KATARINA TODORCEV HLAČA: Brak i država

Dobra je ona biblijska „čovjek uči dok je živ“, a Rusi bi dodali – budalom će umrijeti. Sjećam se kako sam se čudom čudila kako se u američkim serijama likovi teško odluče za brak, a onda još zbrišu u zadnji čas. E, tek sada shvaćam da i nisu tako glupi. Naime, izgleda da su država, banke […]

Dobra je ona biblijska „čovjek uči dok je živ“, a Rusi bi dodali – budalom će umrijeti. Sjećam se kako sam se čudom čudila kako se u američkim serijama likovi teško odluče za brak, a onda još zbrišu u zadnji čas. E, tek sada shvaćam da i nisu tako glupi.

Naime, izgleda da su država, banke i druge ustanove koje ponekad nikako ne možemo zaobići, preozbiljno shvatili „muž i žena postaju isto tijelo“.

Evo nekoliko primjera.

Prije desetak godina kupila sam stan iz programa poticajne stanogradnje. Od trenutka predaje papira do realizacije tog državnog projekta prošlo je sedam godina. Promijenila se stranka na vlasti, dva premijera, a ja sam se rastala i ponovo se udala. To je bila greška. Trebalo je pričekati barem dok ne potpišem ugovor.

Kako kupac prve nekretnine bila sam oslobođena poreza na promet nekretnina, ali kao udana žena morala sam platiti porez „jer je moj muž ima nekretninu velike vrijednosti“. Kakve on veze ima s onim za što sam podnijela zahtjev još prije sedam godina do dan danas mi nije jasno.

Još sam dobro i prošla, oderali su me za 3700 kuna, a mogli su i po stopi od 5 posto, nekih par tisuća eura. I na tome hvala. Samo se pitam, ako se razvedemo, hoće li mi država vratiti taj novac?

Ista slika i u banci. Doduše, negdje gore, negdje bolje, ali si ipak vezana osoba (tako ti i treba kad potpisuješ svakakve papire) i moraš dati podatke od muža da banka vidi da li on možda već ima kod njih kredit ili neka zaduženja.

Znači, ako nisam službeno udana, nikog nije briga koliko moj partner ima kredita i zaduženja, ali ako si potpisao papir, odgovaraš kao sukrivac glavom i imovinom. Neke banke traže i dopuštenje da uđu u trag tvom mužu preko HROK-a. Pretpostavljam da bi trebala u ovom slučaju pomiriti i sve njegove obveze. U ovom slučaju je lakše se fiktivno razvesti ako u igri nešto zaista veliko.

Bolje prolaze i samohrani roditelji. Imovinski cenzus sigurno će biti povoljniji ako žena s troje djece podnese zahtjev za socijalnu pomoć. Badava što ta djeca imaju oca koji može svih uzdržavati. Zakon je zakon.

Kod rastave braka zakon je uvijek na strani onog supruga koji ne želi razvrgnuti brak. Nitko se ne pita zbog kakvih to razloga taj ili ta grčevito drži nesretnika u „raljama ljubavi“ i kako se osjeća drugi partner kojem je već prekipjelo. Ta nije se našao na sudu iz obijesti. Valjda ima razlog i želi okončati mukotrpnu vezu.

Priče o djeci ne drže vodu. Odavno je poznato da nijedno „novo“ dijete nije spasilo brak i nijedna količina djece nije uspjela spojiti puknutu vezu. Samo se produžuje agonija, a posljedice su ponekad stravične. Stavite dizano tijesto na sunce i poklopite čvrsto poklopcem. Što će se dogoditi ako je predugo zatvoreno? Tako i s brakom – eksplodirat će. Ne treba predugo izazivati sudbinu.

Sjećam se kako usred moje mučne brakorazvodne parnice koja je trajala SAMO godinu i pol dana (kompetentni ljudi su mi poslije objasnili da to uopće nije dugo, mogla sam i gore proći) srela sam poznanicu. Dok sam se približavala, neki muškarac je upravo odlazio. „To je moj bivši muž“, rekla je Željka, a ja sam ostala otvorenih usta jer sam upravo promatrala kako su maloprije uljudno razgovarali. Takvo što nisam mogla ni zamisliti sa svojim bivšim mužem, pa sam pitala kako dugo je trajala njihova rastava.

„Nismo ni bili službeno oženjeni“, ležerno je dobacila Željka, „neću da se država miješa u moj privatni život. Dijete je on priznao, a što se tiče imovine, otišli smo kod javnog bilježnika i potpisali da u slučaju rastave sve što smo zajedno stekli dijelimo popola“.

Kako sam zavidjela toj ženi!

Ne da nisam zadovoljna svojim brakom. Na kraju krajeva ako ne ide može se razvesti. Ali sad mi je puno jasnije zašto mnogi parovi ne žele potpisati taj papir i žive u skladnom braku bez stresa i dodatnih otegotnih okolnosti. Pogotovo kad država daje mogućnost priznanja roditeljstva i bez vjenčanog lista, izvanbračna zajednica nakon tri godine se izjednačuje s bračnom, a izvanbračni drug nasljeđuje isto kao i bračni.

Dosađivala sam prijateljima s pitanjem da li možda znaju neki pravni aspekt s kojeg bračna zajednica ima prednost pred izvanbračnom. Netko je rekao da ako nisi službeno u braku nećeš dobiti mirovinu od muža. Zahvalila sam sa Bogu da imat ću i svoju mirovinu, pa mi muževa ne treba i potražila sam odgovor na Internetu.

Nije istina! „Udovica, udovac, izvanbračni drug (ako je izvanbračna zajednica trajala najmanje tri godine, a njeno je postojanje dokazano u izvanparničnom postupku) pravo na obiteljsku mirovinu imaju ako su do smrti bračnog/izvanbračnog druga navršili 50 godina života. Ako su mlađi od 50 godina, obiteljsku mirovinu ostvaruju u slučaju da su nesposobni za rad ili je ta nesposobnost nastala u roku od godinu dana od smrti bračnog druga“ (http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1104&intPageId=2469&langId=hr).

Pa sad mi recite je li taj papir vrijedan maltretiranja po državnim ustanovama i bankama?

Naravno, postoji još vjerski aspekt, ali to je samo za prave vjernike. Recimo, meni nikako nije jasno zašto parovi koji su se vjenčali u crkvi traže rastavu na sudu. Po svemu bi trebali rastavu tražiti u crkvi, onda bismo vidjeli koliko zaista ima pravih vjernika u smislu „dok nas smrt ne rastavi“, a tko želi samo raskošnu ceremoniju „da susjedi puknu od zavisti“.

Zanimljiva je izreka poznatog ruskog književnika Ivana Bunina „dobru stvar ljudi neće nazvati brakom“. Radi se u tome da u ruskom „brak“ – savez dviju osoba i „brak“ – škart zvuče isto.

Ne znam kako vi, ali ja, u slučaju da s mužem dođem do zaključka da se naš brak pretvorio u škart i treba ga dostojanstveno okončati, taj papir više neću potpisati ni za živu glavu.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close