Hrvatska je zaista, čudna zemlja. Treba promovirati nove sposobne ljude, mlade, nepotrošene, a kad se to učini, nije dobro. Kao da sami ne znamo što hoćemo, a onda ništa ni ne možemo…
Kad je Hrvatska demokratska zajednica na vodeće mjesto liste za europske izbore odabrala 29-godišnjeg pravnika Karla Resslera, postavljeno je tisuću pitanja i sumnji, od toga da nije dovoljno poznat do onoga da nije dovoljno karizmatičan. No, radi se o nedvojbeno uspješnom mladom čovjeku.
Nakon što je diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu, stažirao je u odvjetničkom uredu u Beču koji se bavio zaštitom temeljnih prava pred Europskim sudom za ljudska prava. Sudjelovao je i u programu Ministarstva vanjskih poslova Francuske ‘Programmed′invitationdespersonnalitésd’avenir’ te prošao edukaciju o digitalizaciji javnih službi u organizaciji Harvard Kennedy School.
Na Pravnom fakultetu zaposlio se 2014. godine kao asistent, a na Max Planck institutu za međunarodno i strano kazneno pravo u Freiburgu u Njemačkoj završava doktorat o trgovanju ljudima u jugoistočnoj Europi. Oženjen je i otac je dvoje djece.
Od 2013. do 2016. godine radili ste kao asistent ondašnjem zastupniku u Europskom parlamentu Andreju Plenkoviću. Bili ste savjetnik predsjednika Vlade za pravna i politička pitanja nakon parlamentarnih izbora 2016. do osvajanja zastupničkog mandata u EU parlamentu. Koliko će Vam to pomoći u novom poslu?
– Već sada vidim da mi ranije iskustvo značajno koristi da što brže i jednostavnije preuzmem sve obveze u Europskom parlamentu. Kao asistent europskom zastupniku kroz tri sam godine svakodnevno doprinosio parlamentarnim aktivnostima, pisanjem različitih analiza, rezolucija i amandmana. Kasnije, kao savjetnik predsjednika Vlade, uz ostale dužnosti, imao sam priliku sudjelovati u pripremi sjednica Europskog vijeća i dobio uvid u drugu dimenziju europskih poslova.
Ipak, do sada ste bili uključeni na drugačiji način, sad kao da je započeo novi život, onaj zastupnika u Parlamentu.
– Da, ovo je svakako početak jedne nove etape.
Mislite li se preseliti u Bruxelles i tamo živjeti?
– Planiram ostati živjeti u Zagrebu, a putovati svakoga tjedna u Bruxelles odnosno Strasbourg. To može biti zahtjevno, ali Zagreb je grad po mjeri čovjeka, supruga ovdje radi i želio bih da moje dvoje djece ovdje odrastaju.
Europski parlament nije poput nacionalnih, a pogotovo nije poput Sabora gdje se svi svađaju uglavnom i ne surađuju oko ničega. Da biste postigli cilj, treba vam podrška mnogo zastupnika koji nisu iz Kluba kojemu pripadate. To znači suradnju.
– Europski parlament ima 751 zastupnika. Dakle za većinu je potrebno 376, a čak niti naša politička obitelj desnog centra nije niti blizu takvoj većini tako da smo upućeni na suradnju. Jasno je da također postoje i naši hrvatski nacionalni interesi oko kojih je, neovisno o političkoj pripadnosti pojedinim strankama, potrebna suradnja hrvatskih zastupnika.
U kojim ćete odborima biti član?
– U Odboru za proračun i Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove. Riječ je o dvije teme koje su iznimno bitne za Hrvatsku. Proračunske politike Europske unije i pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru odredit će pravila i iznose korištenja europskih fondova u sljedećih sedam godina. Bez obzira na deklarirana stajališta, pravi prioriteti svake organizacije vide se u konačnici najbolje kroz to kako koristi ograničena sredstva na raspolaganju.
Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove bavit će se, između ostalog, s migracijama i migracijskom politikom koja će ostati visoko na dnevnom redu EU jer je riječ o složenom humanitarnom, ekonomskom, ali i sigurnosnom pitanju koje itekako utječe i na Hrvatsku s najdužom vanjskom granicom Unije na migracijskoj ruti. Tu je, naravno, i pitanje priključivanja Hrvatske Schengenu kako bismo u potpunosti koristili prednosti europskog članstva.
Naglašavali ste svoje tri agende kojima ćete se baviti
– Da, to je usko povezano s odborima u kojima ćemo raditi. Budući da završavam doktorat na Max Planck institutu za međunarodno kazneno i strano pravo u Freiburgu na temu trgovanja ljudima u jugoistočnoj Europi, posebno su mi u interesu i migracije i sigurnost, kojima ću se baviti kroz Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE).
Naravno, kao što sam i kroz kampanju naglašavao, važna su mi i pitanja mladih – obrazovanje, kvaliteta radnog mjesta, podrška društva u zasnivanju obitelji, a posebno rješavanju stambenog pitanja, ali i razvoj umjetne inteligencije koja će već u sljedećih pet godina uvelike mijenjati način života i rada.
Dugo su trajali pregovori na europskom summitu, da bi se našlo rješenje za sve…
– Kompromis je nužan kako bi se formirala podrška političkih obitelji koje vjeruju u europski projekt. Od procesa spitzenkandidata ne treba odustati jer je riječ o procesu koji dodatno demokratizira samu Europsku uniju povezujući izravno volju birača s izborom ključnog kadrovskog rješenja na europskoj razini. Europska pučka stranka s podrškom više od 40 milijuna birača diljem Europe i najsnažnijim Klubom zastupnika sa 182 mandata logično je dobila pravo predlaganja predsjednice Europske komisije.
Situacija Europske unije je prilično ambivalentna, sama treba reforme i promjene, a svijet se silno promijenio. Doduše, ekstremne stranke i populisti nisu uspjeli, oko čega je bilo mnogo bojazni. S druge strane, ne baš prijateljski raspoložen su dugogodišnji saveznik SAD s Trumpovom administracijom i veliki susjed Rusija vođena Putinom. Ono što je zabrinjavajuće, bavljenje Brexitom, ne dopušta rad na ičemu, a klimatske promjene, sigurnost, održivi razvoj ne mogu čekati…
– Teško je predvidjeti sva događanja u sljedećih pet godina, ali je očito da su pred nama novi izazovi, promijenjeno vanjskopolitičko okruženje i velike tehnološke promjene. Međutim, pitanje demografskih kretanja Europske unije je po meni pitanje koje će oblikovati europski kontinent, a koje često ne dobiva dovoljan fokus. To se odnosi i na niske stope nataliteta, starenje stanovništva, ali i unutarnje i vanjske migracije. Sve to su faktori koji uvelike utječu na aktualni i budući razvoj svih krajeva Europe.
Brexit je izazvao pravi potres, mnogo je štetio EU. Cijela saga izlaska Velike Britanije, nema kraja i ne zna se kakav će odlazak biti. Gotovo da koči Europsku komisiju.
– Cijela priča oko Brexita uzima jako mnogo vremena još od referenduma 2016., a zapravo uvelike ovisi o unutarnjim britanskim odnosima. Sve ovo čemu danas svjedočimo posljedica je pretvaranja unutarstranačkog pitanja Konzervativne stranke prvo u nacionalno, a onda i europsko pitanje. To je štetno i za Europsku uniju, ali još više za Ujedinjenu Kraljevinu. Sada je očito kako je britanski izlazak iz EU složeniji i skuplji nego što se govorilo u referendumskoj kampanji.
