Connect with us

Upišite traženi pojam

Izvor: Patrik Macek / PIXSELL / Ilustracija

Politika

Koalicijski partneri Andreja Plenkovića: Banske dvore treba napustiti barem pet ministara

Nakon burne subote u kojoj je uhićen ministar graditeljstva Darko Horvat, zbog sumnji u nezakonitosti koje se protežu i na druge dužnosnike, uključujući i potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića, na političkoj sceni u nedjelju je vladalo zatišje, što zbog obzira prema premijeru Andreju Plenkoviću kojemu je u međuvremenu umro otac, što zbog činjenice da ni u redovima vladajućih ni u opoziciji još uvijek nisu načisto oko daljnjih poteza koje bi trebali povući.

Kad je riječ o HDZ-ovim koalicijskim partnerima, njihove se neslužbene procjene kreću od toga da bi se sve moglo završiti zamjenom ministra graditeljstva, nakon što je Plenković prihvatio Horvatovu ostavku, preko zazivanja duboke rekonstrukcije Vlade do priznanja da bi, nastave li se istrage protiv većeg broja ministara, jedino rješenje bili izvanredni izbori.

“Ne čini mi se izglednim da bi sve moglo završiti na Horvatu jer je, ako je vjerovati medijskim napisima, riječ o istrazi koja vodi prema Borisu Miloševiću kao poticatelju nezakonite dodjele potpora. Ako se želi opstati u ovom sastavu, a morali bismo jer su pred Hrvatskom važni procesi za koje je nužna stabilnost, jedino je rješenje temeljita rekonstrukcija Vlade”, komentirao je za Večernji list jedan od šefova koalicijskih stranaka.

Ovaj izvor uvjeren je da informacije koje izlaze iz USKOK-ovih istraga upućuju na to da nije riječ o pojedinačnim nezakonitostima, nego o sustavu koji baca sumnju na ukupno djelovanje HDZ-a zbog čega bi, uvjeren je, rekonstrukcija Vlade morala donijeti puni “reset”, u kojem bi neke HDZ-ove ministre zamijenili izvanstranački stručnjaci. “Nužno je to ako se hoće povratiti povjerenje javnosti jer se sada više ne govori o rekonstrukciji Vlade u normalnim okolnostima, nego o činjenici da je premijer jednostavno stjeran u kut”, kaže ovaj sugovornik, uvjeren da u Vladi, ako se želi krenuti dalje, ne bi smio ostati nitko uz koga se vežu bilo kakve sumnje što, kaže, znači da Banske dvore mora napustiti barem pet ministara.

Ostali koalicijski partneri nešto su blaži u procjenama, no svi su svjesni da će do određenih promjena morati doći, kao i da potencijalna rekonstrukcija Vlade sada više ne bi bila dio uobičajenih procesa u kojima premijer na polovici mandata osvježava tim kako bi mu dao novu energiju.

“Ostavkom ministra Horvata tražit će se zamjena, a što se tiče ostaloga, pričekat ćemo da vidimo u kojem će se smjeru dalje kretati priča s USKOK-om. Zasad je nepoznat status Borisa Miloševića, kao i državnih tajnika koje istražuje USKOK, a ako se medijski napisi pokažu točnima, jasno je da pod takvim pritiskom nećemo moći raditi”, komentirao je šef druge koalicijske stranke i dodao da bi bilo logično da oni koji su opterećeni pravosudnim postupcima odu iz Vlade.

I ovaj izvor upozorava da su pred Hrvatskom važni procesi koje bi eventualni prijevremeni izbori mogli dovesti u pitanje. Sabor bi, podsjeća, do ljeta morao promijeniti još 42 zakona želimo li u eurozonu, a tu je i pristupanje Schengenu, prijetnja krize oko Ukrajine i drugi izazovi. Zbog toga je, ističe, nužno pokušati sačuvati stabilnost, no ipak ne isključuje do kraja mogućnost prijevremenih izbora.

“Svatko tko se bavi ovim poslom zna da su izbori uvijek mogući. Pokaže li se da Vlada ne može funkcionirati, zbog nepovjerenja ili bilo čega drugoga, i da to paralizira državu, izbori će biti jedini izlaz”, rezonira ovaj partner ističući da zasad ipak ne vidi da bi situacija do te mjere mogla izmaknuti kontroli, ali da treba pričekati nekoliko tjedana da se vidi u kojem će se smjeru razvijati aktivnosti USKOK-a.

Iz vrha HDZ-a za sada pak dolazi tek najava da bi već u ponedjeljak trebale početi konzultacije oko imena osobe koja bi trebala zamijeniti Darka Horvata na čelu Ministarstva graditeljstva, dok se o drugim potencijalnim promjenama u Vladi ne razgovara.

Što se tiče HDZ-a, premijer Plenković može biti miran jer su svi u stranci, pa i oni koji ga ne simpatiziraju, svjesni da unutarnji sukobi i provociranje pada Vlade u ovakvom trenutku nikako ne bi išli na ruku HDZ-u. Privremeno su čak utihnule i kritike koje su se iz ove stranke do sada mogle čuti na račun koalicije sa SDSS-om pa su Večernjem listu neki, inače Plenkoviću neskloni HDZ-ovci, u subotu relativizirali ulogu Borisa Miloševića u navodno spornoj dodjeli potpora poduzetnicima Srbima.

Radi se, kažu, o poticajima koji su išli u nerazvijene krajeve u kojima žive Srbi i nije nelogično da je SDSS posebno zainteresiran za razvoj tih krajeva i dobrobit svojih birača. A to znači da će HDZ gotovo sigurno unisono otrpjeti očekivano jačanje napada iz desne opozicije koja ih ionako godinama proziva za “trgovačku koaliciju” sa strankom Milorada Pupovca te da će stati iza svog premijera.

Iz opozicije pak stižu dijametralno suprotne procjene o tome što bi sada i kako trebalo napraviti. Iako su sve prve izjave bile u smjeru da je Plenkovićeva Vlada potrošena i da se treba maknuti, pitanje je hoće li biti dogovora kompletne oporbe oko konkretnih poteza. Formalni prijedlog samoraspuštanja Sabora prvi je spomenuo Mostov Nikola Grmoja, najavljujući da će u četvrtak okupiti oporbu vezano uz najavljeni prijedlog opoziva ministra gospodarstva Tomislava Ćorića, a tada će, kaže, inicirati i prikupljanje potpisa za raspuštanje Sabora. No, iz reakcije šefa SDP-a jasno je da mu ne pada na pamet prepustiti Mostu da u ovoj situaciji vodi oporbenu igru.

“SDP je još u subotu pozvao na prijevremene izbore jer je trenutak u kojem se uhićuje ministra u Vladi trenutak u kojem se mandat mora vratiti građanima i građankama, da oni odluče što i kako dalje. Formalno za inicijativu nije potrebno prikupljati potpise, ali nam je drago što nas je Most u tome odlučio podržati”, komentirao je kratko Grbin, ne otkrivajući koje poteze njegova stranka planira povući vezano uz ovu situaciju.

Neslužbeno se, međutim, u SDP-u može čuti tumačenje da je taktika koju Grmoja predlaže promašena jer bi, kaže jedan sugovornik, samo dovela do pomicanja fokusa s činjenice da je na meti USKOK-a više članova Plenkovićeve Vlade. Ovaj izvor tumači da oporba sada treba pričekati nekoliko dana da bude sigurna kako će se odvijati situacija s ostalim ministrima koje se spominje u kontekstu USKOK-ovih istraga.

Treba, kaže, vidjeti što će se događati s ministrom rada Josipom Aladrovićem, s obzirom na kontradiktorne informacije oko USKOK-ova navodnog angažmana vezanog uz zapošljavanje u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dok mu je Aladrović bio na čelu. Formalni prijedlog raspuštanja Sabora u ovom bi trenutku, uvjeren je ovaj izvor, išlo na ruku Plenkoviću jer bi se fokus zadržao na Horvatu, a na vladajućima je da kažu što će napraviti i preuzmu odgovornost u trenutku kada se govori da su Milošević i bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić pod sumnjom da su poticali kaznena djela za koja je uhićen Horvat.

Što se tiče raspuštanja Sabora, SDP-ovo taktiziranje vjerojatno proizlazi iz činjenice da je za takav potez nužna većina svih zastupnika u Saboru, dakle 76 ruku koje u ovom trenutku ima samo Plenković. Ostane li vladajuća koalicija uz premijera, a to su mu u subotu potvrdili svi partneri, prijedlog samoraspuštanja bit će odbijen, što bi na ruku išlo isključivo Plenkoviću i HDZ-u, prenosi Večernji list.

Izvor: N1

Najčitanije

Koga će HDZ izabrati za predsjedničkog kandidata?

Povezane vijesti

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas u Jakšiću 17. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan...

Politika

Otvarajući današnju, 11. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nevrijeme koje je pogodilo Općinu Bošnjaci u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Vlada će pomoći...

Politika

U povodu obilježavanja 11. obljetnice hrvatskog članstva u Europskoj uniji, predsjednik Vlade Andrej Plenković bio je domaćin večerašnjeg svečanog primanja u Banskim dvorima. Poželjevši...

Vijesti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se s turskim ministrom vanjskih poslova Hakanom Fidanom i, kako je objavio na platformi X, založio za hrvatskog pomorca...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori