JE LI PRAVOSUĐE U KAOSU JER SU DORH I SUDOVI ZATVORILI ULAZ KVALITETNIM KADROVIMA IZ ODVJETNIŠTVA?!

DORH i USKOK su postali neka vrsta superodreda u održavanju čišćeg društva. No, prema onome što govori glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, svoj posao rade s mnogo poteškoća i problema. Cvitan je u svom godišnjem izvještaju ali i u javnim istupima vrlo rječito rekao o čemu se u stvari radi. Cvitan priželjkuje inspekciju rada Osim […]

DORH i USKOK su postali neka vrsta superodreda u održavanju čišćeg društva. No, prema onome što govori glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, svoj posao rade s mnogo poteškoća i problema. Cvitan je u svom godišnjem izvještaju ali i u javnim istupima vrlo rječito rekao o čemu se u stvari radi.

Cvitan priželjkuje inspekciju rada

Osim nedostatka prostora, manjka im ljudi, nedostaje novca za vještačenja, radni prostor je potpuno neodgovarajući za poslove istraživanja kriminala… Nemali je broj nepopunjenih mjesta u USKOK-U, a razlog nezapošljavanju uglavnom se nalazi u neprivlačnosti te profesije, ali i o manjku kvalificiranih kadrova za njegovo obavljanje. Državni odvjetnik Cvitan naveo je kako su 133 mjesta zamjenika državnog odvjetnika nepopunjena, ali i da jesu popunjena, pitanje je, kako kaže, gdje bi ti ljudi radili jer nema dovoljno radnog prostora, baš kao ni ostalih najosnovnijih uvjeta za rad.

„Dođe mi da vam uputim javni poziv da dođete vidjeti u kakvim uvjetima radi 26 zamjenika ravnatelja USKOK-a. Trebali bismo imati 27 zapisničara, u moje vrijeme bilo ih je dvoje, a sad ih je pet. Volio bih da dođe inspekcija rada i da kazni i Dinka Cvitana i Tamaru Laptoš zbog uvjeta u kojima ljudi rade“, požalio se Cvitan.

Inspekcija rada, koja je doista došla ubrzo obaviti svoj posao u DORH i USKOK, ustvrdila je da uvjeti rada nisu odgovarajući ali ni da nisu tako dramatično loši.

Druga strana apsurda

No, pojavio se još jedan problem, o kome međutim, glavni državni odvjetnik Cvitan nije baš bio voljan govoriti a kamoli ga isticati u javnosti. Manjak ljudi ima i svoju drugu stranu u poslu koji radi DORH pa i USKOK. Pred zaposlenike ali i one koji žele konkurirati za posao u DORH-u je postavljen zahtjev za dodatnim obrazovanjem, iako su osposobljeni i zadovoljavaj u uvjete koje za taj posao određuje zakon, i dakako, do sada su ga obavljali. I pri tome, dužni su taj zahtjev ispuniti prema internim pravilnicima, i na svoj račun se doškolovati. Gotovo apsurdna situacija, umjesto da rade ljudi se školuju za ono što im nije potrebno, a njihov se šef žali da ih nema dovoljno koji bi radili.

Naime, kod zaposlenih odvjetnika u DORH-u se prema zakonu i pravilima EU traži stalno usavršavanje, u hrvatskom slučaju kroz Državnu školu za pravosudne dužnosnike, što je uostalom prihvatljivo i nužnost cjeloživotnog učenja koje je potrebno za sve profesije, posebno za društveno osjetljive kao što su državni službenici u odvjetništvu.

Državna škola za pravosudne dužnosnike djeluje u sastavu Pravosudne akademije, i u njoj kandidati za državne pravosudne dužnosti stječu znanja i vještine za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje dužnosti suca općinskog, trgovačkog, upravnog i prekršajnog suda odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika. Stručno usavršavanje kandidata za pravosudne dužnosnike traje jednu godinu. Stručno usavršavanje sastoji se od teorijskoga dijela i stručnih radionica koje se provode u školi te praktičnog dijela koji se provodi na sudu i državnom odvjetništvu, a prema potrebi i u državnim tijelima.

No, problem je što se neki već zaposleni u DORH-u odmah nakon zaposlenja upućuju na doškolovanje i na račun institucije u kojoj rade, a kandidati koji žele konkurirati za mnogo nedostajućih mjesta u DORH-u za kandidaturu moraju samo platiti svoje doškolovavanje u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike.

Apsurdno je i da iskusni odvjetnici moraju zatvoriti svoj odvjetnički ured kako bi mogli konkurirati za posao u DORH-u, odnosno za posao državnog odvjetnika. Trebaju prestati s odvjetništvom kako bi uopće konkurirali za posao a prije zaposlenja moraju na doškolovavanje na Pravosudnu akademiju. Još je apsurdnije da im nitko ni nakon dodatnog školovanja ne jamči posao u DORH-u.

Ni u odvjetničkoj komori nisu zadovoljni

„Izmjenama Zakona o Pravosudnoj akademiji (NN 82/15) koji je donesen 10. srpnja 2015., a stupio na snagu 1. rujna 2015. i to člankom 33a ispravljene su odredbe starog zakona koji je diskriminirao odvjetnike na način da nisu mogli konkurirati za mjesta sudaca općinskih ili županijskih sudova odnosno mjesta državnih odvjetnika bez da su završili pravosudnu akademiju”, ustvrdili su nam iz Državne odvjetničke komore dodavši kako po izmjenama zakona ne postoji obaveza doškolovavanja odvjetnika.

Na naše pitanje zbog čega je potrebno daljnje školovanje odvjetnika za posao u DORH-u i USKOK-u iz Državne odvjetničke komore su ustvrdili da nema nikakvog daljnjeg školovanja.

„Postoji samo obaveza polaganja završnog ispita (čl.33a). Hrvatska odvjetnička komora nije potpuno zadovoljna s tim zakonskim rješenjem jer smatra da nije bilo potrebno zadržavanje obveze polaganja završnog ispita za odvjetnike kojima je istina sada omogućeno kandidiranje za mjesta sudaca općinskih ili županijskih sudova, odnosno mjesta državnih odvjetnika, ali je za kandidiranje i dalje potreban dokaz o položenom završnom ispitu, iako su odvjetnici već jednom prošli cijelo potrebno školovanje i ispite da bi uopće mogli postati odvjetnici”, rekli su iz HOK-a.

U proračunu nije bilo novca za DORH i USKOK

„Kadrovi se u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta osiguravaju u skladu s financijskim sredstvima osiguranim državnim proračunom“, objasnili su nam iz Ministarstva pravosuđa dodavši kako državnim proračunom Republike Hrvatske za 2014. godinu i za 2015. godinu nisu bila osigurana sredstva za povećanje broja zaposlenih u pravosudnim tijelima, pa tako niti za povećanje broja zaposlenih u DORH-u niti u USKOK-u, što je imalo za posljedicu nemogućnost novog zapošljavanja u tim tijelima.

„Kada je riječ o zapošljavanju službenika i namještenika radilo se o popunjavanju radnih mjesta koja su tijekom kalendarske godine upražnjena, čime se samo zadržavalo postojeće stanje broja zaposlenih“, rekli su nam iz Ministarstva dodavši kako se problem neodgovarajućeg broja zamjenika Glavnog državnog odvjetnika, odnosno zamjenika Ravnatelja USKOK-a rješava se upućivanjem zamjenika općinskog ili županijskog državnog odvjetnika na rad sukladno odredbama Zakona o državnom odvjetništvu i Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.

„Sukladno članku 125. Zakona o državnom odvjetništvu državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika općinskog ili županijskog državnog odvjetništva može uz svoj pristanak biti upućen na rad u državno odvjetništvo višeg stupnja, najduže na vrijeme od četiri godine“, objasnili su nam iz Ministarstva pravosuđa ističući da također, državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika može biti privremeno upućen na rad u Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.

Obećanje novog ministra

Stručne službe Ministarstva pravosuđa svakako će u DORH- i USKOK-u te u skladu s utvrđenim i raspoloživim sredstvima poduzeti mjere u cilju osiguranja prihvatljivih uvjeta za rad, obećali su iz Ministarstva pravosuđa.

„Uvjeti koje moraju ispunjavati osobe da bi bile imenovane na dužnost zamjenika u DORH-u propisane su člankom 110. stavkom 3. Zakona o državnom odvjetništvu“, rekli su nam iz Ministarstva pravosuđa na naše pitanje zbog čega se od odvjetnika traži dodatno školovanje re objasnili kako je sukladno navedenim odredbama za zamjenika državnog odvjetnika u DORH-u se može imenovati osoba koja je kao dužnosnik u pravosudnim tijelima obnašala pravosudnu dužnost najmanje 15 godina ili isto toliko godina bila odvjetnik, javni bilježnik, sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita i ugledni pravnik s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva koji se je dokazao svojim stručnim radom i na određenom pravnom području kao i stručnim i znanstvenim radovima.

Iz Ministarstva pravosuđa su nam rekli da osobe koje su najmanje 15 godina bile odvjetnici mogu bez bilo kakvih dodatnih uvjeta biti imenovane za zamjenika u DORH-u.

Definiranje uvjeta

„Uvjeti koje moraju ispunjavati osobe za imenovanje na dužnost zamjenika Ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta propisane su člankom 8. Zakona o Uredu za suzbijanju korupcije i organiziranog kriminaliteta“, rekli su nam iz Ministarstva pravosuđa dodavši kako na temelju navedene odredbe za zamjenika ravnatelja Ureda može biti imenovan državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji je poslije položenog pravosudnog ispita proveo na radu najmanje osam godina kao sudac, državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, odvjetnik ili kao policijski službenik na poslovima suzbijanja kriminaliteta te koji ima izražene sklonosti i sposobnosti za istraživanje najtežih i najsloženijih kaznenih djela.

„Člankom 120. Zakon o državnom odvjetništvu propisano je da državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ne smije obnašati sudačku dužnost, obavljati odvjetničku ili javnobilježničku službu, niti poslove člana upravnog ili nadzornog odbora trgovačkog društva ili druge pravne osobe koja ostvaruje dobit te da ne smije obavljati niti drugu službu ili posao, koji bi mogli utjecati na njegovu samostalnost i objektivnost ili bi se umanjio njegov društveni ugled ili je inače nespojiv s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti“, objasnili su iz Ministarstva pravosuđa dodavši kako iz navedenog proizlazi da odvjetnici mogu, uz uvjet da ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o državnom odvjetništvu i Zakonom o USKOK-u, biti imenovani na dužnost zamjenika u DORH-u i zamjenika Ravnatelja USKOK-a, uz uvjet da se nakon stupanja na navedene dužnosti ne smiju se više baviti odvjetništvom.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close