Je li vrijeme za Vladu nacionalnog spasa?

Hrvatskoj trebaju menageri sa iskustvom, brzi, efikasni, sa kvalitetnim vezama sa inozemnim investitorima, ne bi li sve krenulo odmah, a ne sutra, ili prekosutra Tisuće prosvjednika iz antikapitalističkog pokreta “Blockupy” blokiralo je pristup zgradi Europske središnje banke u Frankfurtu u petak, a prosvjedovali su protiv načina na koji se europske vođe, zajedno s čelnicima te […]

Hrvatskoj trebaju menageri sa iskustvom, brzi, efikasni, sa kvalitetnim vezama sa inozemnim investitorima, ne bi li sve krenulo odmah, a ne sutra, ili prekosutra

Tisuće prosvjednika iz antikapitalističkog pokreta “Blockupy” blokiralo je pristup zgradi Europske središnje banke u Frankfurtu u petak, a prosvjedovali su protiv načina na koji se europske vođe, zajedno s čelnicima te banke, bore protiv europske dužničke krize. Blokirali su ceste, uključujući i onu koja vodi do središnjice Deutsche Banke, a u rukama držali transparente s porukama poput “humanost ispred profita”. Gotovo 3000 prosvjednika “na barikadama” su dočekali dobro opremljeni i naoružani policajci s kacigama i psima, a na mjestu su događaja bili su i policijski kamioni s vodenim topovima , kao i policijski helikopter. Oko 20-ak prosvjednika u rukama držalo je madrace za napuhavanje na kojima je pisalo “Rat počinje ovdje”.

Europski pokret “Blockupy” stvoren je nakon američkog pokreta Occupy Wall Street, a cilj ove današnje blokade bio je spriječiti svakodnevne operacije u središnjici ECB-a. Objasnili su i kako su Vlade koje se bore s velikim dugovima skresale troškove i povisile poreze, što je još više doprinijelo produbljivanju recesije diljem eurozone, dok su mnoge obitelji u “debelim” dugovima, ili su izgubile svoje kuće.

Došlo je, dakle, do tuda da su nezadovoljni ustali i u Njemačkoj, čijoj kancelarki „odmila” tepaju zovući je „kraljicom štednje”. Sve su jači pokazatelji kako se taj njemački model štednje pokazao katastrofalnim, jer gura u krizu i samu začetnicu takvog načina borbe protiv recesije. Pogledajmo samo primjer SAD-a; država u kojoj je kriza i nastala, a potom se poput plamena počela širiti globalno, danas je na odličnom putu oporavka, jer je primijenila, pojednostavljeno rečeno, model potrošnje, a ne štednje u krizi. Uostalom i najveći će ekonomski znalci reći da se štedi onda kada se ima, a ne kada je remen stegnut do iznemoglosti, jer čovjek se tada bori s golim preživljavanjem. U Hrvatskoj je pak vrlo znakovito da se štednja građana povećala, što bez puno pametovanja pokazuje da ljudi i ono malo što imaju stavljaju na stranu, u banke, za „crne” dane. Svi strahuju od gubitka posla, koji visi kao mač nad glavama mnogih, najviše onih u privatnom sektoru, dok su zaposleni u državnom još uvijek zaštićeni. I mogu se smatrati sretnicima, za razliku od većine ostalih.

Dakle, kod nas nema šanse za brzi oporavak, jer se kotač zamašnjak nikako ne može okrenuti; kako građani ne troše, osim na najnužnije, da baš ne skapaju od gladi i ne hodaju uokolo prljavi, sve se više trgovina, raznih dućana, a o obrtima da i ne govorimo, zatvara. Propadaju čitavi lanci proizvodnje i prodaje, svakoga dana svjedočimo sve dramatičnijim vijestima, a brojci od famoznih 400.000 za sada se ne približavamo, iz samo jednog razloga- kreće turistička sezona i sezonska zapošljavanja. No, to će samo privremeno začepiti rupe na hrvatskom brodu Titanic, koji je šupalj na sve strane.

Sada je više nego očito da ova Vlada ne zna izvući zemlju čak niti na pravi put izlaska iz krize, a kamoli pronaći taj izlaz. Premijer poručuje da ipak nećemo ispasti iz tog kružnog toka u kojem se vrtimo, kako mu je nedavno poručio predsjednik HUP-a, sveprisutni Ivica Mudrinić, ali slaba je to utjeha. Bolje rečeno- nikakva, obzirom na sve češće i neugodnije verbalne ispade samog premijera. Sindikati pripremaju veliki štrajk, država bi 5. lipnja mogla biti u blokadi, a sa svih strana čujemo najave novih štrajkova. Ministri na te najave prijete uvođenjem radne obveze, retorika suprotstavljenih strana sve je žešća. Također, sve više se spominje potreba stvaranja tzv. tehničke Vlade; iako osobno ne volim taj izraz, jer u situaciji u kojoj političke stranke drmaju državom, a ništa se bez njihovog kadroviranja ne može učiniti, ovako nešto izgleda kao nemoguća misija. No, situacija zaista jest dramatična. Pa, nazovimo to radije novom Vladom nacionalnog spasa, u kojoj trebaju sjediti vrsni, eminentni stručnjaci i eksperti koji svojim znanjem mogu početi dizati zemlju iz živog blata. Hrvatskoj trebaju menageri sa iskustvom, brzi, efikasni, sa kvalitetnim vezama sa inozemnim investitorima, ne bi li sve krenulo odmah, a ne sutra, ili prekosutra. Gdje su nestali neki ljudi koji su znali svoj posao, ali zacijelo nisu bili podobni političkim opcijama? Primjerice, Mladen Vedriš? Je li i on odustao od ove države i bavi se svojim poslovima, kao i većina onih koji imaju znanje, ali ne i političku moć? Gdje su drugi, da parafraziram onu pošalicu, „zaboravljeni asovi”? Zašto nitko ne sluša što govori Branimir Lokin? Dr. Dražen Kalogjera? Sandra Švaljek?

Nama ne trebaju stranački poslušnici koji nemaju pojma o ekonomiji, o društvenim potrebama, tijekovima i na koncu konca, socijalnoj pravdi. Pustimo mi prazne tlapnje i riječi kojima se poziva na to. Potrebna nam je praksa, hitno, nemamo mi vremena sto godina, a mladi nam odlaze glavom bez obzira, srednjeg sloja nema, umirovljenici su ionako na izdisaju, a svi smo zajedno sirotinja. Ima li doista imalo pameti, ali i domoljublja u sadašnjoj Vladi, ali i oporbi, za dobro svih nas treba takvim ljudima otvoriti vrata. A kada zemlja konačno stane na noge, neka se borbe političkih elita nastave i dalje. Za ime Božje, odgodite ih za neka sretnija vremena, jer valjda će i Hrvatskoj jednom zasjati Sunce. Pa kad ono zasjaji, prepucavajte se i dalje, ali dajte da do tada- preživimo, piše Profitiraj.hr..

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close