Kako dalje u Bosni i Hercegovini?

Epilog prosvjeda u BiH petka (7.2.) je 156 povrijeđenih osoba, od čega 90 policajaca. Zapaljene zgrade Predsjedništva BiH, zgrada vlada čitavog niza kantona i općina Zenica i Tuzla. Ali što će biti dalje? Noć sa petka na subotu (8.2.) je protekla mirno u većini gradova u kojima je tokom jučerašnjeg dana povrijeđeno na desetine građana, […]

Epilog prosvjeda u BiH petka (7.2.) je 156 povrijeđenih osoba, od čega 90 policajaca. Zapaljene zgrade Predsjedništva BiH, zgrada vlada čitavog niza kantona i općina Zenica i Tuzla. Ali što će biti dalje?

Noć sa petka na subotu (8.2.) je protekla mirno u većini gradova u kojima je tokom jučerašnjeg dana povrijeđeno na desetine građana, zapaljeni objekti državnih i kantonalnih institucija kao i automobili u njihovom vlasništvu. Nakon što je su Vlade Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog kantona podnijele ostavku, čime je ispunjen jedan od glavnih zahtjeva demonstranata, vrijeme je da javnosti budu predočeni sljedeći koraci.
U Tuzli, odakle je sve krenulo odlučili su se na prvi korak. Neće čekati da se stranke, koje godinama pljačkaju građane, ponovo organiziraju i formiraju vlast, već su uputili proglas u kojem se najavljuje kako je u “Tuzli danas kreirana nova budućnost”.

Traži se tehnička vlada do izbora
Predstavnici radnika “Dite”, “Polihema”, “Gumare” i “Konjuha”… U proglasu navode da je Vlada podnijela ostavku čime je ostvaren prvi od zahtjeva demonstranata te da su stečeni uvjeti za rješavanje postojećih problema. Ljutnju i bijes, kažu radnici, žele usmjeriti na izgradnju korisnog sistema vlasti te pozivaju sve da podrže sljedeće zahtjeve.
Kao prvo, održavanje javnog reda i mira u suradnji građana, policije i civilne zaštite, kako bi se izbjegla bilo kakva kriminalizacija, politizacija i manipulacija prosvjedima.
Uspostavljanje tehničke vlade, koju bi činili stručni, nestranački, nekompromitirani članovi koji do sad nisu imali niti jedan mandat niti na jednoj razini vlade, koja bi vodila Tuzlanski kanton do izbora 2014.
I kao posljednje, novi izračun radnog staža djelatnika u pogođenim tvrtkama, procesuiranje privrednog kriminala i svih aktera koji su u njemu sudjelovali, oduzimanje nelegalno stečene imovine te poništavanje ugovora o privatizaciji.
Pored ovog, radnici zahtijevaju i ujednačavanje plaća predstavnika vlasti sa plaćama zaposlenih u javnom i privatnom sektoru, ukidanje dodatnih plaća predstavnicima vlasti…
Zaključuje se da ovaj Proglas donose radnici i građani Tuzlanskog kantona za dobro svih građana.

Lipovača pobjegao?
Da li će zaista doći do formiranja tehničke vlade ili će doći do novih izbora, teško je reći u ovom trenutku jer će sve zahtjeve razmatrati federalna vlada. Ne zna se ni sudbina vlade u Unsko-sanskom kantonu čiji je premijer Hamdija Lipovača, inače kadar SDP-a i kako prenose pojedini mediji, sa obitelji otišao u Hrvatsku, zbog “osobne sigurnosti”. On je prije toga izjavio kako ne namjerava podnijeti ostavku jer nema kome predati mandat: “Bio bi neozbiljan prema građanima kada bi to učinio. jer ne znam, kome bi predao upravu, a bezvlašće ne želim dopustiti. Vlada radi u punom kapacitetu. Mi vlast možemo prepustiti samo ozbiljnim ljudima. Ne bi bili ozbiljni prema ljudima koji su nas podržali. ako bi sada dali ostavku”, izjavio je Lipovača prije nego što je, kako objavljuju tamošnji mediji, prešao u Hrvatsku preko graničnog prijelaza Izačić.
Mnogi se pitaju zbog čega je izostala reakcija političara. Jedan od razloga bi lako mogao biti mogući strah od revolta građana i izražavanja novog nezadovoljstva. Tako je nakon sjednice predsjedništva SDP-a u Sarajevu prvi čovjek ove stranke Zlatko Lagumdžija objavio kako su “svi iz ove stranke spremni povući se sa svojih funkcija” ako se nađe netko da ih popuni.
“Nećemo se povlačiti iz institucija da bi neko ozakonio ovu kartu uz izgovor da nema institucija” rekao je Lagumdžija.

Nikšić: “Bolje da smo zabranili okupljanja”
Mnogi su očekivali da će nakon ovih nereda ostavku podnijeti i premijer Federacije Nermi Nikšić. On kaže da kada je o tome riječ, sigurno neće predstavljati problem: “Prvi čovjek sigurnosti BiH već dva dana poziva policiju da ne upotrebljava silu, a povrijeđeno je više policajaca nego građana. Ljudi moraju shvatiti da policijom zapovijedaju komesari, a ne premijeri i ministri. Sada mislim da bi bilo bolje da smo zabranili ova okupljanja, ali možete zamisliti što bi onda o nama pisali u medijima”, rekao je Nikšić.
Očigledno je, slaže se većina javnosti, da je u redovima vladajućih zavladala panika i da se pokušava pronaći model kako smiriti situaciju jer se u ovom slučaju ne zna što donosi sljedeći dan. Član Predsjedništva BiH i potpredsjednik SDA, Bakir Izetbegović kaže da nasilje nije rješenje, ali da očekuje da će ova događanja, ako ništa drugo, natjerati političare na zrelije razmišljanje: “Ja sam stalno upozoravao na ovo, ja sam stalno upozoravao i bio glas razuma. Mislim da sam jedan od ljudi koji možda može nešto uraditi da se stanje u ovoj zemlji popravi i da se zrelije političari odnose i stvori bolji ambijent”, izjavio je Izetbegović.

Slijedi borba za preuzimanje liderstva
Analitičari su i u našem mediju upozoravali da bi upravo do ovoga moglo doći, točnije da neke političke snage jedva čekaju ovakvo stanje kako bi se nametnuli kao rješenje situacije. U slijedećim danima bi se upravo ovo moglo desiti; da pojedini političari sebe uzdignu iznad mase koja je prosvjedovala, a u osnovi bi se radilo o istim ljudima koji su zemlju vodili proteklih 20 godina. “Očekujem svakog trenutka da vješti manipulatori ovo pokušaju prevesti u drugu vrstu konflikta, kako bi skinuli odgovornost sa sebe”, kaže profesor iz Mostara Mile Lasić.
Ono što mnoge zanima je blaga reakcija međunarodne zajednice. Jer ona, smatraju mnogi, ima obaveze kada je riječ o BiH. Osim škrtih priopćenja kako se “podržava demokracija” i izražavanje stava građana ali bez nasilja, iz veleposlanstava u BiH, ali i iz OHR-a se nije ništa čulo. Međutim, postavlja se i pitanje, da li bi to u ovom trenutku imalo smisla, obzirom da su upravo međunarodni predstavnici, oličeni u OHR-a, uvelike utjecali na formiranje federalne vlade u ožujku 2011. godine i čija je legalnost, u najmanju ruku upitna. Tada je i Centralna izborna komisija o tom zatražila izjašnjavanje OHR-a.
Bez obzira na sve, već ovih dana će se pokazati što će se događati u formiranju vlasti u kantonima gdje su vlade podnijele ostavku. Sudeći prema situaciji nakon proteklih općih izbora, velika je vjerojatnost da tamo uopće ne bude formirana vlada prije predstojećih izbora. Ali to će onda značiti i financijsku blokadu tih kantona.

Izvor:http://www.dw.de/teme/s-9747

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close