KOME SMETA ‘ŽELIM ŽIVJETI’: Pjesma nas je održala, njojzi fala, da je više pjesme, manje bi bilo budala!

„Živimo u demokratskoj državi, u kojoj svatko ima pravo na svoje mišljenje. To što imam svoje mišljenje ne znači da nekoga osuđujem. Te žene koje su prošle kroz to (pobačaj, op. a.) osjetile su to na svojoj duši i njih treba ohrabriti, a ne osuđivati. Ova pjesma je za ohrabrivanje, ne za osudu“, rekla je […]

„Živimo u demokratskoj državi, u kojoj svatko ima pravo na svoje mišljenje. To što imam svoje mišljenje ne znači da nekoga osuđujem. Te žene koje su prošle kroz to (pobačaj, op. a.) osjetile su to na svojoj duši i njih treba ohrabriti, a ne osuđivati. Ova pjesma je za ohrabrivanje, ne za osudu“, rekla je ovih dana pjevačica Marija Husar Rimac, koja je zajedno sa sestrom Ivanom, Alenom Hržicom i bendom Emanuel izazvala poprilične reakcije nakon što su objavili spot i pjesmu ‘Želim živjeti’ i poklonili je udruzi „40 dana za život“. Naime, uskoro počinje nova molitvena akcija “40 dana za život” i ova bi pjesma mogla još glasnije progovoriti o spašavanju života nerođene djece i većoj podršci majkama da, po nekima, donesu „ispravnu“ odluku, čemu je molitvena akcija posvećena.

Kao i svaki politički angažman – a angažirana pjesma koja se bavi jednim od najvažnijih društvenih pitanja, onime treba li dozvoliti ženama da samostalno donose odluku o pobačaju, bez da prije toga obavezno moraju na razgovor sa svećenikom ili psihologom ili ne – izazvala je veliku javnu buru, pri čemu najmanje mislimo na pomalo bezobraznu ocjenu poznate udovice Danijele Dvornik, koja je autore prozvala da pjesmom na jeftin način žele pridobiti više publike.

Nekoliko manje ili više popularnih glazbenika ovih je dana podiglo na noge estradu, ali i Facebook, koji je već postao naša paralelna stvarnost, sve do toga da smo opet završili ne na raspravi o zabrani pobačaja, nego o tome jesu li antifašisti danas postali preosjetljivi ako im i takva pjesma smeta, ili su se fašisti pod krinkom pjesme malo previše osilili, a da to uopće ne primjećujemo. Tako su i neki mediji pjesmu opisali kao neku vrstu ‘političkog pritiska’ u vrijeme kada Ustavni sud odlučuje o ustavnosti Zakona o pobačaju iz 1978. godine, što ona, naravno, može biti, dok drugi brane demokratsko pravo umjetnika da zagovaraju stavove u koje vjeruju, što je ovih dana uzrok i bure u Društvu dramskih umjetnika, što je također legitimno.

U prenesenom smislu, nakon dužeg nabacivanja argumentima vezanim uz notni ključ, opet smo se na kraju vratili na naš iskonski strah da će jedna ili druga strana pobijediti, koji nas je već toliko podijelio da ne postoji tema koja se može promatrati a da se ne gledamo preko nišana. Upravo zbog toga, trebamo biti svjesni kako je ova pjesma najljepše oružje koje je netko mogao iskoristiti za to da privuče pažnju na svoje stavove, ma koliko oni bili različiti od onoga o čemu će možda pjevati neki stari roker te da svakako zaslužuje pažnju u eteru. Puno više pažnje nego neke jalove rasprave u kojima se koristi izvrtanje argumenata, zbog kojih ispada kao da svaka žena koja ostane trudna najprije pomisli na pobačaj, a ne da je riječ o odluci koja je za ženu izuzetno teška, ali joj se ponekad utječe zato što (vjeruje da) nema drugog izbora. I malo to ima veze sa svećenikom ili psihijatrom, koliko god je sigurno moguće da njihova podrška u trenutku kada žena doživljava sumnje, može biti iznimno važna za to da donese „isravnu“ odluku.

Na žalost, u Hrvatskoj nikako da dođu na red ozbiljne rasprave, ili makar pjesme, koje bi stvorile više uvjeta za tu vrstu izbora. Na primjer ona o tome zašto nam produljuju radni vijek na 67 godina, kada poslodavci sve radnike starije od 50 smatraju starima i češće ih šalju na burzu, odnosno rjeđe će zaposliti radnika starijeg od 50. Ona o tome zašto je još uvijek normalno da se ženu na razgovoru za posao pita za to je li udata i planira li rađati, ili koliko djece ima (kako bi poslodavac procijenio hoće li biti na bolovanju). Ona zašto je danas posve normalno da novozaposleni u više od 90 posto slučajeva dobivaju isključivo ugovor o radu na određeno vrijeme, koji se najčešće produljuje samo do takonskog roka od tri godine, nakon kojega bi se svaki ugovor o radu, pa i onaj na određeno, smatrao ugovorom na neodređeno i implicirao ozbiljnija radnička prava.

Tako je, na primjer, u 2015. s evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zbog zaposlenja brisano 191.196 osoba koje su dobile ugovor o radu na određeno, a samo 15.394 osobe koje su dobile ugovor o radu „za stalno“. Sličan omjer može se pratiti od 2004. godine naovamo, s očitim pogoršanjem u godini koja se može povezati s izmjenama Zakona o radu u kojima je najdulji rok za sklapanje ugovora na određeno s godinu produljen na tri godine.

U Hrvatskoj nikako da se otvori ozbiljna rasprava o tome što s očevima koji ne plaćaju alimentaciju (i majkama, naravno, no očevi su u velikoj većini), jer i nakon što smo ozakonili fond iz kojega se ona može isplaćivati iz sustava socijalne skrbi, pa onda država može pokrenuti parnicu za namirenje dugova, umjesto da se iscrpljuje roditelj koji brine o djetetu, pokazuje se da postoji bezbroj mogućnosti da otac izbjegne plaćanje tako da majka nema pravo ni na novac iz alimentacijskog fonda. Nikako da se otvori ozbiljna rasprava o tome zašto i državni vrtići ne rade poslije podne, za roditelje koji rade u smjenama. Nikako da urode plodom rasprave o tome tko je dužan prijaviti nasilje nad djetetom, ako uoči znakove, ili tko je odgovoran ako dijete s ekipom do smrti umlati svog vršnjaka zato što je slučajno prolazio, a nema novca koji ekipa traži. Nikako da ozbiljna borba protiv nasilja postane dio nekih ozbiljnih školskih i društvenih programa, ili da netko bez velike rasprave, roditelje i djecu s problemima obaveže na to da odu psihologu, pa i uz mogućnost da se dijete oduzme roditelju, ako on o njemu primjereno ne brine ili ga ne odgaja u skladu s pozitivnim vrijednostima, pa klinci preko očevih Facebooka izvikuju ustaške pozdrave.

Nikako da se otvori ozbiljna rasprava o tome kakvog smisla ima radno vrijeme od 9 do 5, ili ukidanje plaćene pauze za topli obrok od pola sata, i to dok se u razvijenim zemljama radno vrijeme skraćuje na 6 radnih sati, pa i potiče ljude da ga prilagode svojim potrebama, ili rade od kuće ako je to moguće. Nikako da se poslodavcima zabrani nabijanje prekovremenih sati, najčešće neplaćenih, s tim da radnik koji bi odbio raditi tako danas za poslodavca i nije dobar radnik, pa muškarac i žena imaju sve manje vremena jedno za drugo, a ako su roditelji, onda i sve manje vremena da uopće brinu o djeci koju su izrodili. Nikako da se otvori ozbiljna rasprava o tome je li većina, odnosno gotovo 70 posto hrvatskih radnika koji rade za plaću ispod državnog prosjeka, uopće u mogućnosti hraniti djecu, pogotovo ako supružnik ne radi i kako takvim obiteljima konkretno pomoći. Jer, koliko god mi filozofirali o doplatku za djecu, prosječan iznos doplatka koji se isplaćuje po obitelji (ne po djetetu, nego po obitelji!), iznosi tek 360 kuna i zasigurno ne pomaže značajno da se izgura mjesec.

Nikako da se otvori ozbiljna rasprava o povoljnom sustavu najma stanova i potakne gradnja stanova za povoljni najam, kako bi mladi ljudi mogli otići od roditelja prije 50. i mogli raditi „one stvari“ da ne brinu hoće li ih ćuti roditelji iza zida. Nikako da osmislimo reformu obrazovanja koja će proizvoditi ljude ne za burzu, nego za tržište rada, koja će djecu natjerati da postanu misleći ljudi, a ne budale koje podatke znaju na pamet, ali ne znaju što s njima. Nikako da se izvučemo iz recesije od koje smo već svi ogrbavili pod teretom računa, i nemamo živaca jedni za druge, kamoli za djecu.

Pjesma nas je održala, njojzi svakako hvala, ali što ti onda vrijedi pjevati u slavu života?!

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close