KAPITALISTIČKA APOKALIPSA: Kako globalna elita gomilanjem bogatstva uništava gospodarstva

Liberalni kapitalizam ne valja. Tko i dalje ne vjeruje, uskoro će se neugodno iznenaditi. Pohlepni bogataši ne mogu suspregnuti žudnju da zgrnu još i još. A to “još” koje kane maznuti pripada vama, iako toga možda niste svjesni. Otkad su prije više od tri desetljeća jahači kapitalističke apokalipse doveli Ronalda Reagana i Margaret Thatcher na […]

Liberalni kapitalizam ne valja. Tko i dalje ne vjeruje, uskoro će se neugodno iznenaditi. Pohlepni bogataši ne mogu suspregnuti žudnju da zgrnu još i još. A to “još” koje kane maznuti pripada vama, iako toga možda niste svjesni.

Otkad su prije više od tri desetljeća jahači kapitalističke apokalipse doveli Ronalda Reagana i Margaret Thatcher na vlast, porezi za bogate su sniženi, vrijednost imovine je napumpana, a korporacije se valjuškaju u obilju: profiti su viši nego ikad, a menadžerski bonusi ruše rekorde.

Dok elita prosperira, pučani su sve siromašniji. Zimus je Oxfam objavio da osamdeset pet (85) najbogatijih ljudi ima zbirno bogatstvo od 1,4 tisuća milijarda dolara. Isto toliko ima i 3,5 milijarde ljudi koji pripadaju siromašnijoj polovici čovječanstva.

Jedan posto najbogatijih na svijetu ima 110 tisuća milijarda dolara, ili 65 puta više od najsiromašnijih 50 posto ljudi. U prosjeku, svaki bogataš iz elitnih jedan posto ima 3250 puta veću imovinu od prosječnog siromaha iz prikraćene polovice ljudskog roda.

Ta je nejednakost, u različitim omjerima, prisutna u većini država. Zašto se mase potlačenih ne ujedine i ne svrgnu vlastodršce koji zakonima podržavaju takvo stanje stvari?

Među razlozima su neobrazovanost i lakovjernost pučana zavaranih prljavim lažima koje plasiraju kapitalisti. Evo tri najveće izmišljotine koje neukom narodu serviraju medijski i ekonomski plaćenici kapitalističkih vladara.

Laž broj 1: “Novac bogatih prelijeva se do siromašnih”

Konzervativni ekonomisti i političari desetljećima obmanjuju narod da je bogaćenje elite u njegovom interesu, jer bogataši ulažu u biznis i stvaraju radna mjesta te jer puno troše i plaćaju velik porez na potrošnju.

No, iako se elite nemilosrdno bogate, broj nezaposlenih raste, a plaće zaposlenih stagniraju ili padaju. Također, koliko god bogataši trošili, porezi koji plaćaju ne pokrivaju javne potrebe. Država blagostanja, najveća vrijednost koju je stvorila zapadna civilizacija, posvuda se urušava.

Jer prava je istina da korporacije ne postoje radi stvaranja radnih mjesta, nego da bi zgrtale novac. U tom cilju, menadžeri tjeraju radnike da rade duže, napornije i kvalitetnije, ali većinu novostvorene vrijednosti zadržavaju za sebe i svoje vlasnike.

Sa zgrnutim novcem stvaraju uvjete za dodatno zgrtanje – podmićivanjem političara, kupovanjem medijskog prostora, otpuštanjima i rezanjem plaća.

Laž broj 2. “Porezne olakšice za bogate smanjuju deficit”

Jedan od rijetkih čestitih ekonomista, Paul Krugman upozorava da proračunski deficit nije ni izbliza onoliko velik problem kolikim ga predstavljaju konzervativci. A oni se bune protiv deficita samo kad su na vlasti ljevičari.

I ne bune se zato što bi ih deficit stvarno brinuo, nego zato da bi s njim prisilili vladu na smanjenje državne potrošnje, primjerice kresanjem izdataka za zdravstvo, socijalu i državne službe.

Nakon što vlada pod pritiskom desničara smanji potrošnju, može pristupiti novom smanjenju poreznog opterećenja za elitu. Ono što su najbogatiji zapravo i htjeli. Međutim, tada će gubitak poreznih prihoda biti veći od ušteda ostvarenih rezanjem državne potrošnje, pa će i deficit porasti.

Laž broj 3: “Bogati reinvestiraju većinu zarade”

Čuvena fraza kapitalističkih propagandista govori da elite ulažu novac ušteđen poreznim olakšicama i nižim poreznim stopama u nove poslove i otvaranje radnih mjesta.

Međutim, to je fikcija. Kad elite ulažu, čine to putem spajanja ili preuzimanja drugih poduzeća, što obično podrazumijeva kresanje, a ne širenje radne snage.

Još gore, velik dio bogatstva nikad se ne vraća u ekonomiju, jer bogati čuvaju krupan dio svog blaga u poreznim oazama – kriminalnim političko-financijskim strukturama, koje su formalno legalne zato što su ih korumpirani političari proglasili takvima.

Istraživanja pokazuju da između 20 i 30 tisuća milijardi dolara leži neiskorišteno na offshore računima, izvan domašaja poreznika matičnih država bogataša.

Kad bi nešto od tog novca palo u ruke slabije stojećim građanima, oni bi ga upotrijebili za plaćanje računa i izbjegavanje (ili odgađanje) bankrota.

Taj bi novac nastavio kolati ekonomijom te bi od njega mnogi imali koristi. Međutim, bogataši ne kane trošiti taj novac, osim u krajnjoj nuždi. Oni naprosto uživaju u spoznaji da ga imaju. A što ga oni imaju više, vi, običan građanin, imate manje.

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close