Kinezi daju gratis autocestu od Banja Luke prema Splitu za poslove u Srbiji

Nedavno je u JP Auto putevima Republike Srpske predstavljen projekt izgradnje autoceste Banjaluka – Split, koji bi bila dugačka 186 kilometara, a do Jadranske obale, odnosno do Dalmatine bi se tako iz Banjaluke stizalo za samo sat i pol. Ministar prometa Republike Srpske Nedeljko Čubrilović rekao nam je kako je projekt u fazi razmatranja ustvrdivši […]

Nedavno je u JP Auto putevima Republike Srpske predstavljen projekt izgradnje autoceste Banjaluka – Split, koji bi bila dugačka 186 kilometara, a do Jadranske obale, odnosno do Dalmatine bi se tako iz Banjaluke stizalo za samo sat i pol. Ministar prometa Republike Srpske Nedeljko Čubrilović rekao nam je kako je projekt u fazi razmatranja ustvrdivši kako bi za izradu potrebne dokumentacije projekta, osiguranje sredstava i samu izgradnju trebalo nekih desetak godina.

Kao i sve u Bosni i Hercegovini tako i taj projekt autoceste od Banje Luke prema Splitu ima duboke političke implikacije, naime, bio bi u strateškoj suprotnosti s koridorom VC koji se već gradi i na njihovoj se suprotnosti sukobljavaju politički interesi Bošnjaka i Srba u BiH. S druge strane autocesta od Banje Luke prema Dalmatini bi bila izrazito jeftinija opcija za gradnju prije svega zbog izrazito nezgodnog terena planirane trase autoceste na koridoru VC od Sarajeva prema jugu jer je cijelo to područje izrazito nepovoljno za gradnju autoceste zbog planinskog područja i kanjona rijeke Neretve tako da bi veliki dijelovi tog dijela autoceste bili sastavljeni od tunela i vijadukata. Trasa od Banja Luke prema moru je značajno pogodnija za gradnju autoceste i bila bi izrazito jeftinija, a u suštini bi imala isti strateški značaj povezivanja juga i sjevera BiH i dalje preko Hrvatske do Mađarske i srednje Europe.

U suprostavljenim odnosima u BiH koridor VC nema nikakav strateški značaj za Republiku Srpsku jer Banjoj Luci i tom entitetu ne donosi nikakve prometne prednosti, taj koridor je isključivo važan Sarajevu i gradovima u srednjoj Bosni. Izgradnja autoceste od granice na Savi, gdje se spaja s dijelom prometnog koridora VC u Hrvatskoj koji ide preko Osijeka nije upitna ali je upitan dio od Sarajeva prema jugu zbog izrazito nepovoljnog terena.

U projektnim planovima za autocestu na koridoru VC zbog toga je već ukazivano na neisplativost gradnje autoceste na tom dijelu, a kao zamjena spominje se izgradnja brze ceste. No kako je BiH sastavljena od dva entiteta, a Banja Luci i ostatku Republike Srpske koridor VC ništa prometno ne znači potpuno su okrenuti drugačijim rješenjima. Za Banja Luku je bitna prometna povezanost s cestovnom infrastrukturom u Hrvatskoj na spoju u Okučanima a povezanost na jugu s Dalmatinom ima širi strateški značaj ne samo za Republiku Srpsku nego i za Hrvatsku. Usto je i značajno jeftinija verzija zamjene za sadašnji najjužniji dio paneuropskog koridora VC. Prednost tog rješenja je, kako doznajemo u Banjoj Luci, i što Kinezi nude izrazito povoljne uvjete izgradnje autoceste od Banja Luke prema jugu u paketu s poslovima izgradnje autocesta u Srbiji. Takvim rješenjem gradilo bi se znatno više kilometara autoceste u BiH ali bi bilo i jeftinije te bi se, što je još važnije, zadovoljili interesi i srpskog entieta u BiH koji bi ostali nezadovoljeni gradnjom autoceste od Sarajeva na jug preko Bradine, Konjica, Jablanice, Mostara i Čapljine.

Direktor JP Auto putevi RS Dušan Topić naglasio je da bi izgradnja trase autoceste Banjaluka – Split kroz Republiku Srpsku, u dužini od 99,2 kilometara, koštala oko 1,5 milijardi eura. Kada se to usporedi s predviđenom cijenom izgradnje autoceste na koridoru VC iznos je višestruko manji.

„Zanimanje za taj projekt, koji bi ustvari bio nastavak autoceste Gradiška – Banja Luka prema jugu, do mora, pokazalo je nekoliko regionalnih i europskih kompanija, ali do sada su najodlučniji bili predstavnici kineske kompanije Sinohidro, rekao je Topić.
Prema planovima, trasa dionice buduće autoceste bila bi nastavak autoceste Gradiška – Banja Luka, od mjesta Glamočani kod Banja Luke, preko Kola i platoa Manjače, pa dalje zapadno od Mrkonjić Grada do mjesta Baraći i prema granici sa Federacijom BiH. Ta dionica bi bila duga 99,2 kilometra, a dalje bi se kroz Federaciju BiH nastavljala preko Glamoča i Livna u dužini od 65 kilometara. U tom dijelu Federacije BiH projekt ima podršku jer se u Livnu stanovništvo uvijek orijentiralo prema Splitu, a ne prema mnogo udaljenijem Mostaru. Livno inače ima mnogo slabiju prometnu povezanost s Mostarom nego sa Splitom, s ulaskom BiH u Europsku uniju ta će povezanost biti mnogo praktičnija i korisnija za Livnjake. Zadnja dionica autoceste bila bi kroz Hrvatsku, do Splita, i bila bi dugačka 21,9 kilometara.
rs-autoput_620x0

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close