Pavle Kalinić, bivši pročelnik ureda za upravljanje hitnim situacijama gostovao je u N1 Studiju u kojem je komentirao sporu obnovu nakon potresa, spremnost Civilne zaštite u gradu Zagrebu te zamrzavanje vojnog roka u Hrvatskoj.
“Da prvo razjasnim jednu stvar. Kad se osnivala civilna zaštita, velika većina ljudi je bio protiv toga. Takvi uredi postoje bilo gdje na svijetu, oni trebaju držati liniju od 24 do 48 sati, a nakon toga uskače država. Vidite da država nije utrčala. Država je trebala provesti obnovu. Ali upozorio bih na jednu drugu stvar, na najtrusnije područje u Republici Hrvatskoj – Dubrovnik”, kaže bivši pročelnik za upravljanje hitnim situacijama Pavle Kalinić.
Kalinić kaže: “Bitno je da se pobrinu za Dubrovnik da se napravi najbolje što se može za to područje. Pitanje Dubrovnika je najugroženije područje Hrvatske, tamo postoji i mogućnost cunamija s obzirom na područje na kojem se nalazi. Ondje jačina potresa može iznositi preko 7 stupnjeva po Richteru. Nijedan grad ne može biti do kraja spreman za tu katastrofu”.
Navodi kako je Zagreb na papiru imao preko 8 tisuća ljudi spremnih za pomoć u potresu.
“Najviše su se bunili oni koji su učinili sve da ne budu dio te civilne zaštite. Bunili su se oni koji su se smijali kad se govorilo o mogućnosti potresa u Zagrebu. Grad Zagreb je imao obuku na godišnjoj razini na Sljemenu kako izvlačiti ljude iz ruševina, međutim to bez Civilne zaštite nije dovoljno. Hrvatska nema civilnu zaštitu. Najveći problem je vojni rok. Koja je razlika između zamrznute i ukinute vojne obuke? Kad vi znate spašavati ljude vi pomažete i svojoj obitelji. Istovremeno se obnavlja nekoliko bolnica u Zagrebu, one su sad još pretrpanije. Trebala bi se prvo obnoviti Sveučilišna bolnica, zatim ostale. Grad Zagreb ne može podnijeti istovremeno obnavljanje nekoliko bolnica”, kazao je.
“Vlast u Zagrebu je podbacila…”
Kalinić navodi kako se u Zagrebu moraju izgraditi zgrade koje su otporne na 7 stupnjeva po Richteru.
“Nova vlast u gradu u Zagrebu je svakako podbacila. U novom zakonu o civilnoj zaštiti skloništa se uopće ne spominju, znači da se stara ne obnavljaju, a nova ne grade. Umjesto skloništa su građene podzemne garaže, ali one mogu biti i skloništa. Sklonište ne bi smjelo biti spojeno na kanalizaciju, ali netko tko ih je uzeo na korištenje je spojio kanalizaciju i time su upropasitli ta skloništa”, rekao je te dodao: “Ured za upravljanje hitnim sitacijama ima jedno sklonište, no promjenom vlasti to je gurnuto u stranu. Svaki građanin bi trebao imati plinsku masku, a maskama koje smo mi uvezli istekao je rok trajanja. Mi smo u potpunosti nepripremljeni. Trebali smo se pripremiti za rat u Ukrajini. Ekipa koja vodi Hrvatsku nema većih znanja, a i sami su izbjegavali sudjelovati u Domovinskom ratu. Hrvatska treba imati sklonište za svakog svog građanina”.
Kalinić smatra kako je pozivanje ljudi na upis radnog rasporeda u vojsci pokušaj da se prikaže kako Hrvatska ima mogućnost za podizanje pričuvnog sastava.
“Ozbiljna vojska ne može pozivati ljude do 55 godina, to je neozbiljno. Jako je velika rupa mladih ljudi koji nemaju nikakva vojna znanja. Velika je razlika na fronti između onoga koji je tek došao i onog koji je u vojsci 6 mjeseci. To je jedan od propagandnih poteza da se poklaže kako Hrvatska može imati pričuvu. A društvo je i moralno devastirano. Zašto bi netko išao braniti nešto što je netko stekao na pogrešan način?”, zaključio je Kalinić.
