ALISA U ZEMLJI ČUDESA!! KAKO JE PROPALA JAVNA NABAVA U HRVATSKOJ (ČLANAK IZ 2014., ALI AKTUALAN)

Iako je Alisa već bila u zemlji čudesa, kad bi došla u Hrvatsku ostala bi u čudu, za cijeli život. Što god da se ovdje radi, doista ima na malo mjesta. Ili, kako se to ljudi na dužnostima nekada znaju izraziti, od svih ‘banana-država’ Hrvatska je najbolja. Javna nabava je igrački teren na kome vlada […]

Iako je Alisa već bila u zemlji čudesa, kad bi došla u Hrvatsku ostala bi u čudu, za cijeli život. Što god da se ovdje radi, doista ima na malo mjesta. Ili, kako se to ljudi na dužnostima nekada znaju izraziti, od svih ‘banana-država’ Hrvatska je najbolja.
Javna nabava je igrački teren na kome vlada korupcija. U ovogodišnjem izvještaju Europske komisije o pravosuđu, dijagnoza bolesti je jasno izrečena: ”Javna je nabava područje koje uvelike utječe na stopu pogreške koju procjenjuje sud te se stoga smatra visokorizičnim područjem. Procjenom stope pogreške koju obavlja sud ne mjeri se razina prijevare, ili korupcije. Pogreške u postupcima javne nabave mogu ukazivati na to da nisu uvijek postignuti ciljevi pravila o javnoj nabavi, a to su promicanje pravednog tržišnog natjecanja i osiguravanje da se ugovori dodjeljuju najkvalificiranijem ponuđaču.”

Iako je Alisa već bila u zemlji čudesa, kad bi došla u Hrvatsku ostala bi u čudu, za cijeli život. Što god da se ovdje radi, doista ima na malo mjesta. Ili, kako se to ljudi na dužnostima nekada znaju izraziti, od svih ‘banana-država’ Hrvatska je najbolja.
Javna nabava je igrači teren na kome vlada korupcija. U ovogodišnjem izvještaju Europske komisije o pravosuđu, dijagnoza bolesti je jasno izrečena: ”Javna je nabava područje koje uvelike utječe na stopu pogreške koju procjenjuje sud te se stoga smatra visokorizičnim područjem. Procjenom stope pogreške koju obavlja sud ne mjeri se razina prijevare, ili korupcije. Pogreške u postupcima javne nabave mogu ukazivati na to da nisu uvijek postignuti ciljevi pravila o javnoj nabavi, a to su promicanje pravednog tržišnog natjecanja i osiguravanje da se ugovori dodjeljuju najkvalificiranijem ponuđaču.”

Priča ima toliko da ih je teško i nabrojati, a uvijek dođe i neka nova. Zapravo, sve su češći problemi s nabavom u javnom sektoru i postaje sve jasnije da je ovaj model natječaja gotovo besmislen. Postoji cijeli niz načina, a posebno se ističu natječaji koji su toliko precizno razrađeni da na njima može pobijediti samo jedan, unaprijed određen model automobila, računala, uređaja i opreme pa se javni novac troši na natječaje koji kao da su skrojeni za jednog ponuđača. Od stvarnog nadmetanja i nabave najkvalitetnijih proizvoda nema ništa. Štete od takvog ”rada” su nemjerljive, a posebno se odražavaju na investicijama i to pogotovo kad ih nema, kao što to je u hrvatskoj stvarnosti. ”Usvajaju se regulative usklađene s EU, ali sve zapinje u praksi. Usvoje se zakoni i oni su dobri u trenutku donošenja. Problemi, međutim, ostaju u podzakonskim aktima na kojima leži praksa”, ocjena je Zorana Aralice s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Natječaji ”skrojen” po mjeri

Nedavno se puno govorilo o javnom natječaju koji je raspisala Vlada za nabavu prijenosnih računala, nakon kojega je kupljeno trideset računala za 240.000 kuna. Natječaj je objavljen u Narodnim novinama, ali je prema ocjenama stručnjaka, bio praktički skrojen za jednog ponuđača. U natječaju su, naime, bile tako precizno i detaljno napisane specifikacijekoje prijenosno računalo mora ispunjavati, da ih ispunjava samo jedan laptop – Lenovo Thinkpad, a čak su kako ocjenjuju iz IT krugova, uvjeti koje mora ispunjavati prepisani iz kataloga tog računala.
Ministarstvo regionalnog razvitka i EU fondova raspisalo je natječaj za nabavu višenamjenskih kopirnih uređaja. Tehničke specifikacije u natječaju napravljene su prema specifikacijama jedne tvrtke. Na natječaj se nije nitko javio osim KSU company, koji je dobio posao, a riječ je o tvrtki koja je prisutna u poslovima s mnogim državnim tvrtkam još od vremena bivše vlasti.
Ministarstvo financija i Porezna uprava raspisali su ne tako davno natječaj za nabavu istih uređaja, na najblaže rečeno, vrlo zanimljiv poslovni način. Natječaj je bio objavljen u vrijeme godišnjih odmora, a rok za javljanje je bio toliko kratak da je bilo praktički nemoguće pribaviti potrebnu, odnosno, traženu dokumentaciju. Tehničke karakteristike su doslovce preuzete iz tehničkih dokumenata tvrtke Oganj d.o.o. koja je bila ponuđač.

Sumnjivo od Vlade do ministarstava

”Mehanizmi prevencije korupcije u Ministarstvu zdravlja nisu uspostavljeni, a ciljevi javne nabave samo su deklarativno navedeni, dok se u praksi gotovo svakodnevno događa sukob interesa javnih dužnosnika” upozorio je nedavno Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL). HUBOL je pozvao odgovorne da hitno obave reviziju svih otvorenih postupaka javne nabave u zdravstvu, jer ”postoji osnovana sumnja da se iskazani uvjeti prilagođavaju tehničkim karakteristikama pojedinog uređaja, a ne stvarnim potrebama”. ”Uvjetima koji se iskazuju u natječajima i dalje se izravno pogoduje pojedinim proizvođačima, odnosno njihovim zastupnicima,” kaže Goluža te navodi kako ni u jednom od slučajeva nije službeno registrirano nedopušteno ponašanje u postupku javne nabave u zdravstvu.
Kako su otvoreni natječaji za nabavu rendgenskih aparata u Koprivnici, KBC-u Zagreb i Krapinskim toplicama, mamografskih aparata u Varaždinu, CT aparata u Osijeku, Zadru, Bjelovaru, Splitu i KBC-u Sestre milosrdnice te RTG dijagnostičkog sustava u pulskoj bolnici, HUBOL je pozvao na prevenciju korupcije u njezinu ishodištu jer pojedine tehničke specifikacije u otvorenim natječajima pobuđuju sumnju u zlouporabu.
Tvrtka koja je godinama bila među onima koje su pod najvećom sumnjom djelovanja na taj način, sklapanja ugovora mimo natječaja, jest KING ICT; tvrtka- kćer kompanije M SAN Grupa, najvećeg distributera računala i potrošačke elektronike u Hrvatskoj, potpisala je s prethodnom Vladom 378 ugovora, sklopivši ih izravnom nagodbom sa 17 ministarstava (samo s Ministarstvom unutarnjih poslova najviše), 17 državnih agencija i 15 javnih poduzeća. Time je, samo u razdoblju od 2007. do 2012. godine tvrtka uprihodila posve nevjerojatnih 400 milijuna kuna. Poslovi su KING ICT stavili na metu USKOK-a – nakon niza anonimnih kaznenih prijava koje je dobio DORH – koji je u suradnji s policijom tražio temeljitu provjeru svih M SAN-ovih ugovora sklopljenih u postupku javne nabave. U tome se razotkrilo kako je najveća domaća IT- kompanija sama pisala natječajnu dokumentaciju i prema njoj dobivala poslove od državnih tvrtki. Ipak, i unatoč svemu, ova je Vlada lani donijela odluku kojom se Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu uprave daje suglasnost za sklapanje Ugovora o nagodbi s društvom KING ICT koja je u vlasništvu Stipe Matića, a čiji je član Uprave umirovljeni general Damir Krstičević, a u vezi s odredbama okvirnog sporazuma za nabavu licenci za programsku opremu Microsoft, u vrijednosti od 15,66 milijuna kuna. Uspon M SAN grupe se, to nije nikakva tajna, podudara se s dolaskom Ive Sanadera na vlast.

Skandalozna rasipnost Hrvatskih autocesta

Od 2005. do 2012. u Hrvatskim autocestama potrošeno je 355 milijuna kuna za informatičku opremu i usluge. Među tvrtkama koje su naplatile velik dio poslova je i, nije teško pogoditi, KING ICT. Sadržaj poslova je vrlo zanimljiv, jer je od sablažnjivih 355 (tuđih) milijuna kuna, 60 posto potrošeno na održavanje, a samo 40 posto na investicije… Rasipnost HAC-a je zaista nevjerojatna. Od toga je apsolutno gora samo spoznaja da nitko nije odgovarao radi toga, iako su pojedine ugovore istraživali i USKOK i DORH, tek su smijenjeni šefovi Samostalnog odjela za informatiku i telekomunikacije HAC-a. Koliko je poznato, KING ICT i M-SAN grupa imaju ugovore s Vladom RH vrijedne gotovo pola milijarde kuna.
Poseban dio priče o javnoj nabavi su i damping cijene u ponudama. Pa tako, primjerice, u natječaju u kome je predviđena vrijednost nabave od 300.000 kuna, tri ponuđača ističu cijenu između 250.000 i 280.000 kuna, a KSU company cijenu od 150.000. Rasplet je, na osnovu takve ponude, očekivan.
To bi značilo da negdje postoji ”kvaka” – ili nije isporučena tražena oprema, ili se traži nova oprema a isporuči se rabljena – pa je onda normalno da se može dati tako niska cijena. S druge strane, to bi značilo da se negdje drugdje uzima ta razlika između ponuđene cijene i vrijednosti robe, konkretnije u održavanju (slučaj nabave automobila za Ministarstvo unutarnjih poslova).
Neshvatljivo komotno i neodgovorno ponašanje, ali samo ako ne znamo da je lako s tuđim novcem, onim poreznih obveznika, raditi što se i kako se hoće.

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close