IZLAZAK IZ RECESIJE S DUGOM OD 19 MILIJARDI KUNA?!

Tek što se ministar Grčić “pohvalio” s izlaskom iz recesije, prividom i mazanjem očiju samom sebi i Vladi, jer građani znaju gdje žive, Državni zavod za statistiku “ispalio” je deficit državnog proračuna u iznosu od gotovo 19 milijardi kuna.   Objavom DZS-a, sazvana je ekspresno izvanredna sjednica u Banskim dvorima na kojoj su ministar financija […]

Tek što se ministar Grčić “pohvalio” s izlaskom iz recesije, prividom i mazanjem očiju samom sebi i Vladi, jer građani znaju gdje žive, Državni zavod za statistiku “ispalio” je deficit državnog proračuna u iznosu od gotovo 19 milijardi kuna.  

Objavom DZS-a, sazvana je ekspresno izvanredna sjednica u Banskim dvorima na kojoj su ministar financija Boris Lalovac i potpredsjednik Vlade Branko Grčić, predstavili mjere za smanjenje deficita. Narodski, nitko niti trepnuo nije. Nije bilo izvanrednih vijesti na televiziji, niti se baš itko zabrinuo za ono što već jako dobro zna. Da Grčić i Lalovac čitaju samo Facebook, najobičniju mrežu poveznicu malih ljudi, pročitali bi već odavna ono što im je DZS “izračunao” – da je krajem prošle godine deficit državnog proračuna iznosio ogromnih 18,8 milijardi kuna.

‘Smatramo da će 21. travnja biti ključni datum kad će se početi vrednovati naše mjere. Ovih dana ćemo finalizirati nacionalni program reformi i time ćemo kompletirati cijeli naš proces, barem što se tiče naše strane. Sada predlažemo dodatne mjere koje moraju biti minimalno 0,4 posto BDP-a‘, rekao je Grčić. A u utorak, 21. travnja donosi novo poskupljenje trošarina. Tako je bilo rečeno prošloga tjedna, ali je u ovoj zemlji svemogućoj, odjednom, Vladin neprogram za mjere štednje u roku par sati oživio.

Grčić je dodao kako će se ići na smanjenje deficita posebnom odlukom na ona javna poduzeća izložena ukupnom dugu i koja s ovom godinom započinju sa deficitom; prije svega HŽ i HAC.

“Ove mjere racionalizacije ne donosimo isključivo radi EK. Ovo je prije svega za hrvatsko gospodarstvo, privatni sektor i konkurentnost”, rekao je Grčić, uopće zanemarujući pojam, kome to Hrvatska s ovakvim deficitom može konkurirati, osim nekom u bankrotu.

Pritisak da se krene u proces restrukturiranja

“53 strateška javna poduzeća imaju ukupno 66 milijardi kuna duga. Samo HŽ, HAC, HAC ONC, HC duguju 45 milijardi kuna. Jasna je namjera Vlade da se izvrši još jedan dodatan pritisak da uprave jače krene u proces restrukturiranja”, rekao je Grčić. Što je Vlada čekala, ne zna se, do sada s dužnicima. Ako su ovo državna “strateška” poduzeća, sretne li nacije s njihovim dugovima.

“Predlažemo dodatne mjere koje iznose 0,4 posto BDP-a prema procjenama europskog povjerenika. Tu su još novi limiti u okviru proračuna, materijalni troškovi, subvencije itd. u iznosu od 463 milijuna kuna, dodatne uštede od Hrvatskih voda – 100 milijuna kuna, Hrvatske ceste isto toliko, Fond za zaštitu okoliša – 100 milijuna kuna i HZZO – 100 milijuna kuna. Ukupno 407 milijuna kuna, rashodno ove dvije grupacije proračunski i izvanproračunski premašuju 880 milijuna kuna ušteda”, predstavio je Grčić – što je ušteda, “kapi u moru” ukupne svote.

Parafiskalne namete smo dosad smanjili za 430 mil. kn, a sada ćemo ih smanjiti za dodatnih 330 mil. kn i rasteretiti poduzetnike.

‘Također, najmanje 10 agencija će se spojiti s drugim agencijama i to će donijeti dodatne uštede’, rekao je Grčić dodavši kako Vlada ‘kreće u racionalizaciju materijalnih troškova agencija i ograničavanje službenih putovanja’. Ta prije koji mjesec, Vesna Pusić je naručila Vladin avion iz Turske, da ju prebaci, stvorivši tako troškove, no niti tada nitko trepnuo nije. Da je donijela milijardu kuna s puta, “napravila nešto”, porezni obveznici bi joj i oprostili, ovako ne bi moglo nikako.

Lalovac: Smanjiti putne troškove, nabavku vozila, cijene prostora…

Ministar financija Boris Lalovac je poručio kako će se agencije morati preseliti u prostore gdje metar kvadratni nije skuplji od 11 eura uključujući poreze. ‘Trebat će se smanjiti troškovi oko korištenja službenih vozila i putnih troškova, nabavka službenih vozila, računalne usluge, pošta, prijevoz, ugovore o djelu, telefoni… Toga se sada sjetio? Srbi su već prije nekoliko mjeseci prodali “ministarske” automobile, riješili se svega nepotrebnog u krizi, no Hrvatska je još jučer “igrala” po onoj “ima se, može se”. A već dugo se ne može. Grčić i Lalovac, ministri iz paralelnog svijeta od onog stvarnog i životnog, pali su na tjeme. Milanovića je kao zaboljela glava, barem se tako učinilo.

Ukoliko bi se primijenili ovi kriteriji, uštede bi bile oko pola milijarde kuna na godišnjoj razini a cilj nam je da se s tim krene čim prije’, rekao je ministar Lalovac, što je opet, spram 18,8 milijardi duga, gotovo ništa. Agencije, izmišljene za tzv. “uhljebe”, ne misle se gasiti – neka to odradi privatni sektor na kojeg je Vlada zajahala i dobro ga bičuje, ali Grčić je rekao “da će racionalizacije biti u svakom pogledu”.

Milanović: Veći problem je privatni dug građana

Deficit je prokomentirao i premijer Milanović istaknuvši da osim trošarina drugih mjera štednje prema građanima neće biti, kao da se ne zna da poskupljenje goriva donosi lančano poskupljenje.

Premijeru je i dalje, nevjerojatno, od deficita veći problem privatni dug građana. Pa tko je građane blokirao, ovršio i omogućio sivoj ekonomiji da procvjeta? Vlada sa svojim “mjerama”. Umjesto da povuče blokade i ovrhe, dok osovina, tj. većina ne “stane na noge”, i pobrine se za sebe, jer od Vlade ne očekuje ništa, Milanović upire prstom u građane, koji još uvijek “hrane” prekobrojne u državnoj upravi.

“Sam pao, sam se ubio”, glasi uzrečica, no sada bi se građani trebali osjećati krivima, što hrane Vladu, Zmajlovićeve marifetluke, nesposobnost i nepotizam ostalih vladajućih uza svoje blokirane račune, ovrhe i sivu ekonomiju. Pa tek što smo (umalo) zaboravili peglanje kartice bivše ministrice kulture, vozikanje Vesne Pusić avionom – po premijeru – građani krivi za 19 milijardi kuna.

Upravo je nevjerojatna glupost i inertnost, nečinjenje što je jednako zločinu i genocidu nad svojim narodom mjerama za izlaskom iz krize. Još jedna uzaludna presica i trošenje vremena na objašnjavanje o izlasku iz krize. A taman smo po Grčiću, izašli iz recesije!  Ako nešto nije polučilo uspjeh, valjalo bi objasniti kako smo dospjeli do 18,8 milijardi deficita. Barem su građani toliko zaslužili. Kad su već “krivi”. Već odavna im je svejedno za mjere koje će se poduzeti, da bi izašli, već tko će objasniti kako smo upali u ovo? Racionalno objašnjenje.

Da ne hranimo one kojima treba dobar posao, nepotizam, zaigranost službenim karticama, Zmajlovićevo preseljenje i “ušteda”, nikada ne objasnivši afere parking, nestanak službenih automobila, a kamoli tajni ugovor za Zagrebtower.

DUUDI prodaje obiteljsko zlato, ima ponudu bolju negoli Hrelić nedjeljom, i ukapat će sveukupno sedam milijuna kuna. Jel može gore? Tako je Hrvatska spala na rasparene naušnice, nečije, iz muke otete svojim građanima.

 

 

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close