KRSNIK: Milanović je preveslao naivce Petrova i Karamarka

Izlazak Tomislava Karamarka kao čelnika HDZ-ove Domoljubne koalicije iz pregovora oko sastavljanju Vlade i prihvaćanje čelnika MOST-a Bože Petrova da zajedno sa Zoranom Milanovićem kao čelnikom SDP-ove koalicije Hrvatska raste može se protumačiti isključivo kao pobjeda političke strategije Zorana Milanovića. Politička strategija Zorana Milanovića nakon relativnog poraza na izborima od samog početka bila je da […]

Izlazak Tomislava Karamarka kao čelnika HDZ-ove Domoljubne koalicije iz pregovora oko sastavljanju Vlade i prihvaćanje čelnika MOST-a Bože Petrova da zajedno sa Zoranom Milanovićem kao čelnikom SDP-ove koalicije Hrvatska raste može se protumačiti isključivo kao pobjeda političke strategije Zorana Milanovića.

Politička strategija Zorana Milanovića nakon relativnog poraza na izborima od samog početka bila je da prije svega on sam a tek u drugom planu njegova koalicija ostane na vlasti. Tom cilju Zoran Milanović je u najboljoj maniri makijavelističke politike taktički koristio sva sredstva koja su mu stajala na raspolaganju, a što je najvažnije kontrolirane medije, da manevriranjem od pozicije jastreba, beskrupuloznim napadom na MOST i Domoljubnu koaliciju, u onom trenutku kad osjeti da je za to pravo vrijeme prijeđe u poziciju goluba spremnog na kompromise. Treba samo podsjetiti u najbližem razvoju situacije da je Milanović prekršio odluku Glavnog odbora SDP-a o nastavku pregovora s MOST-om i pokrio se nestatutarnom odlukom Predsjedništva stranke da bi ušao u ovu završnu fazu kojom je iz igre izbacio Tomislava Karamarka. Predsjednik HDZ-a upao je nepripremljen u namještenu klopku Zorana Milanovića koji mu je u telefonskom razgovoru prije susreta u sjedištuMOST-a najavio da ne će potpisati ponuđeni dokument o trojnoj Vladi. Onda je pristao da na sastanku u MOST-u vodeću riječ umjesto sazivača sastanka Bože Petrova preuzme upravo Zoran Milanović koji ga je pitao hoće li potpisati što je Karamarko, držeći se dogovora odbio, i prepustio inicijativu Zoranu Milanoviću koji je pristao na potpis. U ovom ključnom detalju naivac je ispao i Božo Petrov jer je dozvolio Zoranu Milanoviću da vodi sastanak koji je to, vodeći se prevrtljivošću kao glavnom utilitarnom vodiljom, iskoristio da prevesla i jednog i drugog.

Priča oko sastavljanja Vlade time naravno nije završena, ali u ovom trenutku prednost je stekao Zoran Milanović jer je kao poraženi na izborima u produžetcima uspio eliminirati glavnog konkurenta. Doduše, u najnovijem razvoju situacije Nacionalno vijeće MOST-a ostavilo je još uivijek otvorena vrata HDZ-ovoj koaliciji da se naknadno uključi u progovore. Drugo je pitanje kako će se prednost što ju je postigao Zoran Milanović odraziti na odnose unutar samog MOST-a koji je ostvario iznenađujući dobar rezultat na izborima s glavnom devizom da ne će koalirati ni sa SDP-om ni s HDZ-om. Ustrajavanje na trojnoj koalicijskoj reformskoj Vladi MOST-a bila je unaprijed izgubljena bitka, jer su i SDP na čelu koalicije Hrvatska raste, pa čak i HDZ na čelu Domoljubne koalicije za reforme su samo deklarativno spremni. To se posebice odnosi na HDZ zato što je naručio program gospodarskih reformi od IFO instituta u Njemačkoj koje može provesti samo stručna Vlada, a u samom HDZ-u i njegovim koalicijskim partnerima teško da ima relevantnih stručnjaka da to i provedu. O reformskoj Vladi još manje mogu govoriti u SDP-u koja je sa svojim ministrima kao početnicima u njihovim resorima dovela zemlju do ruba grčkog bankrota. U samom MOST-u osim ekonomista Ivana Lovrinovića i možda Roberta Podolnjaka teško da ima stručnjaka koji bi mogli provoditi reforme. U novo nastaloj situaciji pitanje je hoće li MOST ostati sa svojim heterogenim sastavom kompaktan, odnosno hoće li izigrani Božo Petrov privoliti svih 15 članova skupine da daju potpise za koaliciju MOST-Hrvatska raste, kako bi se konačno sastao parlament i sastavila Vlada.

Budući da je praktički koalicija MOST-Hrvatska raste osigurala 76 zastupnika da bi dobila mandat za sastavljanje Vlade, sljedeći potez je na Boži Petrovu kao mogućem premijeru, ili na nestranačkoj osobi pri čemu najviše šanse ima Sandra Švaljek. Govoreći objektivno Božo Petrov zbog toga što nema dovoljnu stručnu kvalifikaciju nije pogodna osoba za premijera. S druge strane Sandra Švaljek s autoritativnom biografijom vrsne ekonomistice sigurno se ne će prihvatiti te izazovne uloge s nametnutim timom, jer će očito ustrajavati na njezinom odabiru ključnih ministarstava. Tu će opet doći u sukob više sa Zoranom Milanovićem nego s Božom Petrovom pa je pitanje kako će ta priča nakon konstituiranja Sabora završiti, vodeći računa o nepredvidivosti i prevrtljivosti čelnika SDP-a.

Konačno i ne najmanje važno, ako u utorak Božo Petrov i Zoran Milanović predstave predsjednici Republike 76 potpisa, čime bi se konstituirao Sabor, HDZ sa samo 59 svojih zastupnika može blokirati svaku reformu koja po Ustavu zahtijeva dvotrećinsku većinu. Drugim riječima, i ukoliko se nađe prijelazno rješenje u sastavljanju Vlade, ovako ili onako sastav Hrvatskoga sabora već u startu ne garantira da će se pristupiti neophodnim reformama u koje se svi zaklinju, a koje su o ovakvoj situaciji nedostižne. To onda znači da će se morati ići na nove izbore koji bi trebali u preutrojavanju biračkog tijela dovesti do potpuno novog sastava Hrvatskoga sabora. U cijeloj pak priči nitko ne postavlja temeljno pitanje, je li postojeća struktura države, a to se odnosi na važeći Ustav, primjerena izazovima s kojima se Hrvatska suočava već 15-tak godina. Tzv. „Božićni Ustav“ koji je usvojen kad Hrvatska još nije bila samostalna država, a prerađen 2000. godine po kancelarskom modelu komunističkog aparatčika Ivice Račana, glavni je razlog što Hrvatska ne može izaći iz sveukupne društvene i političke krize. Jednostavno rečeno Hrvatskoj je potrebna „Druga Republika“.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close