KONFERENCIJA MEETING G2.2. nastavlja povezivati uspješne Hrvate u biznisu diljem svijeta

„Mi, hrvatski poduzetnici iz iseljeništva želimo ulagati i raditi na povezivanju gospodarstva, ali investicije traže sigurnost i idu tamo gdje je sustav jasan i učinkovit“, rekao je Josip Hrgetić, direktor projekta G2, otvarajući poslovnu konferenciju Meeting G2.2: Hrvati zajedno u biznisu koja je održana od 10. do 12. listopada u Kongresnom centru Forum u Zagrebu. […]

„Mi, hrvatski poduzetnici iz iseljeništva želimo ulagati i raditi na povezivanju gospodarstva, ali investicije traže sigurnost i idu tamo gdje je sustav jasan i učinkovit“, rekao je Josip Hrgetić, direktor projekta G2, otvarajući poslovnu konferenciju Meeting G2.2: Hrvati zajedno u biznisu koja je održana od 10. do 12. listopada u Kongresnom centru Forum u Zagrebu.

Uz uspjeh što je ove godine povučeno dvostruko (7,5 milijardi kuna) više bespovratnih sredstava iz europskih fondova u području investicija od onoga što je Hrvatska uložila u proračun Europske unije (3,5 milijarde kuna), ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat pohvalio se i napretkom u vidu financijskih instrumenata pomoći za obrte, mala i srednja trgovačka društva, kao i radom na pravnom sustavu koji štiti investitore i njihov kapital.

Od prošlogodišnjeg Meetinga dosta se investiralo u Hrvatsku – ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić razveselio nas je s dobrim pokazateljima, zakonu o poticanju investicija, ali dodao da poticaji ne smiju biti glavni razlog dolaska u neku zemlju. Mara Hrgetić i Aco Momčilović, članovi G2 tima naglasili su da je diskusija bitna za otvaranje poslovnih prilika, a umrežavanje glavni cilj projekta G2 u okviru kojeg se ova konferencija i održava.

Na prvoj panel diskusiji ˝Hrvatske inovacije- mit ili stvarnost˝ pod vodstvom moderatorice Doris Vukšić iz agencije HAMAG-BICRO, sudjelovali su Sven Maričić, Vjeran Vrbanec , Dubravko Kičić, Đuro Horvat i Monika Mikac. Zaključak sudionika jest da hrvatske inovacije jesu stvarnost, no bez suradnje inozemnih ulaganja i potpore sa strane u bilo kojem obliku, vrlo su teško izvedive. Monika Mikac iz Rimac automobila naglašava kako je potpora države u počecima iznimno važna. Cilj je zadržati firmu u Hrvatskoj no to je teško izvedivo. ˝Zadaća države jest prepoznati projekte i pratiti ih kroz rast firme. Druge države to jako dobro rade. Država mora prepoznavati projekte i pratiti ih,˝ rekla je Mikac. Đuro Horvat iz Tehnixa naglašava da je potrebno razvijati timski rad. Svi sudionici su se složili da podhitno treba razviti mehanizam koij će unutar države ukloniti prepreke u poslovanju. Ključno je da se država uredi te da se stvori korektno tržište. Predsjednik Uprave agencije HAMAG-BICRO, Vjeran Vrbanec naglasio je da Hrvatska od davnina ima trend inovacije, te da se taj trend treba i nastaviti.

˝Kako uspjeti u poslu u Hrvatskoj,˝ naizgled jednostavno pitanje, povlači sa sobom mnoštvo problema i prepreka, a upravo to je bila tema druge panel diskusije koju je moderirao Stjepan Lović iz Odvjetničkog društva Grubišić&Lović&Lalić, a sudjelovali su Don Markušić, Davor Huić, Davor Tudorović, Matt Sertić, Lidija Horvatić i Danko Sučević. Davor Huić, jedan od osnivača Udruge Lipa i savjetnik premijera Oreškovića naglasio je da su privatne kompanije puno efikasnije od javnih te da su za rast potrebne promjene kako ne bismo kaskali za europskim zemljama. Matt Sertić, poduzetnik iz Kalifornije sugerirao je ulaganja u turizam, a ne u poljoprivredu i istaknuo važnost stvaranja nove vrijednosti kroz resurse. David Tudurović složio se dodavši da se na državu ne treba puno oslanjati, ali

treba na nju utjecati da bolje funkcionira kako je god to moguće. U poduzetničkom svijetu potrebna je optimistična klima, jer unatoč tome što postoji uvijek rizik, moguće je uspjeti. ˝Tajna uspjeha u Hrvatskoj je upornost! Potrebno je jako puno vremena.Dijaspora također može sa svojim iskustvom uspjeti i pomoći Hrvatskoj. ˝ zaključio je Don Markušić.

U trećoj panel diskusiji ˝Izvoz- nove prilike˝, koju je moderirala Gordana Gelenčer sudjelovali su Joseph Gene Petrić, Želimir Kramarić, Hrvoje Galičić, Zvonimir Viduka i Vjekoslav Majetić. Velimir Majetić iz Dok-Inga kazao je da bi se nešto moglo izvesti, mora se nešto i napraviti. Mora se ponuditi nešto što drugi nemaju. Cilj je poticati svaku inicijativu stvaranja novih proizvoda te se probijati time na svjetsko tržište. Joseph Gene Petrić kao pomoćnik ministra vanjskih i europskih poslova poziva ljude na suradnju i da se jave u svoja veleposlanstva sa postojećim problemima, ali i idejama. Želimir Kramarić iz HGK smatra da je problem što se hrvatsko iseljeništvo promatra kao teret, a ne kao dio Hrvatske i dodaje: „Hrvata ima svugdje u svijetu i potencijal je u povezivanju i internacionalizaciji.“ Zvonimir Viduka zaključio je da izvoz mora biti glavna tema jer država ne može preživjeti samo s posuđivanjem novca. Potrebno je da uredi u inozemstvu postanu glavni akteri u poslovanju.

Na četvrtoj panel diskusiji predstavili su se uspješni primjeri privatizacije u Hrvatskoj, razgovor je moderirao Krešimir Profaca, a sudjelovali su Tomislav Boban, Mario Dužić i Siniša Žanetić. Tomislav Boban iz DUUDI-ja, smatra da se plan privatizacije mora nastaviti, ali da je potrebno restrukturiranje društva prije privatizacije. Mario Duzich kao Hrvat koji je dugi niz godina živio u Americi podijelio je svoj recept za uspjeh u Hrvatskoj: zaljubiti se u kompaniju i uložiti puno energije. Siniša Žanetić objašnjava da je tvrtka Lola Ribar opstala zbog resursa, radne snage i visoke profesionalnosti, iako su bili pred bankrotom. Smatra da je potrebno kreirati plan i onda ostvarivati svoj san.

Kristijan Pakšec moderirao je panel na temu ˝Jesu li hrvatske visokoobrazovne institucije usmjerene na globalno tržište˝ na kojem su Milivoj Marković, Hrvoje Balen , Vedran Podobnik, Alen Jerkunica i Hrvoje Jerković predstavili svoje obrazovne programe i ukazali na nekoliko ključnih problema u obazovnom sustavu u Hrvatskoj, među najvećima: pripremiti što bolje mlade za tržište rada, kako bi bili sposobni za rad, a ne za burzu. Milivoj Marković sa Rochester Institute of Technology Hrvatska smatra da se studenti sve uspješnije i sve bolje pripremaju za globalno tržište. Hrvoje Balen je naglasio kako je naša odgovornost i odgovornost Hrvatske obrazovati mlade ljude. Mi kao Algebra više smo orijentirani prema studentu. Nije nam svejedno koliko će osoba biti uspješna!, dodao je.

Nakon pet zanimljivih panel diskusija organiziran je Open Hour u kojem su sudionici postavljali pitanja predstavnicima Vlade i javnog sektora. Na sva pitanja sudionika iz iseljeništva odgovarali su Anka Kujundžić, Darko Sabljak , Nevenka Šalat Franičević i Sonja Lovrek Velkov iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Mario Antonić iz Ministarstva poduzetništva i obrta, Ivana Perkušić, Žana Ćorić i Mirjana Vatavuk iz Državnog ureda za Hrvate izvan RH, te Doris Vukšić iz agencije HAMAG-BICRO, Saša Bukovac iz Hrvatske gospodarske komore te Toni Biluš iz Grada Zagreba. Pitanje koje najviše muči naše iseljenike je nemogućnost dopisnog glasovanja.

Na kraju dana predstavnici Braniteljske zadruge Arka naša, braniteljskih udruga i OPG-ova u okviru projekta CRO% HOMEMADE organizirali su Happy Hour za sve sudionike.

Konferencija se nastavlja u pozitivnom tonu, a u srijedu, 12. listopada ugostit će bivšeg senatora Aljaske, Marka Begicha i druge zanimljive sudionike iz cijelog svijeta.

Konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, uz pokroviteljstvo Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Ministarstva poduzetništva i obrta, kao i Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, uz podršku Agencije za investicije i konkurentnost, agencije HAMAG-BICRO, HBOR-a, Turističke zajednice grada Zagreba i mnogih drugih.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close