Connect with us

Upišite traženi pojam

Izvor: SCREENSHOT

Top Tema

JE LI MU OVO TREBALO? Ukrajinska crna lista: Milanović među ubojicama, špijunima, svećenicima…

Špijuni, svećenici, tužitelji, novinari, krivi i nedužni jednako, prokazani su kao proruski kolaboracionisti na ukrajinskoj internetskoj crnoj listi.

Neki od navedenih u internetskoj bazi podataka “Mirotvorac” vjerojatno jesu bili upleteni u ratne zločine na istoku Ukrajine ili u propagandni rat, ali mnogi drugi nisu učinili ništa nego bili politički neosjetljivi ili jednostavno upotrijebili pogrešnu riječ, piše londonski The Times.

Bez obzira na to, sve ih sudi skriveni panel i optužuje “za djela protiv nacionalne sigurnosti Ukrajine” i objavljuje javno njihove podatke zajedno s navodnim zločinima koje su počinili, dodaje list.

I dok raste prijetnja ruske invazije, rastu i antagonizmi pa ni osobe od imena, ugleda i položaja nisu imune na to da završe na optužnoj listi Mirotvorca, ukrajinske nacionalističke stranice.

Times je svoj članak o ukrajinskoj crnoj listi objavio dva dana prije nego li je na njoj završio hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

On je ondje optužen za humanitarnu agresiju na Ukrajinu, pomaganje ruske agresije, distribuciju ruske propagande i podržavanje i opravdavanje ruske agresije na Ukrajinu.

Povod su bile Milanovićeve riječi da se Hrvatska ni na koji način neće upletati u krizu dođe li do njezine eskalacije i da ondje neće imati svoje vojnike. Istaknuo je i da Ukrajini nije mjesto u NATO-u i da je EU potaknula “državni udar” u Ukrajini kojim je 2014. zbačen proruski predsjednik Viktor Janukovič.

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je u srijedu na razgovor hrvatsku veleposlanicu u Kijevu Anicu Džamić kako bi prosvjedalo protiv predsjednikovih izjava, koje su, pak, pozitivno odjeknule u Rusiji.

Milanovićevo uvrštenje na popis potvrdio je i zamjenik glasnogovornice ruskog ministarstva vanjskih poslova Aleksej Zajcev na redovitoj konferenciji za medije u četvrtak.

Na listi Mirotvorca nalazi se čak 187.000 imena. Među njima nisu samo ratni zločinci i agenti ruske obavještajne službe FSB nego i osnivač Pink Floyda Roger Walters koji je prije tri godine izjavio da Rusija ima više prava na Krim od Ukrajine.

Bjeloruska književnica Svetlana Aleksijevič, dobitnica Nobela i kritičarka Kremlja, na popisu je završila samo zato jer je spomenula da su neki etnički Ukrajinci pomagali nacistima u progonu Židova.

Na listi je i petsto ukrajinskih javnih službenika, etničkih Mađara koji su dobili mađarske putovnice. Razlog – Ukrajina zabranjuje dvostruko državljanstvo, a Mirotvorac takav čin smatra izdajničkim.

Baza podataka osnovana je 2014. nakon sastanka ukrajinskog političara Georgea Tuke i bivšeg člana ukrajinske državne obavještajne službe SBU kojem je poznat samo pseudonim “Roman Zajcev”, objašnjava Times.

“Problem koji smo imali tada, imamo i sada. Bivši policajci, bivši vojnici i neke političke figure i dalje imaju proruske stavove. Neki su se preselili na istok Ukrajine ili u Rusiju. Neki su među nama. Nismo imali službenu bazu podataka s njihovim imenima. Mirotvorac je osnovan da popuni prazninu”, rekao je 58-godišnji Tuka u razgovoru za Times.

Nekoliko ljudi ubijeno je nakon što su im imena i adrese osvanule u bazi podataka Mirotvorca, uključujući i osobne adrese. Tuka tvrdi da između toga nema poveznice, ali dodaje da se radilo u “neprijateljima Ukrajine” i da mu ne nedostaju.

Na crnoj listi su i podaci oko 4500 novinara, zapadnih, ukrajinskih i ruskih, koji su imali akreditacije separatističkih vlasti Donbasa, što je bio uvjet da mogu raditi na području koje su kontrolirale proruske snage. Mnogi od njih kasnije su dobivali prijetnje.

“To je vrlo opasna lista i trebalo bi je odmah ukloniti. Napetosti su ionako velike, a ovo samo dolijeva ulje na vatru” kazala je Timesu viša dužnosnica ukrajinskog HRW-a Julija Gorbunova.

Uklanjanje stranice više su puta zatražili UN, veleposlanici G7 i EU-a, skupine za ljudska prava, ali uzalud. Crna lista, u vrijeme dok Ukrajina ‘visi na rubu’ invazije, zlokobno je aktivna.

Izvor: N1

Najčitanije

Koga će HDZ izabrati za predsjedničkog kandidata?

Povezane vijesti

Vijesti

Saborska zastupnica SDP-a Martina Vlašić Iljkić upozorila je da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2023. godini rođeno 32 325 djece, odnosno...

Politika

Zajednica utemeljitelja HDZ-a ”dr. Franjo Tuđman” oglasila se povodom objave kandidature predsjednika Zorana Milanovića za idući mandat na Pantovčaku. Utemeljitelji s potpisom predsjednika Marija...

Politika

U Ministarstvu obrane RH danas je, 20. lipnja 2024. godine, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić održao sastanak s veleposlanicom Sjedinjenih...

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Bürgenstocku u Švicarskoj sudjeluje na Prvom sastanku na vrhu o miru u Ukrajini. Na sastanku sudjeluje oko 100 šefova...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori