i slab rast deflatora BDP – a, što uz slab oporavak realnog rasta utječe na razmjerno spor rast nominalnog bruto domaćeg proizvoda. Ovakve okolnosti ne pomažu provedbu fiskalne konsolidacije i tereta financiranja poraslog javnog i vanjskog duga. Stoga fiskalna konsolidacija mora biti usmjerena na smanjenje nominalnih iznosa rashoda”, stoji u ovom dokumentu.

Puno riječi, puno demagogije, mikrobrojki koje se predstavljaju epohalnim uspjesima, malo konkretnih rješenja, a sve previše podsjeća nabesmislenu vrtnja u krug, poput hrčka u onoj svojoj trčalici.

Prosječnom građaninu jedva razumljivo, kao uostalom i način kako ova Vlada vlada. Ono što su od nje očekivali bili su konkretni potezi, a ne gusto ispisane stranice krajnje nerazumljivog teksta.

No bar je jedno u tekstu kristalno jasno. Dug će do 2017.-e narasti do 92 posto BDP-a, a tek zatim slijedi pad! Dotad, tko živ, tko mrtav.

Građane zanima samo kad će prestati kopati po kontejnerima, dobivati plaće na vrijeme i povratiti barem komadićak ljudskog dostojanstva.

Ako je netko u ovom Vladinom programu uspio pronaći odgovor na ovo pitanje, neka nam se slobodno javi u redakciju.

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close