KATARINA TODORCEV HLAČA: Zašto moramo stalno izmišljati „toplu vodu“?

Svaki put kad se vratim iz Njemačke, a točnije rečeno iz Münchena, doživim mali sociološki šok. Na kraju došla sam do zaključka da prebivanje u dobro uređenoj zemlji  je štetno za „organizam u tranziciji“, pa sam izračunala da prebivanje treba ograničiti na dva-tri dana dok nema opasnosti od navikavanja. Neutralizirati štetu nakon dugog prebivanja u […]

Svaki put kad se vratim iz Njemačke, a točnije rečeno iz Münchena, doživim mali sociološki šok. Na kraju došla sam do zaključka da prebivanje u dobro uređenoj zemlji  je štetno za „organizam u tranziciji“, pa sam izračunala da prebivanje treba ograničiti na dva-tri dana dok nema opasnosti od navikavanja.

Neutralizirati štetu nakon dugog prebivanja u Njemačkoj može se jedino odlaskom preko Ukrajine. Onda, u skladu s principom „spoznaja u međusobnom uspoređivanju“ , Hrvatska će izgledati vrlo respektabilnom državom.

U svezi s time sjetila sam se epizoda iz knjige poznate francuske glumice ruskog porijekla Marine Vladi koja je opisala prvi susret s Njemačkom stvarnošću svog muža, inače karizmatičnog kantautora Vladimira Vysockog koji je inače kao i svaki arhitalentirani čovjek vrlo snažno doživljavao svijet.

Naime, piše Marina Vladi, „dok smo se vozili autom preko Poljske Vladimir je sa znatiželjom ali bez previše uzbuđenja promatrao okolinu, ali kad smo prešli granicu Njemačke, on se jako uznemirio. U jednom trenutku zatražio je da zaustavim auto, izletio van i bijesno udarajući šakama u zid uzviknuo: kako je to moguće? Pa oni su izgubili rat?“

Ja se ne sjećam Drugog svjetskog rata čak ni iz priča djedova i baka ali već ovdje, u Zagrebu, uvijek  iznova se pitam: kako je to moguće da toliko bogata zemlja i radišno stanovništvo koje u emigraciji cijene kao kvalificirane i pouzdane radnike, kod kuće ne mogu pokrenuti gospodarstvo, urediti školstvo, socijalni sustav, zdravstvo i tako dalje.  Čini se, ne moraš izmišljati toplu vodu. U Njemačkoj sve je već davno uređeno i promišljeno, treba samo pametno preslikati i prilagoditi našim uvjetima ali…..??? Odgovor na pitanje zašto se to ne događa izgleda uzalud tražiti u racionalnoj sferi.

Stoga, pokušala sam zaviriti u iracionalnu sferu. Razlog za razmišljanje dao je nedavni  „Hod za život“, odnosno sukob koji je on izazvao. Bolje rečeno moje čuđenje izazvao je ne sam hod ili sukob, nego poruke koje je zagovarala svaka od skupina.

foto HINA/ Denis CERIÆ
foto HINA/ Denis CERIÆ

I dok je protuskup „Obrani pravo na izbor“ jasno je izrazio svoj stav porukom “Ni država, ni Bog blizu jajnika mog”, glavnu poruku prvog skupa nisam mogla prokljuviti.

Tko se priseban ne slaže s tvrdnjom Željke Markić da „Hrvatska nema niti obiteljsku politiku niti ima populacijsku politiku. Mi nemamo mjere kojima pomažemo mladim obiteljima da riješe svoje stambeno pitanje, nemamo mjere koje omogućuju da se pomogne ženama koje se trude uskladiti karijeru i obitelj“?

Međutim, meni nikako nije jasno na koji način „hod“ bi morao doprinijeti rješavanju gore navedenih problema. Ili inicijativa misli da Vlada to ne zna? Za boga miloga ta u svakoj emisiji, u svakom članku, svaki član Vlade i saborski zastupnik priča o tome da je to najaktualniji problem države koji bi trebalo hitno rješavati. Doduše nitko ne predlaže kako bi to trebalo riješiti ali se nadamo da će u dogledno vrijeme i to smisliti. Nada umire zadnja!!!

Sljedeća tvrdnja gospođe Markić u emisiji RTL-a već nešto više otkriva o pravim razlozima „hoda“:  „jedna stvar koja je nekoliko puta pogrešno rečena je da je pobačaj temeljno ljudsko pravo… Pobačaj nije temeljno ljudsko pravo“.   

Tako znači! Idemo kako vele Rusi „metodom od suprotnog“. Ako „nije temeljno ljudsko pravo“, pobačaj može se zabraniti po sili zakona.

Ali, postavlja se pitanje: kakva je korist od zabrana ako nisu riješena pitanja vezana za zaposlenje, stambeno zbrinjavanje, odnose s poslodavcem?

Možda bi smo sve trebali riješiti prisilom? Moramo zabraniti (pitanje samo kako?) NE zaposliti ženu u drugom stanju, obavezati (koga?) da osigura svakoj mladoj obitelji stan, narediti (kome?) da žena uskladi karijeru i obitelj, da njen muž NE SMIJE nju napustiti (ovdje barem zna se kome) nikada ako se rodi dijete… Zvuči glupo? Da, ali približno tako izgledala je i povorka „Hod za život“.

Što znači poruka premijerove žene da „svatko pametan“ bira život. Pa naravno! Osim onih tko nema drugog izbora. U životu ima puno situacija koje mogu izaći ispod kontrole i svaki sam za sebe odlučuje o tome, što mora učiniti, svaki će odgovarati za svoje postupke i svoje odluke. Neće niti Željka Markić, niti Sanja Orešković, ni Vlada odgovarati za moje ili vaše odluke i postupke. Pitanje je samo zašto pokušavaju naturiti i bez toga jadnim ženama osjećaj krivnje i muke savjesti. Mislite od lijepog života većina se njih odluči na pobačaj?

Sve mi se čini da u pozadini cijele priče se promatra silueta katoličke crkve ohrabrene događajima u Poljskoj. Već smo čuli  u izravnom prijenosu  Hrvatske televizije da se prior Dominikanskog samostana u Splitu Luka Prcela obrušio na predsjednicu Republike jer se drznula osuditi Nezavisnu Državu Hrvatsku kao tvorevinu koja je ‘najmanje nezavisna i najmanje je štitila interese hrvatskog naroda’!

Počnemo od toga da što uopće radi prijenos svete mise na državnoj televiziji? Zar Hrvatska nije sekularna država?  Vjernici bi trebali ići u crkve da slušaju misu a ne da se zavale u naslonjač ispred televizije možda i s kojom pivicom u ruci. Vjera je duboko privatna stvar svakog čovjeka i na njemu je da li će otići u crkvu ili ne. Isus je rekao „Moje kraljevstvo nije dio ovog svijeta“, što se baš ne vidi iz djela njegovih „slugu“.

Usput rečeno, u Njemačkoj vjernici plaćaju  porez za crkvu (svaki za svoju) iz vlastitih prihoda i prema vlastitoj želji.  Baš bi ma zanimalo koliko će svaka crkva uprihoditi od svojih vjernika u Hrvatskoj na takav način!  Mogla bi država malo eksperimentirati za promjenu. A protivnici pobačaja mogli bi mjesečno izdvajati iz svojih prihoda za one žene koje žele napraviti abortus zbog ekonomskih razloga da uzdržavaju dijete do 18 godine: Sjećate se „vjera bez djela je mrtva“ ?

Ali vratimo se na „hod“ i „protuhod“.

Tko će najviše nastradati ako će biti zabranjen pobačaj? Opet siromašni. Situirana samosvjesna žena ako se njoj baš zalomi, otići će u tu istu Njemačku ili malo bliže – u Sloveniju i napravit će abortus u privatnoj klinici u najboljim uvjetima. Iskreni vjernici također neće napraviti pobačaj upravo zato što su iskreni, a ne tradicionalisti. Ostatak će ili rađati nove siromahe ili ćemo se vratiti u srednji vijek gdje su žene radile pobačaj kod šarlatana i često to platile životom, a već rođena djeca bi ostala bez majke.

Kome je u interesu takva situacija? Iskreno, ne mogu ni zamisliti da bi to itko mogao svjesno poželjeti.

Međutim, sjećam se da kad sam tek došla u Hrvatsku silno me pogodila i iznenadila priča relativno mlade žene koja tvrdila da je morala otići u opatice jer nju njena obitelj nije mogla školovati a u samostanu je dobila hranu, odjeću i naobrazbu pa je ostala u župnom uredu kao domaćica svećenika. Nisam vjerovala da se to može događati u tada još 20-tom stoljeću. U prvi mah sam pomislila da je to neka bajka. Nakon toga sam čula takvih priča još i prihvatila to kao činjenicu. E, pa sad se pitam da nije crkvi s padom nataliteta i masovnom iseljavanjem uzmanjkalo radne snage pa je na takav način smislila popuniti svoje redove? Tko ima uši da čuje neka čuje…

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close