Jakovina se osramotio: Iz Bruxellesa mu poručili da nema viziju za hrvatsku poljoprivredu

Program ruralnog razvoja Hrvatske za 2014.-2020. poslan na ocjenu Europskoj komisiji (EK) je potpuni kaos, piše Poslovni dnevnik Iz Bruxellesa je resornom ministru Tihomiru Jakovini stigao odgovor (Poslovni dnevnik ima presliku) ispisan na 327 stranica koji vrvi primjedbama uz tek poneku pohvalu. Poput one za poglavlje o klimatskim promjenama za koje EK jedino nema zamjerki. […]

Program ruralnog razvoja Hrvatske za 2014.-2020. poslan na ocjenu Europskoj komisiji (EK) je potpuni kaos, piše Poslovni dnevnik

Iz Bruxellesa je resornom ministru Tihomiru Jakovini stigao odgovor (Poslovni dnevnik ima presliku) ispisan na 327 stranica koji vrvi primjedbama uz tek poneku pohvalu. Poput one za poglavlje o klimatskim promjenama za koje EK jedino nema zamjerki. U situaciji kada se program i njegova europska kritika brojem stranica gotovo preklapaju otvara se, najblaže rečeno, niz dvojbi o (ne)stručnosti autora koji potpisuju taj uradak i koji time zapravo dovode u pitanje i povlačenje izdašnih financijskih sredstava. Većih nego što što su proteklih godina iznosile poljoprivredne potpore financirane iz državnog proračuna. Ministarstvo poljoprivrede potrošilo je gotovo dvije godine na izradu programa, a kritika iz Bruxellesa sadrži dugu listu apsurda koji se nikako nisu smjeli naći unutar korica ovog strateškog dokumenta. Ovaj krajnje negativno intoniran odgovor EK, otkriva nam izvor upućen u problematiku, nastao je nakon što su u Bruxelles na ocjenu stigle čak četiri verzije još kaotičnijih programa. Program je naime, radilo više autora, a nitko nije obavio završnu reviziju cjelovita uratka.

 

Kako očekivati prolaznu ocjenu ako nas EK proziva čak i za nedosljednost podataka, u programu se navodi više oprečnih brojki o poljoprivrednim gospodarstvima, grlima stoke, zaposlenima, hektarima poljoprivrednog zemljišta… Program obiluje opisnim kategorijama, nedostaje mu, poruka je iz EK – analitičkih razmišljanja i vizije kako bi se mogao razvijati hrvatski agrar. Depopulacija je istaknuta kao problem, spominje se uravnoteženi razvoj, ali, opominju iz EK – ne i kako će se on ostvariti. Iznesen je i podatak o velikoj populaciji starijih poljoprivrednika u odnosu na prosjek u EU i to je jedini zaključak, nepoznato je kako se problem misli riješiti. Broj malih poljoprivrednih gospodarstava rastao je u razdoblju od 2007. do 2010. da bi u 2011. značajno pao. Zašto, pitaju iz EK i traže obrazloženje – koji su glavni problemi ili prepreke s kojima se suočavaju poljoprivrednici. Konstatirano je da je 160.000 gospodarstava u 2011. imalo manje od 20 hektara, a samo 7000 više od 20 ha. Gospodarski učinak malih poljoprivrednika, podsjećaju iz EK, obično je vrlo ograničen, ali je njihova uloga u lokalnoj zajednici u smislu doprinosa naturalnom gospodarstvu, socijalnoj koheziji te održavanju okoliša i prirode itekako važna.U programu nema ni modela kako se namjerava ostvariti konkurentnost i održivost farmi.

Lokalni razvoj i mogućnosti zapošljavanja mogu se stvoriti kroz lokalnu preradu poljoprivrednih proizvoda, poučavaju iz EU, što je važno s obzirom na cilj Zajedničke poljoprivredne politike za stvaranje kratkih lanaca koji su fleksibilniji i bolje prilagođeni lokalnim okolnostima, no i tom parametru u programu nedostaje razrada. Poglavlje o vanjskoj trgovini hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda vrlo je općenito, daje površan pregled odnosa između izvoza i uvoza. Trgovinski deficit, opominju iz Bruxellesa, morao bi biti izazov za sektor, ali nema koncepta kako se namjerava riješti taj negativni trend. Iako se navodi kako će se energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije do 2020. povećati nije razvidno kako će se to ostvariti. Zamjerke iznose i zbog loše provedene javne rasprave. Ministarstvo poljoprivrede, ocjenjuju, tek je u određenoj mjeri postiglo prijenos informacija kroz Savjet za ruralni razvoj i javnu prezentaciju. Dijalog putem okruglih stolova i rasprava na razini interesnih skupina bio je prilično ograničen. Stoga iz EK preporučuju da se reorganiziraju i prošire konzultacije sa zainteresiranim skupinama, gospodarskim i socijalnim partnerima, nevladinim organizacijama te s lokalnom samoupravom.

Uloga poljoprivrednih savjetodavnih službi spominje se kao dostupna na cijelom području Hrvatske, ali ni to nije dokumentirano i malo je vjerojatno da je to doista tako, poruka je iz EK uz upozorenje da su autori programa preambiciozno ustvrdili kako će se sve mjere provoditi od 2015. Da se to osvari nužno je, podsjećaju, ojačati administrativne i upravljačke kapacitete te ishoditi nužne akreditacije. Poanta strategije razvoja ruralnih područja kako je vidi i crta EU, a slijedom toga morala bi i Hrvatska nije izgraditi novu farmu mliječnih krava na obali Dunava ili Drave u kojoj će posla biti za 50 djelatnika nego izgraditi desetak i više manjih farmi ili prerađivačkih kapaciteta u Gorskom kotaru, na Papuku, obroncima Velebita i sličnim krajolicima i time zadržati domicilno stanovništvo od iseljavanja, povećati zaposlenost, podići ukupni standard na tom području, a s njim i kvalitetu života.

Preporuča se provjeriti cijeli dokument za konzistentnost podataka o poljoprivrednim površinama budući da se spominju površine od 1,326.083 hektara, potom i podatak o 2,695.037 ha ukupnog poljoprivrednog zemljišta dok, navodi se dalje u primjedbama, u tablici 22 stoji brojka od 1,099.590 ha, u tablici 30 navedena je površina od 3,130.317 ha, a u tablici 31 pak podatak o 3,212.294 ha.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close