IZMJENE ZAKONA O OBRAZOVANJU: Kome smo mi to povjerili našu djecu i naše živote?

Iako se dugo vremena priča o tome kako će Hrvatsku poharati bijela kuga, odnosno činjenica da već desetljećima bilježimo veći broj umrlih nego rođenih, čovjek se svako malo pita što su Bogu skrivili oni koji su rođeni na ovom prostoru. I to već od rođenja, od činjenice da vlasti toliko preziru njihove roditelje, da se […]

Iako se dugo vremena priča o tome kako će Hrvatsku poharati bijela kuga, odnosno činjenica da već desetljećima bilježimo veći broj umrlih nego rođenih, čovjek se svako malo pita što su Bogu skrivili oni koji su rođeni na ovom prostoru. I to već od rođenja, od činjenice da vlasti toliko preziru njihove roditelje, da se za vlast natječu s maksimom 1000 eura za svako rođeno dijete, kao da je riječ o bidermajer stoliću kojeg s tih 1000 eura možete restaurirati, pa se hvaliti pred susjedima koji navrate na kavu. Pa do malih nogu i prvih koraka u obrazovnom sustavu: Tri ili četiri zadnje vlasti kao jedan od prioriteta navode reformu sustava obrazovanja i ni jedna još nije uspjela izroditi nešto što bi imalo smisla.

Istina, SDP-ova vlast tome se, možda, približila, s projektom reforme koji je vodio Boris Jokić, no iskustvo je dokazalo da SDP nema ni minimalne hrabrosti potrebne za vođenje države, pogotovo u takvim strateškim projektima. I nema snage iznijeti projekte koji čak i imaju smisla. Jedini je izuzetak dosad možda reforma mirovinskog sustava i uvođenje drugog i trećeg mirovinskog stupa, no i tu je Račanova Vlada već u startu odustala od nečega što bi toj reformi dalo smisao: postupnog povećanja doprinosa za drugi stup.  Tako danas imamo sustav koji ima dobre temelje, ali gotovo nikakve šanse da mirovine zahvaljujući tome u nekom razumnom roku postanu izdašnije. No, aktualno brljanje HDZ-ove vlasti po prijedlogu izmjena Zakona o osnovnom i srednjem školstvu, čije se donošenje planira do lipnja, a primjena od 1. rujna, doslovno zastrašuje. I to ne toliko zbog ideje koju sadrži, koliko zbog svega onoga što je nakon toga isplivalo na površinu. Naime, jedna od ideja u tim izmjenama odnosi se na uvođenje obaveze nastavnicima da u školi provedu najmanje 6 sati na dan, čak i onda kada imaju puno kraću satnicu, što bi, kako je poručio Momir Karin, aktualni pomoćnik ministra obrazovanja, moglo biti korisno za roditelje koji nemaju kud s djecom nakon što završi nastava („jer bi nastavnici bili više na raspolaganju učenicima“ ?!),  ali bi i za profesore moglo biti korisno: Prvo, nitko više ne bi mogao govoriti da su neradnici (ako u školi provode kraće?!), a drugo – tako više ne bi morali nositi kući ispite za ocjenjivanje, ili dokumentaciju o učenicima koju moraju ispuniti, već bi ‘papirologiju’ mogli riješiti na radnom mjestu (?!).

Čuj, stvarno – budale od nastavnika se dosad nisu sjetile tako jednostavnog rješenja – da ostanu u školi i za svojim radnim stolom u miru ocijene zadaćnice i ispune dokumentaciju o učenicima, nego blesirani tulumare vukući zadaćnice kući na ispravljanje, pa nazad u školu?! Ili je stvar u tome da se netko dosjetio kako pomoći roditeljima koji nemaju kuda s djecom nakon škole, ali tako da se ne organizira i ne plaća dnevni boravak, odnosno da škole ne moraju trošiti na nikakve dodatne programe?

„Smatramo da je argumentacija koju je pomoćnik ministra iznio jadna, ponižavajuća i odražava posvemašnju nesposobnost istoga da obavlja svoju dužnost, ali sve to skupa je valjda nužan uvjet da bi netko dospio na visoku poziciju u Ministarstvu obrazovanja, pa se nećemo time previše zamarati. No, prijedlog je sam po sebi zanimljiv, zaslužuje razmatranje i, u konačnici prihvaćanje. Sigurni smo da će mnogi kolege s oduševljenjem dočekati prestanak prakse nošenja posla kući te nošenja potrepština za posao od kuće“, poručuju nastavnici okupljeni oko Mreže ‘Nastavnici organizirano’. No, preduvjet za to da bi njihov ostanak u školi imao smisla, bio bi to da barem po dvoje nastavnika dijeli jedan radni stol, za koji bi mogli sjesti i odraditi ono što imaju, zatim da barem dvoje nastavnika dijeli jedno računalo, da svaki nastavnik ima prostor za odlaganje dokumentacije na kojoj radi te držanje stručnih knjiga i udžbenika koje koristi u nastavi. U tom slučaju trebalo bi da su škole dobro opskrbljene uredskim materijalom: papirom, olovkama, spajalicama, flomasterima, koje, kako tvrde umreženi nastavnici, veliki broj učitelja i nastavnika trenutno samostalno kupuje, nosi od kuće ili ih koristi kod kuće, s obzirom da dio posla obavlja tamo. Preduvjet bi bila i reorganizacija rada, kako nastavnici koji rade u više škola mogli stići na sva svoja radna mjesta. U to radno vrijeme nekako treba ugurati i redovne izvanškolske aktivnosti – stručna vijeća, stručno usavršavanje, školske ekskurzije, vođenje učenika na natjecanja i još mnogo toga što sada ulazi u radno vrijeme, a često se ponašamo kao da to radi netko drugi, a ne isti ti nastavnici i profesori. I u konačnici, trebalo bi omogućiti dodatne osobe za čuvanje djece, s obzirom da će se učitelji i nastavnici u tim satima baviti svojim zakonski predviđenim administrativnim poslovima i neće moći biti odgovorni za djecu, upozoravaju nastavnici.

Iako bismo nekima od tih primjedbi donekle i mogli proturječiti, za očekivati je bilo da će Ministarstvo obrazovanja sada odgovoriti barem na dio njih, na primjer tako da najavi kupnju računala ili ormarića koje bi nastavnici mogli koristiti, barem u onim školama u kojima za njih ima dovoljno prostora, dok se ne riješi problem onih u čije zbornice ni ne stane cijeli nastavnički kadar. Čovjek bi očekivao da netko bahato kaže da će nabaviti barem kemijske i flomastere, ili barem nešto u tom smjeru. No – ni „a“ u tome pravcu! Na vijest koju je prvi dan predstavio pomoćnik ministra, već idući dan iz Ministarstva kažu kako to nisu stavovi Ministarstva, nego pomoćnika ministra, iza kojih ta institucija ne stoji (?!). I riječ je samo o ideji, o kojoj će stručno povjerenstvo koje radi na izmjenama tek raspravljati… pa – što bude. Možda ćemo i imati tu obavezu za nastavnike i profesore, bez računala, omara, stolova i flomastera, možda sa svime time, a – možda i ne.

Pa, što je vama, gospodo draga?! Kome smo mi to povjerili djecu, obrazovni sustav i u konačnici naše živote, koje obrazovni sustav u velikoj mjeri određuje? Tko to nas i kamo vodi, ako se nakon samo četiri godine otkad smo ukinuli ocjenjivanje učenika na polugodištu ono ponovo vraća u praksu? Gdje je bila struka kad se ukidalo i gdje je danas? Gdje je struka kad treba odgovoriti na pitanje treba li djeci zadavati domaću zadaću, ili bi sve trebali stići u školi, što ni danas nije ujednačeno u svim školama, pa su negdje djeca preopterećena i nemaju vremena za igru, a negdje nemaju nikakvih obaveza…? Koji je mamlaz svojedobno ukinuo domaćinstvo, pa se sada opet razmišlja o vraćanju u redovnu nastavu, koja je kvaliteta nastave informatike uz kredu i ploču, bez računala, ili s desetak njih na 25-ero djece…

Ukratko rečeno: Tko završi naše škole, obrazovanje mu ne bi trebalo dati u ruke.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close