KAKO SMO ZEZNULI BUDUĆNOST MLADIH I PALI NA ISPITU ZNANJA I ZRELOSTI

Slušajući i gledajući što se događa na političkoj sceni, a uoči određenog konstituirajućeg zasjedanja Sabora – niti je vlasti niti je oporbe i zapravo malo tko uopće, zna, shvaća i razumije, što je zapravo s nama. Hrvatska još uvijek nema novu vladu, što nije tako strašno, jer još nešto vremena ima za njeno sastavljanje, prije […]

Slušajući i gledajući što se događa na političkoj sceni, a uoči određenog konstituirajućeg zasjedanja Sabora – niti je vlasti niti je oporbe i zapravo malo tko uopće, zna, shvaća i razumije, što je zapravo s nama.

Hrvatska još uvijek nema novu vladu, što nije tako strašno, jer još nešto vremena ima za njeno sastavljanje, prije negoli bude vrijeme ponovljenih izbora. Strašno je nešto drugo, politički igrokaz kojemu svjedočimo svakog sata u danu, dan za danom. Upravo je gadljivo običnom građaninu koji se potrudio izaći na izbore i zaokružiti svog kandidata, što gleda i u što se pretvara njegov izbor. Nitko nije “ovo” izabrao. Još nismo našli termin za “ovo” čega smo živi svjedoci.

Hrvatska nije Belgija koja 600 dana nije imala vladu a funkcionirala je kao da je ima. Jer je jednostavno Hrvatska. Hrvatska nije niti Njemačka, koju nam se stalno stavlja za primjer velike koalicije, jer u Njemačkoj ne ide kao u Hrvatskoj: “ja hoću, onda to tako mora i biti”. Hrvatska nije u ratnoj ugrozi da joj treba vlada nacionalnog jedinstva. Ali je Hrvatska.

Osim činjenice da platforma koja ima 19 mandata smatra sebe pobjednikom parlamentarnih izbora i onima koji trebaju uvjetovati i određivati sve, reforme koje su u njihovim rukama prošle već nekoliko metamorfoza, pa se ni ne zna više na čemu se inzistira u pregovorima. Pri tom se cijelo vrijeme forsira i javlja jedna ogromna glupost, jer je ovo Hrvatska, a ta je da svakodnevno slušamo kako se svi bore za vlast! A za što bi se to političari drugo i borili, osim za vlast? I čemu nam zapravo, služe izbori? Upravo je politika ta, koja inače, političare, te posve beznačajne ljude običnim građanima, čini značajnima, pa u skladu s tim izokrenutim mišljenjem, stoji i činjenica pat pozicije koja je pojavila nakon izbora.

MOST zahtijeva reforme, ali ne bi oni radili baš na njima, nego bi se vrući kesten bacio nekom drugom u ruke, a oni bi – nezavisni – samo docirali i u Saboru nadgledali kako drugi rade, bili revizori.

Floskula kojom se razbacuju pojedinci iz MOST-a, prema kojoj ih ne zanimaju fotelje, ne da je nonsens, nego su njihovi birači, kolokvijalno rečeno – skroz naskroz i “popušili”. A za što su izlazili na izbore, ukoliko ih ne zanimaju fotelje? Ok. Neka se za njih unesu u Sabor stolci, obični, drveni, kad im već nije do fotelja. Što su izlazili na izbore i bili u predizbornoj kampanji, s jumbo plakatima, i cijelim asortimanom predizbornog cirkusa – da bi izgubili na izborima? Očito da je i bilo tako nekako, jer se pila okrenula, oni “dobili”, pa sad ne znaju što bi s “pobjedom”. Zgroženi su, jednostavno, “kako ih je narod prepoznao”, a samo par dana kasnije, narod se zgrozio za što je glasovao, kada ih je prepoznao. Nakon izbora – imamo više stranaka, negoli ih je bilo na izborima!

Budući da su, prema uvjerenju članova udruge MOST, koja je poslije izbora postala strankom, građani birali reforme pa zato i MOST nezavisnih lista, dobili su politički amaterizam i neznanje. Kako bi itko mogao sprovesti reforme, pri tome ne želeći raditi u izvršnoj vlasti? Upravo to bi želio MOST – da za njega radi netko drugi, što je već očita intencija, prisiliti sve aktere na rad, a on sam bi se izmakao i ne bi prljao ruke. Ujedno je to i jedini hrvatski, autohtoni proizvod. Od prvotne ideje o vladi stručnjaka, koja je – kako došla, tako prošla – ne donoseći pritom ništa, jer nije niti mogla, kao i “ideju” da u nekim tijelima – a neka su i izmišljena poput Ekonomskog vijeća – budu znanstvenici i stručnjaci bez političara. Svašta su Hrvati vidjeli i čuli, a još će svašta i doživjeti prije svoje biološke smrti.

Današnju situaciju bi svakako trebalo izbaciti iz povijesti, jednostavno “prebrikati” i nikada više je niti ne spomenuti, čuvati kao strogu tajnu budućim generacijama, da ne bi djeca vidjela i shvatila, koliko je gluposti u malo vremena, na malom prostoru proizvedeno po glavi stanovnika.

Konstatacija da su HDZ i SDP uvijek iste – a nekad i sasvim slične stranke i na osobnoj razini okupljaju ljude jednake jedni drugima, što posve ozbiljno izjavljuju raznorazni  VKV stručnjaci, i svaka šuša koja stane pred kamere, spremno kao iz topa ima svoju, neoborivu teoriju “koja drži vodu”.

“Ja bi se približio MOST-u, pa ga lomio, jer su ljudi u njemu nemušti, i za šest mjeseci bi pao”, rekao je jedan “sveznajući”, “posvudušnjak”, komentator u izbornoj noći – što se ispostavilo da se MOST srušio i prije negoli mu je itko prišao i lomio ga, u bilo kojem vremenu. Bubnuo i ostao živ, što bi narod rekao. Izjave raznoraznih stručnjaka, ravne su djeci predškolske dobi, koje se pita nešto o politici. No djetetu se barem može, od srca nasmijati na iskrenosti, dočim ova kategorija ozbiljnih ljudi,  doc., dr., mr., čini da nacija poseže, nakon njihovih izjava, za nekim pripravkom za smirenje.

Idealizirano gledanje i poimanje, prema kojemu je MOST donio “velike promjene”, na hrvatskoj političkoj sceni, nema baš nikakve realne osnove, daleko je od bilo kakvog temelja drugačije politike, jer u stvarnosti se nisu iskazali, nekom alternativom, niti kotačem zamašnjakom, lučonošama, bilo čega. A tako bi silno to voljeli biti, pa čak i inzistiraju na tome u svojim izjavama, da su i sami povjerovali u to. No je li i nacija? Demokracije koje MOST nema niti u vlastitim redovima, polupismenim izjavama ovjerenim kod javnog bilježnika, navodno, jer nitko nije vidio poleđinu papira, niti pečat javnog bilježnika koji je ovjerio izjavu, a koja je apsolutno, pravno gledano, ništavna, pa i moralno bezvrijedna. Niti je riječ o alternativnoj političkoj snazi, niti o promjenama monolitnog, ustajalog sistema, žabokrečine, već samo o talasanju koje izbacuje punoglavce, koji bi jednom trebali postati žabe.

Priča o tome kako je isto voditi dobro Metković, Omiš, Primošten, Veliku Kopanicu, Tompojevce i državu, potpuna je i apsolutna politička glupost, javano izrečena. Valja se zapitati zašto bard MOST-a nije prošao u svom gradu, pa i oni drugi, koji iza sebe imaju vođenje petog grada u zemlji, Velike Gorice, ili pak glavnog grada Zagreba – to nema veze s vođenjem države. Nema veze s “visokom” politikom, vladom stručnjaka, za koju se zalaže novokomponirani političar, psihijatar, iskočivši iz posve drugog svemira.

Zašto se u ovom cirkusu, ne ponove izbori? Zašto ne? Oni bi razriješili ovu skroz zapetljanu situaciju – ali imaju li snage i žele li ih, provukavši se kroz ušicu igle, dvije velike koalicije, suparnici?  Ponovljeni izbori, posve je sigurno, razriješili bi ovu novonastalu situaciju. A birači bi, nakon svega što su vidjeli i doživjeli nakon izbora i ostali još pri malo zdrave pameti, znali u drugom krugu, za koga bi glasovali. No to je zadnja opcija ovih što jurišaju na fotelje i ovih što žele stolce u Saboru. Sigurno je da birači drugi put ne bi više eksperimentirali, jer im se eksperiment oteo iz laboratorija, pa i Državnog izbornog povjerenstva. Ako je kutija nađena bačena s glasovima birača, u pravilu bi se izbori odmah trebali poništiti i objaviti novi. Pronaći osobu koja je bacila kutiju, procesuirati je, ili ih, a naciji priuštiti demokraciju. No to se nije dogodilo, jer ovo je Hrvatska.

Birači sigurno više neće eksperimentirati, vidjevši što i tko ih je vodio, što se radi, i tko što govori, pa im je kristalno jasno tko ih je vodio, i tko bi ih trebao voditi, što uopće ne sluti na dobro. Ali sigurno je, da bi na ponovljenim izborima odaziv bio veći. Pa što košta da košta, jer ovako će nas koštati više. I moralno, materijalno, psihički, fizički i egzistencijalno, kako se god uzme. Uništit će mladost kojoj trebamo zatajiti ovaj cirkus, sebe radi, da ne ispadnemo totalni amateri čak i kao birači, glasači. Već nam se grohotom smiju ti klinci. I zaslužili smo.

Valja iz povijesti izbrisati, ovu situaciju, zbog nas samih i nadati se kako će nam oprostiti buduće generacije ovaj gaf, neznanje, amaterizam i eksperiment kojemu nismo dorasli. Svi licemjerno tražimo od mladih da uče, kao da stariji imaju monopol na istinu, znanje, moral, lupamo flosukule kako starije valja poštivati, premda to poštovanje treba zaraditi. Pa, jesmo li ga zaradili? Ne. Sve smo, ali predvodnica smo licemjerja, prema njima, pritišćemo ih da uče, jer u znanju je moć. Ne dao Bog da išta nauče od nas, da naše (ne)znanje iskoriste kao moć. Neće biti dobro.

A nismo li upravo za njihovo dobro, za njihovu budućnost izašli na izbore, kako bi njima bilo bolje? Zaklet ćemo se da jesmo… Valja ovo ispraviti prema njima. Dužni smo im sada. Njima ćemo ostaviti u amanet otplate dugova koje smo napravili, dužni smo im sve, dužni smo im budući život i pošteno bi bilo da priznamo da smo pali na ispitu znanja i zrelosti. Minimum je, da izađemo na popravni i barem dobijemo dvojku.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close