KINO EUROPA: Slavi 90. rođendan i časti besplatnim ulazom za projekcije u obje dvorane

Kino Europa, jedno od rijetkih ‘starih’ zagrebačkih kina koje je preživjelo ‘najezdu’ multipleksa, ove godine obilježava 90 godina osnutka, u povodu čega će u srijedu, na svoj rođendan, posjetiteljima osigurati cjelodnevni besplatan ulaz za projekcije u obje dvorane, koje počinju već u prijepodnevnim satima. Za obljetnički program oKdabran je jedan nostalgični filmski klasik te filmovi […]

Kino Europa, jedno od rijetkih ‘starih’ zagrebačkih kina koje je preživjelo ‘najezdu’ multipleksa, ove godine obilježava 90 godina osnutka, u povodu čega će u srijedu, na svoj rođendan, posjetiteljima osigurati cjelodnevni besplatan ulaz za projekcije u obje dvorane, koje počinju već u prijepodnevnim satima.

Za obljetnički program oKdabran je jedan nostalgični filmski klasik te filmovi recentne produkcije prikazivani prošle i ove sezone na redovnom programu kina Europa. Besplatne ulaznice se do isteka zaliha preuzimaju na blagajni kina, uz iznimku projekcije prigodnog kratkometražnog dokumentarnog filma “90 godina kina” Ivana Sikavice.

Još se jedan film najavljuje kao prigodni – talijanski klasik “Cinema Paradiso” Giuseppea Tornatorea iz 1988. što je priča o fascinaciji medijem filma i magičnoj privlačnosti kino projekcija, nagrađen Oscarom i Zlatnim globusom za najbolji strani film. Prateću glazbu za taj film potpisuje maestro Ennio Morricone, koji će u zagrebačkoj Areni održati koncert 11. travnja i za koji će petero posjetitelja te projekcije imati priliku osvojiti ulaznice.

U dvorani Mueller prikazat će se šest filmova, od belgijskog ‘heartbreakera’ koji spaja ljubavnu priču s ritmovima bluegrassa “Alabama Monroe” Felixa van Groeningena, do švedskog kino hita o obitelji koju uzdrma bezopasna snježna lavina, “Turist” Rubena Oestlunda. Prikazat će se još filmovi “Hannah Arendt” Margarethe von Trotta, “Prošlost” Asghara Farhadija, “O konjima i ljudima” Benedikta Erlingssona i “Pogrešna dostava” Ritesha Batre.

Sala kina Europe jedina takva na Balkanu

Kultno kino u Varšavskoj 3 sagrađeno je zahvaljujući zalaganju i sredstvima zagrebačke obitelji Mueller prema nacrtu arhitekta Srećka Florshuetza. Kao najljepše, najvažnije i najmodernije kino na ovim prostorima, 8. travnja 1925. otvoreno je svečanom projekcijom filmova “Nibelunzi” Fritza Langa i domaćeg “Dalmacija, zemlja sunca”.

Zgrada kina, starijim generacijama još uvijek u sjećanju samo kao Balkan kina, bila je integralni dio većeg urbanog ansambla. Kao Kino Balkan-Palace podigli su je braća Alfred i Leo Mueller, nasljednici najveće gradske ciglane “Mueller” u Kustošiji i utemeljitelji uglednog Industrijalnog voćarstva Milerov brijeg.

Leo je bio filmofil, i sam se okušao kao glumac u prvim hrvatskim filmovima, a kino je otvorio na mjestu gdje je od druge polovine 19. stoljeća bila restauracija Lobe-Krizmanić s pivnicom i plesnom dvoranom. Pročelja građevine bila su jednostavna i bez ukrasa, a u luksuznoj čekaonici u prizemlju “za prva i ostala mjesta” bio je smješten buffet i pletene stolice te vodoskok kipara Sunka, izrađen od umjetnog kamena.

Gledalište je bilo dugo 40, a široko 14 metara, dok je projekcijska ploča na pozornici uokvirena širokim zlatnim okvirom urešenim akantovim lišćem kipara Pitzgera. S lijeve i desne strane nalaze se stupovi od crvenog mramora s bogato urešenim kompozitnim glavicama na kojima stoje po dva Vihrina fauna koji drže teret ostale konstrukcije nad pozornicom.

U podnožju pozornice bio je prostor za orkestar, a u dvorani 1100 sjedalica (lože, mezanin, prvo i drugo mjesto) i sva su sjedala bila numerirana. Dnevne novine tada su pisale kako je to sala “jedina takve vrste na Balkanu”.

Postsecesijski i klasicistički dekorativni detalji interijera očuvani su uvelike u originalnim oblicima, kao i sam interijer velike dvorane, jedino su sjedalice naknadno zamijenjene novima te ih je danas petsto.

Akcija “Daj mi kino!” spasila jednu od posljednjih starih kino dvorana

Kino Europa u svojoj je novijoj povijesti dijelilo sudbinu mnogih klasičnih zagrebačkih kino dvorana – 2006. prijetilo mu je zatvaranje i prenamjena, što je spriječeno akcijom “Daj mi kino!” Zagreb Film Festivala i Hrvatskog filmskog saveza. Njome se ukazalo na važnost postojanja prostora za prikazivanje nekomercijalnih sadržaja te je Grad Zagreb otkupio kino i dao ga od 2008. na upravljanje Umjetničkoj organizaciji Zagreb Film Festivala.

Zahvaljujući tom potezu nastavila se tradicija tog kina kao najstarijeg gradskog kina s kontinuiranim namjenskim djelovanjem, a repertoar ostaje dosljedan nekomercijalnom i umjetničkom filmu, suvremenoj svjetskoj i domaćoj nezavisnoj i nekomercijalnoj produkciji. Uz redovit program kino Europa svake godine ugosti brojne filmske festivale i manifestacije, predavanja, okrugle stolove, izložbe.

Prije dvije godine na prvom katu otvorena je dvorana Mueller s četrdesetak sjedala, a prošla je godina donijela dvije novosti – pokretanje Kina Bibijada, cjelogodišnjeg filmskog programa koji najmlađoj publici donosi odabrane naslove recentne europske i svjetske nezavisne kinematografije te, za turiste i strane državljane koji žive u Hrvatskoj, program Subtitled Tuesdays koji utorkom prikazuje fimiove s redovnog repertoara i s titlovima na engleskom jeziku. U suradnji sa Zagrebačkom filharmonijom organiziraju se filmsko-glazbene projekcije kultnih nijemih filmova.

Za budućnost iz kina Europa najavljuju daljnje učvršćivanje tog kina kao lokalnog i regionalnog središta nezavisne svjetske kinematografije, s naglaskom na programsku raznolikost, edukaciju i upoznavanje s domaćom i stranom filmskom i kulturnom produkcijom.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close